Kolegij
Studiji
SestrinstvoPovijest
Diplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)
Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvo
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću
Psihologija
Sociologija - Upravljanje i javne politike
Sestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
209510ECTS
5
U okviru predmeta studenti će biti upoznati s poviješćuprehrane, razvojem nutricionizma i ulogom nutricionista. Upoznat ćese s razvojem kulinarske kulture, različitim modelima prehrane teosobitostima mediteranskog modela prehrane. Bit će upoznati sfrancuskim paradoksom i etnološkim istraživanjem hrane. Upoznat ćese s nutricionističkim trendovima u društvu, kao i povezanošću hranei religije (kršćanstvo, islam, hinduizam). Upoznat će se spopularizacijom kulinarstva od strane poznatih kuhara, utjecajukolonijalizma i migracija na prehranu, o začinima u kulinarstvu.Govorit će se o dijetama i utjecaju društva na provođenje dijete, hrani iraspodjeli rada u kući, stilu života i konzumiranju hrane. Studenti ćese upoznati s utjecajima negativne slike o tijelu. Govorit će se odominantnim načinima prehrane: tradicionalnoj i modernoj prehrani;hrani kao čimbeniku društvenih okupljanja, povezanosti prehrane iemocija, odnosno utjecaju hrane na naše ponašanje. Bit će upoznati sdeklariranjem hrane, prehrambenim aditivima i njihovoj upotrebi.Studenti će se upoznati s pojmom genetskih modificiranih organizamanjihovim prednostima i nedostatcima.
S. Bawa & K. R. Anilakumar. Genetically modified foods: safety,risks and public concerns—a review. J Food Sci Technol (November–December 2013) 50(6):1035–1046 DOI 10.1007/s13197-012-0899-1
2.Sibal V. Food: Identity of Culture and Religion. 2018.
3.Mozaffarian D. et al. History of modern nutrition science—implications for current research, dietary guidelines, and food policy. Science and Politics of Nutrition. BMJ 2018;361:k2392 | doi:10.1136/bmj.k2392.
4.Higgs S and Thomas J. Social infl uences on eating. Current Opinionin Behavioral Sciences 2016, 9:1–6
5.Annalijn I. Conklinet al. Social relationships and healthful dietarybehaviour: Evidence from over-50s in the EPIC cohort, UK.Soc SciMed. 2014 Jan; 100(100): 167–175. doi:
1016/j.socscimed.2013.08.018
6.Lacatus CM et al. The Mediterranean Diet: From an Environment-Driven Food Culture to an Emerging Medical Prescription. Review.Int. J. Environ. Res. Public Health 2019, 16, 942;doi:10.3390/ijerph16060942
1.Anderson EN:Everyone Eats: Understanding Food and Culture, NewYork: University Press, 2005.
2.Korthals M: Hrana kao spona između prirode, tijela i društva,Filozofska istraživanja, vol.22, br.1(84), str.55-68, 2002.
3.Ritzer G: Mekdonaldizacija društva. Istraživanje mijenjajućegkaraktera suvremenog društvenog života, Naklada Jesenski i Turk,Zagreb, 1999.
4.Mennell S, Murcott A, Otterloo AH van: Prehrana i kultura:sociologija hrane, Naklada Jesenski i Turk, HSD, Zagreb 1998
Isključivo kontinuirano praćenjenastave
Ulazi u prosjek
1.Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70%nastave)
2.Stjecanje minimalno 35 bodova (od ukupno 100) tijekom nastave (kolokviji, izvještaji s vježbi, seminarski rad
1. Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavneaktivnosti (seminarski radovi)
2. Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenomispitu je 50% točne riješenosti)
Način stjecanja bodova:
Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
a) seminari – 70%
Završni ispit – 30% ocjene
Pohađanje nastave ECST 0.9 ,0%
Seminarski rad ECST 1.2 70 %
Ukupno tijekom nastave ECST 2.1 70%
Završni ispit ECST 2.9, 30%
UKUPNO BODOVA(nastava+zav.ispit) ECST 5 100 %
U okviru predmeta studenti će biti upoznati s poviješćuprehrane, razvojem nutricionizma i ulogom nutricionista. Upoznat ćese s razvojem kulinarske kulture, različitim modelima prehrane teosobitostima mediteranskog modela prehrane. Bit će upoznati sfrancuskim paradoksom i etnološkim istraživanjem hrane. Upoznat ćese s nutricionističkim trendovima u društvu, kao i povezanošću hranei religije (kršćanstvo, islam, hinduizam). Upoznat će se spopularizacijom kulinarstva od strane poznatih kuhara, utjecajukolonijalizma i migracija na prehranu, o začinima u kulinarstvu.Govorit će se o dijetama i utjecaju društva na provođenje dijete, hrani iraspodjeli rada u kući, stilu života i konzumiranju hrane. Studenti ćese upoznati s utjecajima negativne slike o tijelu. Govorit će se odominantnim načinima prehrane: tradicionalnoj i modernoj prehrani;hrani kao čimbeniku društvenih okupljanja, povezanosti prehrane iemocija, odnosno utjecaju hrane na naše ponašanje. Bit će upoznati sdeklariranjem hrane, prehrambenim aditivima i njihovoj upotrebi.Studenti će se upoznati s pojmom genetskih modificiranih organizamanjihovim prednostima i nedostatcima.
