Kolegij
Studiji
PsihologijaPovijest
Diplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)
Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvo
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću
Sestrinstvo
Sociologija - Upravljanje i javne politike
Sestrinstvo
Studijska godina
2ISVU ID
198420ECTS
3
Ciljevi predmeta: Upoznavanje s psihološkim odrednicama
policijskog posla i policijske subkulture. Analiza socio-psiholoških
koncepata grupnog ponašanja u policijskom okruženju. Analiziranje
profila policajaca u sklopu postojećih modela ličnosti. Utvrđivanje
psihološkog aspekta community policing modela rada (policija u
zajednici). Upoznavanje s policijskim stresom, stresorima i
strategijama suočavanja sa stresom. Upoznavanje s područjem
očuvanja mentalnog zdravlja policajaca i organizacijom brige za
mentalno zdravlje policijskih službenika u Hrvatskoj i svijetu.
Upoznavanje s djelatnostima Centra za mentalno zdravlje Visoke
policijske škole MUP RH. Upoznavanje s poslovima psihologa u
policiji te usvajanje znanja o specifičnostima pristupa policijskim
službenicima općenito kao i u pogledu očuvanja njihovog mentalnog
zdravlja. Upoznavanje s psihološkim aspektima različitih policijskih
radnih mjesta.
Sadržaj predmeta: Kratki pregled razvoja policijske psihologije i
usvajanje osnovnih pojmova. Policijska subkultura. Selekcija
policijskih službenika i njihovo usavršavanje. Elementi socijalne
psihologije u policiji. Profil i ličnost policajaca. Community policing
model. Mediji, javnost i policija. Predrasude o policajcima.
Specifičnosti organizacijske psihologije u policiji. Odnos poslovne i
privatne domene u životu policajaca. Organizacijski i operativni
policijski stresori. Mehanizmi suočavanja sa stresom kod policajaca.
Posljedice policijskog stresa. Očuvanje zdravlja policajaca i provođenje
mentalnih treninga u policiji. Jačanje mentalne otpornosti i
kognitivnih kapaciteta policajaca. Krizne intervencije u policiji.
Specifičnosti psihološkog pristupa policijskim službenicima.
Psihološke odrednice i stres kod poslova poligrafista, kriminalističkih
tehničara, kontakt policije, interventne policije, specijalne policije i
granične policije.
Kritički prosuditi utjecaj percepcije javnosti na policijske službenike.
Klasificirati policijske stresore i načine suočavanja sa stresom.
Procijeniti motivaciju policijskih službenika za obavljanje posla kao i
motivaciju kandidata za prijem u policijsku službu. Identificirati
specifičnosti policijskog sustava te njegov utjecaj na policijske
službenike. Procijeniti odrednice selekcijskog postupka odabira
kandidata za policijski posao. Razlikovati elemente policijske
subkulture. Usporediti važnost preventivnog djelovanja u odnosu na
tretman policijskih službenika u kontekstu njihovog mentalnog
zdravlja. Procijeniti ulogu i važnost policijskih psihologa u sustavu s
obzirom na postojeću sistematizaciju radnih mjesta. Stvoriti prijedlog
sustavne brige za mentalno zdravlje tzv. first repondersa odnosno
zanimanja koja dolaze prva na mjesto događaja s ciljem razvoja
kvalitetne sustavne brige za mentalno zdravlje djelatnika tih
zanimanja.
1. Glavina Jelaš, I., Dević, I., Karlović, R. (2020). Socijalna podrška,
stres, sagorijevanje i zdravlje kod policijskih službenika. Sigurnost:
časopis za sigurnost u radnoj i životnoj okolini, 62 (4), 329-345.
2. Glavina Jelaš, I., Karlović, R., Pačelat, J. (2022). Policijska percepcija
utjecaja pandemije COVID-19 na policijski posao i policajce u
Hrvatskoj. Sigurnost: časopis za sigurnost u radnoj i životnoj okolini. –
u postupku recenzije
1. Glavina Jelaš, I., Karlović, R., Pačelat, J. (2021). Testing the
effectiveness of a running programme on the mental health of
Croatian police officers. 9th International scientific conference on
Kinesiology – conference proceedings, 578-
585.
2.Glavina Jelaš, I., Pačelat, J., Mahnet, K. (2020). Prihvaćaju li hrvatski
policajci moderne psihološke tretmane? Zbornik radova VI.
međunarodne znanstveno-stručne konferencije „Istraživački dani
Visoke policijske škole u Zagrebu“ (165-179). Zagreb: Ministarstvo
unutarnjih poslova Republike Hrvatske. 3.Glavina Jelaš,
I., Korak, D., Dević, I. (2014). Adaptivni i maladaptivni načini
suočavanja sastresom kod policijskih službenika. Sigurnost: časopis za
sigurnost u radnoj i životnojokolini,56 (3), 203-2011.
4.Glavina Jelaš, I., Pačelat, J.,
Mahnet, K. (2020). Povezanost dispozicijskog mindfulnessa s
mentalnim i tjelesnim zdravljem hrvatskih policajaca. Policija i
sigurnost,29, 1-2, 5-23.
Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70%
nastave)
Stjecanje minimalno 70% bodova (od ukupno 100
bodova) tijekom nastave (kolokvij, seminarski rad)
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne
aktivnosti
Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom
ispitu je 50% točne riješenosti)
Način stjecanja bodova:
1.Nastavne aktivnosti – 70%:
Kolokvij – 30%
Seminarski rad – 20%
Rad na vježbama – 20%
2.Završni pismeni ispit (usmeni) – 30%
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.8 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 0.66 | 30 |
| Seminarski rad | 0.44 | 20 |
| Rad na vježbama | 0.44 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.34 | 70 |
| Završni ispit | 0.66 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |
Ciljevi predmeta: Upoznavanje s psihološkim odrednicama
policijskog posla i policijske subkulture. Analiza socio-psiholoških
koncepata grupnog ponašanja u policijskom okruženju. Analiziranje
profila policajaca u sklopu postojećih modela ličnosti. Utvrđivanje
psihološkog aspekta community policing modela rada (policija u
zajednici). Upoznavanje s policijskim stresom, stresorima i
strategijama suočavanja sa stresom. Upoznavanje s područjem
očuvanja mentalnog zdravlja policajaca i organizacijom brige za
mentalno zdravlje policijskih službenika u Hrvatskoj i svijetu.
Upoznavanje s djelatnostima Centra za mentalno zdravlje Visoke
policijske škole MUP RH. Upoznavanje s poslovima psihologa u
policiji te usvajanje znanja o specifičnostima pristupa policijskim
službenicima općenito kao i u pogledu očuvanja njihovog mentalnog
zdravlja. Upoznavanje s psihološkim aspektima različitih policijskih
radnih mjesta.
Sadržaj predmeta: Kratki pregled razvoja policijske psihologije i
usvajanje osnovnih pojmova. Policijska subkultura. Selekcija
policijskih službenika i njihovo usavršavanje. Elementi socijalne
psihologije u policiji. Profil i ličnost policajaca. Community policing
model. Mediji, javnost i policija. Predrasude o policajcima.
Specifičnosti organizacijske psihologije u policiji. Odnos poslovne i
privatne domene u životu policajaca. Organizacijski i operativni
policijski stresori. Mehanizmi suočavanja sa stresom kod policajaca.
Posljedice policijskog stresa. Očuvanje zdravlja policajaca i provođenje
mentalnih treninga u policiji. Jačanje mentalne otpornosti i
kognitivnih kapaciteta policajaca. Krizne intervencije u policiji.
Specifičnosti psihološkog pristupa policijskim službenicima.
Psihološke odrednice i stres kod poslova poligrafista, kriminalističkih
tehničara, kontakt policije, interventne policije, specijalne policije i
granične policije.
Kritički prosuditi utjecaj percepcije javnosti na policijske službenike.
Klasificirati policijske stresore i načine suočavanja sa stresom.
