1. Definirati zdravstveno pravo. 2. Objasniti temeljne pojmove u kontekstu
zdravstvenog prava. 3. Opisati strukturu i probleme hrvatskog zdravstvenog
sustava. 4. Primjeniti pozitivne propise Republike Hrvatske u području
zdravstva, posebno u vezi s pravima i obavezama te međusobnog odnosa
pružatelja i primatelja zdravstvenih ustanova. 5. Analizirati pravne aspekte
medicinske dokumentacije. 6. Definirati pojam profesionalna tajna.

Čizmić J., Žunić, Lj., Osnove zdravstvenog prava, Sveučilište u Splitu Split,
2014.
Hervey T., McHale J., European Union Health Law Themes and Implications,
Cambridge University Press Cambridge, 2015.
Pravni izvori: Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90 do 05/14), Zakon o
dentalnoj medicini (NN 121/03 do 46/21), Zakon o liječništvu (NN 121/03,
117/08), Zakon o ljekarništvu (NN 121/03 do 92/24), Zakon o sestrinstvu
(NN 121/03 do 123/24), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN
121/03, 117/08), Zakon o zaštiti prava pacijenata (NN 169/04, 37/08), Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05 do 155/23), Zakon
o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN 85/06 do 23/23), Zakon o
tajnosti podataka (79/07, 86/12), Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti
(NN 79/07 do 143/21), Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti (NN 120/08),
Zakon o primaljstvu (NN 120/08, 145/10), Zakon o djelatnostima u zdravstvu
(NN 87/09),  Kazneni zakon (NN 125/11 do
36/24), Zakon o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja (NN 144/12), Zakon o krvi i
krvnim pripravcima (NN 79/06, 124/11), Zakon o lijekovima (NN 76/13 do
100/18), Zakon o obveznom
zdravstvenom osiguranju (NN 80/13 do 33/23), Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti
stranaca u Republici Hrvatskoj (NN 80/13 do 46/22), Zakon o zaštiti osoba s
duševnim smetnjama (NN 76/14), Zakon o reguliranim profesijama i
priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15 do 123/23), Zakon o
zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18 do 36/24), Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite (NN 118/18), Zakon o podacima i informacijama u zdravstvu (NN 14/19), 
relevantni pravilnici i drugi podzakonski akti, staleško pravo, Ugovor o
Europskoj uniji, Ugovor u funkcioniranju Europske unije, relevantna sudska
praksa Suda Europske unije, Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i
Vijeća od 6. studenog 2001. o Zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu
primjenu (SL L 311, 28. 11. 2001.), Uredba (EZ) br. 726/2004 Europskog
parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o utvrđivanju postupaka Unije za
odobravanja primjene i nadzor nad primjenom lijekova koji se rabe u
humanoj medicini te uspostavi Europske agencije za lijekove (SL L 136, 30.
4. 2004.), Uredba (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29.
travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 166, 30. 4. 2004.), Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna
2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L 255, 30. 9. 2005.), Direktiva
2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni
prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti (SL L 88, 4. 4. 2011.),
Uredba (EU) br. 536/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja
2014. o kliničkim ispitivanjima lijekova za primjenu kod ljudi te o stavljanju
izvan snage Direktive 2001/20/EZ (SL L 158, 27. 5. 2014.), Uredba (EU)
2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti
pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih
podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o
zaštiti podataka) (SL L 119, 4. 5. 2016.) (Europska) konvencija za zaštitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN-MU 18/97 do 13/17), Konvencija o
zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene
biologije i medicine: Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini (NN-MU
13/03)

Babić T., Roksandić S., Osnove zdravstvenog prava, TIPEX Zagreb, 2006.
Bošković, Z., Kodeks medicinske etike i deontologije – etika profesije
liječnik, Informator, 5046-5047, 17. 7. 2002. i 20.7.2002.
Bošković, Z., Pravo i medicina, Pergamena Zagreb, 2007.
Bošković, Z., Zakon o zaštiti prava pacijenata – reforma zdravstvenog
zakonodavstva Republike Hrvatske, Hrvatska pravna revija, 1/2005
Čizmić, J., Bioetika i medicinsko pravo, Zbornik radova 9. Bioetičkog
okruglog stola, Rijeka, 2008.
Čizmić. J., Komentari zdravstvenih zakona, Sarajevo, 2011.
Čizmić. J., Pravo pacijenata na obaviještenost, s posebnim osvrtom na zaštitu
tajnosti podataka o zdravstvenom stanju pacijenta, Zbornik Pravnog fakulteta
u Rijeci, 1/2008
Greer, S., Sokol, T, Rules for Rights: European Law, Health Care and Social
Citizenship, European Law Journal, 2013
Hervey, T., If Only It Were So Simple – Public Health Services and EU Law
u: Cremona, M., Market Integration and Public Services in the European
Union, Oxford University Press Oxford, 2011.
Ivančević, N., Zakon o liječništvu, Zbirka zdravstvenih zakona s
obrazloženjem, Zagreb, 2003.
Juras, D., Disciplinska odgovornost liječnika, Zbornik radova Pravmog
fakulteta u Splitu, 3/2014
Klarić, P., Baretić. M., Nikšić, S., Odštetno medicinsko pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb 2022.

Klarić, P., Građanskopravna odgovornost liječnika s posebnim osvrtom na
ginekologiju i porodništvo, Informator, 5203, 17. 1. 2004.
Klarić, P., Odgovornost za štete nastale uporabom medicinskih tehničkih
uređaja, Pravo u gospodarstvu, 4/2002
Pavlović, Š., Kaznena odgovornost doktora medicine i doktora stomatologije
zbog nesavjesnog liječenja, Hrvatska pravna revija, 1/2007
Petrić, S., Građanskopravna odgovornost zdravstvenih djelatnika, Zbornik
Pravnog fakulteta u Rijeci, 1/2005

Pozaić. V., Teološki vidici liječničke tajne, Obnovljeni život, 4/2001
Roksandić Vidlička, S., Aktualna pitanja pojedinih kaznenih djela protiv
zdravlja ljudi u svjetlu donošenja nacrta izmjena hrvatskog Kaznenog zakona,
Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, 1/2010
Turković K., Novi pogledi u svijetu na odgovornost liječnika za liječničku
grešku
Turković, K., Prava pacijenata na suodlučivanje prema Zakonu o zaštiti prava
pacijenata, Medicina i pravo-sodobne dileme, Maribor, 2006.
Turković K., Pravo na odbijanje medicinskog tretmana u Republici Hrvatskoj,
Medicina 2008.
Relevantni članci i propisi (u dogovoru s nastavnikom)
 

1. Redovito pohađanje nastave: prisutnost na najmanje 70% nastave
2. Uredno izvršene seminarske obveze: seminarsko izlaganje u
obliku prezentacije
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar
zadanih nastavnih aktivnosti.

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne
aktivnosti (seminarske obveze i dva pismena kolokvija)
Završni ispit
Način stjecanja bodova:
1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
a) seminarske obveze – 10%
b) kolokviji – 60% (1 kolokvij 30% i drugi kolokvij 30%)
2. Završni ispit – 30% ocjene

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne
ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:
dovoljan (2) 50-64 bodova
dobar (3) 65-79 bodova
vrlo dobar (4) 80-89 bodova
izvrstan (5) 90 i više bodova

VRSTA AKTIVNOSTI
ECTS bodovi -
koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 1.3 0
Seminarsko izlaganje 0.4 10
Kolokvij-međuispit 1.1 30

Kolokvij-međuispit 1.1 30
Ukupno tijekom nastave 3.9 70
Završni ispit 1.1 30
UKUPNO BODOVA
(nastava+zav.ispit) 5 100