S. Bawa & K. R. Anilakumar. Genetically modified foods: safety,risks and public concerns—a review. J Food Sci Technol (November–December 2013) 50(6):1035–1046 DOI 10.1007/s13197-012-0899-1
2.Sibal V. Food: Identity of Culture and Religion. 2018.
3.Mozaffarian D. et al. History of modern nutrition science—implications for current research, dietary guidelines, and food policy. Science and Politics of Nutrition. BMJ 2018;361:k2392 | doi:10.1136/bmj.k2392.
4.Higgs S and Thomas J. Social infl uences on eating. Current Opinionin Behavioral Sciences 2016, 9:1–6
5.Annalijn I. Conklinet al. Social relationships and healthful dietarybehaviour: Evidence from over-50s in the EPIC cohort, UK.Soc SciMed. 2014 Jan; 100(100): 167–175. doi:
1016/j.socscimed.2013.08.018
6.Lacatus CM et al. The Mediterranean Diet: From an Environment-Driven Food Culture to an Emerging Medical Prescription. Review.Int. J. Environ. Res. Public Health 2019, 16, 942;doi:10.3390/ijerph16060942
1.Anderson EN:Everyone Eats: Understanding Food and Culture, NewYork: University Press, 2005.
2.Korthals M: Hrana kao spona između prirode, tijela i društva,Filozofska istraživanja, vol.22, br.1(84), str.55-68, 2002.
3.Ritzer G: Mekdonaldizacija društva. Istraživanje mijenjajućegkaraktera suvremenog društvenog života, Naklada Jesenski i Turk,Zagreb, 1999.
4.Mennell S, Murcott A, Otterloo AH van: Prehrana i kultura:sociologija hrane, Naklada Jesenski i Turk, HSD, Zagreb 1998
Isključivo kontinuirano praćenjenastave
Ulazi u prosjek
1.Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70%nastave)
2.Stjecanje minimalno 35 bodova (od ukupno 100) tijekom nastave (kolokviji, izvještaji s vježbi, seminarski rad
1. Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavneaktivnosti (seminarski radovi)
2. Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenomispitu je 50% točne riješenosti)
Način stjecanja bodova:
Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
a) seminari – 70%
Završni ispit – 30% ocjene
Pohađanje nastave ECST 0.9 ,0%
Seminarski rad ECST 1.2 70 %
Ukupno tijekom nastave ECST 2.1 70%
Završni ispit ECST 2.9, 30%
UKUPNO BODOVA(nastava+zav.ispit) ECST 5 100 %
U okviru predmeta studenti će biti upoznati s poviješćuprehrane, razvojem nutricionizma i ulogom nutricionista. Upoznat ćese s razvojem kulinarske kulture, različitim modelima prehrane teosobitostima mediteranskog modela prehrane. Bit će upoznati sfrancuskim paradoksom i etnološkim istraživanjem hrane. Upoznat ćese s nutricionističkim trendovima u društvu, kao i povezanošću hranei religije (kršćanstvo, islam, hinduizam). Upoznat će se spopularizacijom kulinarstva od strane poznatih kuhara, utjecajukolonijalizma i migracija na prehranu, o začinima u kulinarstvu.Govorit će se o dijetama i utjecaju društva na provođenje dijete, hrani iraspodjeli rada u kući, stilu života i konzumiranju hrane. Studenti ćese upoznati s utjecajima negativne slike o tijelu. Govorit će se odominantnim načinima prehrane: tradicionalnoj i modernoj prehrani;hrani kao čimbeniku društvenih okupljanja, povezanosti prehrane iemocija, odnosno utjecaju hrane na naše ponašanje. Bit će upoznati sdeklariranjem hrane, prehrambenim aditivima i njihovoj upotrebi.Studenti će se upoznati s pojmom genetskih modificiranih organizamanjihovim prednostima i nedostatcima.
S. Bawa & K. R. Anilakumar. Genetically modified foods: safety,risks and public concerns—a review. J Food Sci Technol (November–December 2013) 50(6):1035–1046 DOI 10.1007/s13197-012-0899-1
2.Sibal V. Food: Identity of Culture and Religion. 2018.
3.Mozaffarian D. et al. History of modern nutrition science—implications for current research, dietary guidelines, and food policy. Science and Politics of Nutrition. BMJ 2018;361:k2392 | doi:10.1136/bmj.k2392.
4.Higgs S and Thomas J. Social infl uences on eating. Current Opinionin Behavioral Sciences 2016, 9:1–6
5.Annalijn I. Conklinet al. Social relationships and healthful dietarybehaviour: Evidence from over-50s in the EPIC cohort, UK.Soc SciMed. 2014 Jan; 100(100): 167–175. doi:
1016/j.socscimed.2013.08.018
6.Lacatus CM et al. The Mediterranean Diet: From an Environment-Driven Food Culture to an Emerging Medical Prescription. Review.Int. J. Environ. Res. Public Health 2019, 16, 942;doi:10.3390/ijerph16060942
1.Anderson EN:Everyone Eats: Understanding Food and Culture, NewYork: University Press, 2005.
2.Korthals M: Hrana kao spona između prirode, tijela i društva,Filozofska istraživanja, vol.22, br.1(84), str.55-68, 2002.
3.Ritzer G: Mekdonaldizacija društva. Istraživanje mijenjajućegkaraktera suvremenog društvenog života, Naklada Jesenski i Turk,Zagreb, 1999.
4.Mennell S, Murcott A, Otterloo AH van: Prehrana i kultura:sociologija hrane, Naklada Jesenski i Turk, HSD, Zagreb 1998
Isključivo kontinuirano praćenjenastave
Ulazi u prosjek
1.Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70%nastave)
2.Stjecanje minimalno 35 bodova (od ukupno 100) tijekom nastave (kolokviji, izvještaji s vježbi, seminarski rad
1. Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavneaktivnosti (seminarski radovi)
2. Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenomispitu je 50% točne riješenosti)
Način stjecanja bodova:
Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
a) seminari – 70%
Završni ispit – 30% ocjene
Pohađanje nastave ECST 0.9 ,0%
Seminarski rad ECST 1.2 70 %
Ukupno tijekom nastave ECST 2.1 70%
Završni ispit ECST 2.9, 30%
UKUPNO BODOVA(nastava+zav.ispit) ECST 5 100 %
Ishodi učenja
1.Povijest prehrane , uvodno predavanje; Razvoj nutricionizma, profesijanutricionist
2.Razvitak kulinarskih kultura, različiti modeli prehrane, Mediteranski modelprehrane, francuski paradoks
3.Etnološko istraživanje hrane, Nutricionistički trendovi u društvu
4.Hrana i religija (Kršćanstvo, Islam, Hinduizam)
5Popularizacija kulinarstva od strane poznatih kuhara
6.Utjecaj kolonijalizma i migracija na prehranu
7.Začini u kulinarstvu
8.Dijete i utjecaj društva na provođenje dijete
9.Hrana i raspodjela rada u kući, Stil života i konzumiranje hrane
10.Utjecaj društva na poremećaje prehrane, Slika tijela (ne)zadovoljstvo tijelom
11.Dominantni načini prehrane: tradicionalna i moderna prehrana
12.Hrana kao čimbenik društvenih okupljanja
13.Prehrana i emocije: utječe li hrana na naše ponašanje?
14.Deklariranje hrane i prehrambeni aditivi, upotreba aditiva u prehrambenojindustriji
15.Genetski modificirani organizmi, pro i contra???
Seminari
Tjedan
Ishodi učenja
1.Uvod u seminarski rad
2.Prehrana i društvena (ne)jednakost
3.Vjerovanja o hrani i prehrani kao lijeku
4.Prehrana i kvaliteta života u suvremenom društvu
5.Mutageni u procesuiranoj hrani
6.Antioksidansi u prehrani
7.Funkcionalna hrana
8.Prehrana sportaša - stereotipi i predrasude
9.Vegetarijanstvo, veganstvo i minimalizam protiv potrošačkog društva
10.Utjecaj reklama prehrambenih proizvoda na potrošače
11.Prehrana u institucijama (bolnice, vrtići, starački domovi)
12.Ekološka poljoprivreda i bioodrživost
13.Utjecaj prehrambene industrije na okoliš
14.Dodaci prehrani u suvremenom društvu
15.Kontaminati u hrani