Procijeniti motivaciju policijskih službenika za obavljanje posla kao i
motivaciju kandidata za prijem u policijsku službu. Identificirati
specifičnosti policijskog sustava te njegov utjecaj na policijske
službenike. Procijeniti odrednice selekcijskog postupka odabira
kandidata za policijski posao. Razlikovati elemente policijske
subkulture. Usporediti važnost preventivnog djelovanja u odnosu na
tretman policijskih službenika u kontekstu njihovog mentalnog
zdravlja. Procijeniti ulogu i važnost policijskih psihologa u sustavu s
obzirom na postojeću sistematizaciju radnih mjesta. Stvoriti prijedlog
sustavne brige za mentalno zdravlje tzv. first repondersa odnosno
zanimanja koja dolaze prva na mjesto događaja s ciljem razvoja
kvalitetne sustavne brige za mentalno zdravlje djelatnika tih
zanimanja.
1. Glavina Jelaš, I., Dević, I., Karlović, R. (2020). Socijalna podrška,
stres, sagorijevanje i zdravlje kod policijskih službenika. Sigurnost:
časopis za sigurnost u radnoj i životnoj okolini, 62 (4), 329-345.
2. Glavina Jelaš, I., Karlović, R., Pačelat, J. (2022). Policijska percepcija
utjecaja pandemije COVID-19 na policijski posao i policajce u
Hrvatskoj. Sigurnost: časopis za sigurnost u radnoj i životnoj okolini. –
u postupku recenzije
1. Glavina Jelaš, I., Karlović, R., Pačelat, J. (2021). Testing the
effectiveness of a running programme on the mental health of
Croatian police officers. 9th International scientific conference on
Kinesiology – conference proceedings, 578-
585.
2.Glavina Jelaš, I., Pačelat, J., Mahnet, K. (2020). Prihvaćaju li hrvatski
policajci moderne psihološke tretmane? Zbornik radova VI.
međunarodne znanstveno-stručne konferencije „Istraživački dani
Visoke policijske škole u Zagrebu“ (165-179). Zagreb: Ministarstvo
unutarnjih poslova Republike Hrvatske. 3.Glavina Jelaš,
I., Korak, D., Dević, I. (2014). Adaptivni i maladaptivni načini
suočavanja sastresom kod policijskih službenika. Sigurnost: časopis za
sigurnost u radnoj i životnojokolini,56 (3), 203-2011.
4.Glavina Jelaš, I., Pačelat, J.,
Mahnet, K. (2020). Povezanost dispozicijskog mindfulnessa s
mentalnim i tjelesnim zdravljem hrvatskih policajaca. Policija i
sigurnost,29, 1-2, 5-23.
Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70%
nastave)
Stjecanje minimalno 70% bodova (od ukupno 100
bodova) tijekom nastave (kolokvij, seminarski rad)
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne
aktivnosti
Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom
ispitu je 50% točne riješenosti)
Način stjecanja bodova:
1.Nastavne aktivnosti – 70%:
Kolokvij – 30%
Seminarski rad – 20%
Rad na vježbama – 20%
2.Završni pismeni ispit (usmeni) – 30%
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.8 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 0.66 | 30 |
| Seminarski rad | 0.44 | 20 |
| Rad na vježbama | 0.44 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.34 | 70 |
| Završni ispit | 0.66 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |
Ciljevi predmeta: Upoznavanje s psihološkim odrednicama
policijskog posla i policijske subkulture. Analiza socio-psiholoških
koncepata grupnog ponašanja u policijskom okruženju. Analiziranje
profila policajaca u sklopu postojećih modela ličnosti. Utvrđivanje
psihološkog aspekta community policing modela rada (policija u
zajednici). Upoznavanje s policijskim stresom, stresorima i
strategijama suočavanja sa stresom. Upoznavanje s područjem
očuvanja mentalnog zdravlja policajaca i organizacijom brige za
mentalno zdravlje policijskih službenika u Hrvatskoj i svijetu.
Upoznavanje s djelatnostima Centra za mentalno zdravlje Visoke
policijske škole MUP RH. Upoznavanje s poslovima psihologa u
policiji te usvajanje znanja o specifičnostima pristupa policijskim
službenicima općenito kao i u pogledu očuvanja njihovog mentalnog
zdravlja. Upoznavanje s psihološkim aspektima različitih policijskih
radnih mjesta.
Sadržaj predmeta: Kratki pregled razvoja policijske psihologije i
usvajanje osnovnih pojmova. Policijska subkultura. Selekcija
policijskih službenika i njihovo usavršavanje. Elementi socijalne
psihologije u policiji. Profil i ličnost policajaca. Community policing
model. Mediji, javnost i policija. Predrasude o policajcima.
Specifičnosti organizacijske psihologije u policiji. Odnos poslovne i
privatne domene u životu policajaca. Organizacijski i operativni
policijski stresori. Mehanizmi suočavanja sa stresom kod policajaca.
Posljedice policijskog stresa. Očuvanje zdravlja policajaca i provođenje
mentalnih treninga u policiji. Jačanje mentalne otpornosti i
kognitivnih kapaciteta policajaca. Krizne intervencije u policiji.
Specifičnosti psihološkog pristupa policijskim službenicima.
Psihološke odrednice i stres kod poslova poligrafista, kriminalističkih
tehničara, kontakt policije, interventne policije, specijalne policije i
granične policije.
Kritički prosuditi utjecaj percepcije javnosti na policijske službenike.
Klasificirati policijske stresore i načine suočavanja sa stresom.
Procijeniti motivaciju policijskih službenika za obavljanje posla kao i
motivaciju kandidata za prijem u policijsku službu. Identificirati
specifičnosti policijskog sustava te njegov utjecaj na policijske
službenike. Procijeniti odrednice selekcijskog postupka odabira
kandidata za policijski posao. Razlikovati elemente policijske
subkulture. Usporediti važnost preventivnog djelovanja u odnosu na
tretman policijskih službenika u kontekstu njihovog mentalnog
zdravlja. Procijeniti ulogu i važnost policijskih psihologa u sustavu s
obzirom na postojeću sistematizaciju radnih mjesta. Stvoriti prijedlog
sustavne brige za mentalno zdravlje tzv. first repondersa odnosno
zanimanja koja dolaze prva na mjesto događaja s ciljem razvoja
kvalitetne sustavne brige za mentalno zdravlje djelatnika tih
zanimanja.
1. Glavina Jelaš, I., Dević, I., Karlović, R. (2020). Socijalna podrška,
stres, sagorijevanje i zdravlje kod policijskih službenika. Sigurnost:
časopis za sigurnost u radnoj i životnoj okolini, 62 (4), 329-345.
2. Glavina Jelaš, I., Karlović, R., Pačelat, J. (2022). Policijska percepcija
utjecaja pandemije COVID-19 na policijski posao i policajce u
Hrvatskoj. Sigurnost: časopis za sigurnost u radnoj i životnoj okolini. –
u postupku recenzije
1. Glavina Jelaš, I., Karlović, R., Pačelat, J. (2021). Testing the
effectiveness of a running programme on the mental health of
Croatian police officers. 9th International scientific conference on
Kinesiology – conference proceedings, 578-
585.
2.Glavina Jelaš, I., Pačelat, J., Mahnet, K. (2020). Prihvaćaju li hrvatski
policajci moderne psihološke tretmane? Zbornik radova VI.
međunarodne znanstveno-stručne konferencije „Istraživački dani
Visoke policijske škole u Zagrebu“ (165-179). Zagreb: Ministarstvo
unutarnjih poslova Republike Hrvatske. 3.Glavina Jelaš,
I., Korak, D., Dević, I. (2014). Adaptivni i maladaptivni načini
suočavanja sastresom kod policijskih službenika. Sigurnost: časopis za
sigurnost u radnoj i životnojokolini,56 (3), 203-2011.
4.Glavina Jelaš, I., Pačelat, J.,
Mahnet, K. (2020). Povezanost dispozicijskog mindfulnessa s
mentalnim i tjelesnim zdravljem hrvatskih policajaca. Policija i
sigurnost,29, 1-2, 5-23.
Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70%
nastave)
Stjecanje minimalno 70% bodova (od ukupno 100
bodova) tijekom nastave (kolokvij, seminarski rad)
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne
aktivnosti
Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom
ispitu je 50% točne riješenosti)
Način stjecanja bodova:
1.Nastavne aktivnosti – 70%:
Kolokvij – 30%
Seminarski rad – 20%
Rad na vježbama – 20%
2.Završni pismeni ispit (usmeni) – 30%
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.8 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 0.66 | 30 |
| Seminarski rad | 0.44 | 20 |
| Rad na vježbama | 0.44 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.34 | 70 |
| Završni ispit | 0.66 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |