Kolegij
Studiji
Sociologija - Upravljanje i javne politikePovijest
Diplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)
Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvo
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću
Psihologija
Sestrinstvo
Sestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
213144ECTS
3
Razvoj suvremenih tehnologija i njihove primjene na raznim područjima života općenito, i ljudskog života posebno znatno utječe na promjene tradicionalne paradigme u shvaćanju ljudske osobe. Ovaj kolegij želi, s jedne strane, prikazati pozitivne dimenzije i sadržaje takvog razvoja, i moguće negativne utjecaje na život na Zemlji, s druge strane. Slijedeći promišljanja raznih domaćih i stranih autora teologa i filozofa tehnike nastojat će se prikazati evolucijske promjene u shvaćanju čovjeka, ali i razne pokrete koji nose gotovo ideološki pristup čovjeku. Digitalizacija života i povezana ideološka obećanja nužno stvaraju određene pomutnje u doživljaja sebe i svijeta. Razni ekrani kojima smo danas izloženi tiho i snažno utječu na naše raspoloženje i oblikuju način funkcioniranja našeg mozga. Kolegiji će nastojati istaknuti posljedice novog pokreta zvanog transhumanizam koji promiče poboljšanje čovjeka pomoću suvremenih tehnologija posebice kombinacijom tzv. NBIC – Nanotehnologije, Biotehnologije, Informatičke i Kognitivne znanosti. Važnost ove teme nalazi svoje utemeljenje u činjenici da je sama tematika etike i transhumanizma dobila svoju katedru u nekim sveučilišnim zajednicama kao na primjer na Katoličkom sveučilištu u Lille-u u Francuskoj.
Definirati ljudsku osobu prema tradicionalnim filozofsko-teološkim postavkama i usporediti je s novom paradigmatskom promjenom u shvaćanju čovjeka. • Upoznati se s Izvješćem Europskog parlamenta o pravilima građanskog prava o robotici (pravna osobnost autonomnih robota) • Prikazati razne utjecaje ekrana na razvoj mozga • Istaknuti najavljene promjene u obrazovnom sustavu zahvaljujući umjetnoj inteligenciji • Prikazati pozitivne pomake koje su donijele suvremene tehnologije posebno na području kvalitete života, komunikacije itd. • Prikazati ambivalentnost suvremenih tehnologija. • Predstaviti nauk crkvenog učiteljstva o pitanju odnosa prema tehnologiji i njezinim primjenama. • Istaknuti neke ideje transhumanizma.
- Spitzer, M. (2018). Digitalna demencija. Kako mi i naša djeca silazimo s uma, Zagreb, Ljevak.
- Mužić, J. (2015). Rat protiv čovjeka. Ideologije i prakse raščovječenja. Zagreb, Glas Koncila.
- Papa Franjo (2015.), Laudato si’. Enciklika o brizi za zajednički dom, Zagreb, Kršćanska sadašnjost.
- Selak, M. (2013). Ljudska priroda i nova epoha, Zagreb, Naklada Breza.
- Greguric, I. (2018). Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma, Zagreb, Prolegomena za kiborgoetiku, Hrvatsko filozofsko društvo – Pergamena – Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku.
- Turkle, S. (2012). Alone Together: Why We Expect More from Technology and Less from Each Other, Basic Books.
- Desmurget, M. (2019). La Fabrique du crétin digital. Les dangers des écrans pour nos enfants, Paris, Seuil.
- Alexandre, L. (2017). La guerre des intelligences. Comment l’intelligence artificielle va révolutionner l’éducation, Paris, JCLattès.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% astave prema studijskom programu izvedbenom nastavnom planu.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastvane unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na kolokviju i seminarskom radu.
Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (usmeni i pismeni seminarski rad).
Završni ispit (pismeni)
dovoljan (2) – 50–64,9% dobar (3) – 65–79,9 % vrlo dobar (4) – 80–89,9 % izvrstan (5) – 90-100% |
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.8 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 0.77 | 35 |
| Kolokvij-međuispit | 0.77 | 35 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.34 | 70 |
| Završni ispit | 0.66 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |
Razvoj suvremenih tehnologija i njihove primjene na raznim područjima života općenito, i ljudskog života posebno znatno utječe na promjene tradicionalne paradigme u shvaćanju ljudske osobe. Ovaj kolegij želi, s jedne strane, prikazati pozitivne dimenzije i sadržaje takvog razvoja, i moguće negativne utjecaje na život na Zemlji, s druge strane. Slijedeći promišljanja raznih domaćih i stranih autora teologa i filozofa tehnike nastojat će se prikazati evolucijske promjene u shvaćanju čovjeka, ali i razne pokrete koji nose gotovo ideološki pristup čovjeku. Digitalizacija života i povezana ideološka obećanja nužno stvaraju određene pomutnje u doživljaja sebe i svijeta. Razni ekrani kojima smo danas izloženi tiho i snažno utječu na naše raspoloženje i oblikuju način funkcioniranja našeg mozga. Kolegiji će nastojati istaknuti posljedice novog pokreta zvanog transhumanizam koji promiče poboljšanje čovjeka pomoću suvremenih tehnologija posebice kombinacijom tzv. NBIC – Nanotehnologije, Biotehnologije, Informatičke i Kognitivne znanosti. Važnost ove teme nalazi svoje utemeljenje u činjenici da je sama tematika etike i transhumanizma dobila svoju katedru u nekim sveučilišnim zajednicama kao na primjer na Katoličkom sveučilištu u Lille-u u Francuskoj.
Definirati ljudsku osobu prema tradicionalnim filozofsko-teološkim postavkama i usporediti je s novom paradigmatskom promjenom u shvaćanju čovjeka. • Upoznati se s Izvješćem Europskog parlamenta o pravilima građanskog prava o robotici (pravna osobnost autonomnih robota) • Prikazati razne utjecaje ekrana na razvoj mozga • Istaknuti najavljene promjene u obrazovnom sustavu zahvaljujući umjetnoj inteligenciji • Prikazati pozitivne pomake koje su donijele suvremene tehnologije posebno na području kvalitete života, komunikacije itd. • Prikazati ambivalentnost suvremenih tehnologija. • Predstaviti nauk crkvenog učiteljstva o pitanju odnosa prema tehnologiji i njezinim primjenama. • Istaknuti neke ideje transhumanizma.
- Spitzer, M. (2018). Digitalna demencija. Kako mi i naša djeca silazimo s uma, Zagreb, Ljevak.
- Mužić, J. (2015). Rat protiv čovjeka. Ideologije i prakse raščovječenja. Zagreb, Glas Koncila.
- Papa Franjo (2015.), Laudato si’. Enciklika o brizi za zajednički dom, Zagreb, Kršćanska sadašnjost.
- Selak, M. (2013). Ljudska priroda i nova epoha, Zagreb, Naklada Breza.
- Greguric, I. (2018). Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma, Zagreb, Prolegomena za kiborgoetiku, Hrvatsko filozofsko društvo – Pergamena – Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku.
- Turkle, S. (2012). Alone Together: Why We Expect More from Technology and Less from Each Other, Basic Books.
- Desmurget, M. (2019). La Fabrique du crétin digital. Les dangers des écrans pour nos enfants, Paris, Seuil.
- Alexandre, L. (2017). La guerre des intelligences. Comment l’intelligence artificielle va révolutionner l’éducation, Paris, JCLattès.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% astave prema studijskom programu izvedbenom nastavnom planu.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastvane unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na kolokviju i seminarskom radu.
Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (usmeni i pismeni seminarski rad).
Završni ispit (pismeni)
dovoljan (2) – 50–64,9% dobar (3) – 65–79,9 % vrlo dobar (4) – 80–89,9 % izvrstan (5) – 90-100% |
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.8 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 0.77 | 35 |
| Kolokvij-međuispit | 0.77 | 35 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.34 | 70 |
| Završni ispit | 0.66 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |
Razvoj suvremenih tehnologija i njihove primjene na raznim područjima života općenito, i ljudskog života posebno znatno utječe na promjene tradicionalne paradigme u shvaćanju ljudske osobe. Ovaj kolegij želi, s jedne strane, prikazati pozitivne dimenzije i sadržaje takvog razvoja, i moguće negativne utjecaje na život na Zemlji, s druge strane. Slijedeći promišljanja raznih domaćih i stranih autora teologa i filozofa tehnike nastojat će se prikazati evolucijske promjene u shvaćanju čovjeka, ali i razne pokrete koji nose gotovo ideološki pristup čovjeku. Digitalizacija života i povezana ideološka obećanja nužno stvaraju određene pomutnje u doživljaja sebe i svijeta. Razni ekrani kojima smo danas izloženi tiho i snažno utječu na naše raspoloženje i oblikuju način funkcioniranja našeg mozga. Kolegiji će nastojati istaknuti posljedice novog pokreta zvanog transhumanizam koji promiče poboljšanje čovjeka pomoću suvremenih tehnologija posebice kombinacijom tzv. NBIC – Nanotehnologije, Biotehnologije, Informatičke i Kognitivne znanosti. Važnost ove teme nalazi svoje utemeljenje u činjenici da je sama tematika etike i transhumanizma dobila svoju katedru u nekim sveučilišnim zajednicama kao na primjer na Katoličkom sveučilištu u Lille-u u Francuskoj.
Definirati ljudsku osobu prema tradicionalnim filozofsko-teološkim postavkama i usporediti je s novom paradigmatskom promjenom u shvaćanju čovjeka. • Upoznati se s Izvješćem Europskog parlamenta o pravilima građanskog prava o robotici (pravna osobnost autonomnih robota) • Prikazati razne utjecaje ekrana na razvoj mozga • Istaknuti najavljene promjene u obrazovnom sustavu zahvaljujući umjetnoj inteligenciji • Prikazati pozitivne pomake koje su donijele suvremene tehnologije posebno na području kvalitete života, komunikacije itd. • Prikazati ambivalentnost suvremenih tehnologija. • Predstaviti nauk crkvenog učiteljstva o pitanju odnosa prema tehnologiji i njezinim primjenama. • Istaknuti neke ideje transhumanizma.
- Spitzer, M. (2018). Digitalna demencija. Kako mi i naša djeca silazimo s uma, Zagreb, Ljevak.
- Mužić, J. (2015). Rat protiv čovjeka. Ideologije i prakse raščovječenja. Zagreb, Glas Koncila.
- Papa Franjo (2015.), Laudato si’. Enciklika o brizi za zajednički dom, Zagreb, Kršćanska sadašnjost.
- Selak, M. (2013). Ljudska priroda i nova epoha, Zagreb, Naklada Breza.
- Greguric, I. (2018). Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma, Zagreb, Prolegomena za kiborgoetiku, Hrvatsko filozofsko društvo – Pergamena – Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku.
- Turkle, S. (2012). Alone Together: Why We Expect More from Technology and Less from Each Other, Basic Books.
- Desmurget, M. (2019). La Fabrique du crétin digital. Les dangers des écrans pour nos enfants, Paris, Seuil.
- Alexandre, L. (2017). La guerre des intelligences. Comment l’intelligence artificielle va révolutionner l’éducation, Paris, JCLattès.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% astave prema studijskom programu izvedbenom nastavnom planu.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastvane unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na kolokviju i seminarskom radu.
Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (usmeni i pismeni seminarski rad).
Završni ispit (pismeni)
dovoljan (2) – 50–64,9% dobar (3) – 65–79,9 % vrlo dobar (4) – 80–89,9 % izvrstan (5) – 90-100% |
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.8 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 0.77 | 35 |
| Kolokvij-međuispit | 0.77 | 35 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.34 | 70 |
| Završni ispit | 0.66 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |