Kolegij
Studiji
SestrinstvoPovijest
Diplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)
Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvo
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću
Psihologija
Sociologija - Upravljanje i javne politike
Sestrinstvo
Studijska godina
2ISVU ID
199210ECTS
5
Cilj: upoznati studente sa suvremenim tehnološkim dostignućima u okvirima postuhumanizma i transhumanizma kao pokreta koji čeznu za poboljšanjem čovjeka pomoću kombinacije biomedicine i tehnologije; utvrditi posljedice (pozitivne i negativne) na čovjekovo zdravlje.
Sadržaj: U okviru predmeta studenti će se upoznati s utjecajem razvoja tehnologije s naglaskom na načinu na koji se danas odvija prožimanje same tehnike i biomedicinskih znanosti. O tom prožimanju će se promišljati iz perspektive brzine i učinkovitosti kod rješenja mnogih zdravstvenih problema. Dakako da će se istaknuti moguće opasnosti koje nosi takav razvoj s obzirom na poimanje samog čovjeka koji je ponekad stavljen u redukcionističke okvire i ideologije. Studenti će moći holistički razmišljati o zdravstvenoj njezi koja ne ide samo logikom učinkovitosti i funkcionalnosti po kojoj ljudski život ispadne nepoželjan i nedostojan pažnje i brige. Govorit će se o umreženju raznih tehnoloških grana (NBIC: Nanotehnologija, biotehnologija, informatika i kognitivne znanosti) u kontekstu čovjekova zdravlja s fokusom na načinu na koji ubrzaju medikalizaciju zdravlja. Bit će potrebno u sklopu predmeta napraviti povijesno-antropološki presjek od humanizma do posthumanizma preko transhumanizma kao novog filozofskog i društvenog pokreta koji cilja radikalnu promjenu poimanja zdravlja i čovjeka. Studenti će se stoga upoznati s mogućim novostima vezanim uz umjetnu inteligenciju u zdravstvu te novim dinamikama koje treba pratiti, kojih treba biti svjestan kako ne bi sestrinska profesija bila obescijenjena. Na kraju će se kroz predmet promišljati i o samoj smrti kao sastavnom dijelu života osobito u postmodernom vremenu kada ga se želi riješiti pomoću tehnologije, te o učiteljstvu Crkve s obzirom na cjelovito shvaćanje čovjeka, biomedicine i tehnologije.
1. Definirati osobu prema tradicionalnim filozofsko-teološkim postavkama. 2. Usporediti tradicionalno poimanje ljudske osobe prema filozofsko-teološkim postavkama s novom paradigmatskom promjenom u shvaćanju čovjeka, osobito u antropologiji transhumanizma. 3. Prikazati pozitivne pomake koje je donijelo prožimanje nanotehnologije, biotehnologije, kognitivne i informatičke znanosti na području kvalitete života. 4. Prepoznati promjenu u shvaćanju ljudskog tijela i bolesti zahvaljujući digitalizaciji biomedicine. 5. Interpretirati nauk crkvenog učiteljstva o pitanju odnosa prema tehnologiji i njezinim primjenama na raznim područjima, posebice u sestrinskoj praksi. 6. Utvrditi opasnost posthumanističke/transhumanističke ideje o mogućnosti čovjekove besmrtnosti pomoću kombinacije tehnologije i biomedicinskih znanosti.
– Greguric, I., Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma. Prolegomena za kiborgoetiku, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2018.
– VULETIĆ, S. – FILAJDIĆ, Ž. – IVANČIČEVIĆ, M., Transhumanistička eugenika: protetička kiborgizacija ljudskog poboljšanja nanomediciskim zahvatima, u: STEINER, M. – ŠESTAK, I., (ur.), Aktualne moralne teme. Međunarodni znanstveni simpozij uz 90. obljetnicu života p. Ivana Fučeka S.J., Filozofsko-teološki institut družbe Isusove, Zagreb, 2016., 245-268.
– Matulić, T., Metamorfoze kulture. Teološko prepoznavanje znakova vremena u ozračju znanstveno-tehničke civilizacije., Glas Koncila, Zagreb, 2008.
– MARCEAU, J., (ur.) Quelle santé pour demain? Quand le numérique bouleverse la medecine, Gallimard, Paris, 2014.
– Mužić, J. (2015). Rat protiv čovjeka. Ideologije i prakse raščovječenja. Zagreb, Glas Koncila.
– Aramini, M. (2009). Uvod u Bioetiku. Zagreb, Kršćanska sadašnjost.
- Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 60% nastave)
- Uredno izvršene seminarske obaveze
- Manja opterećenja aktivnom nastavom nadoknađuju se većim opterećenjem ostalim obvezama prema uputama nastavnika
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1. Nastavne aktivnosti: kritički prikaz
2. Završni ispit (pismeni)
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene:
dovoljan (2) 50-64% bodova
dobar (3) 65-79% bodova
vrlo dobar (4) 80-89% bodova
izvrstan (5) 90% i više bodova
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.9 | 0 |
| Kritički prikaz | 1.2 | 30 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.1 | 30 |
| Završni ispit | 2.9 | 70 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 5 | 100 |
Cilj: upoznati studente sa suvremenim tehnološkim dostignućima u okvirima postuhumanizma i transhumanizma kao pokreta koji čeznu za poboljšanjem čovjeka pomoću kombinacije biomedicine i tehnologije; utvrditi posljedice (pozitivne i negativne) na čovjekovo zdravlje.
Sadržaj: U okviru predmeta studenti će se upoznati s utjecajem razvoja tehnologije s naglaskom na načinu na koji se danas odvija prožimanje same tehnike i biomedicinskih znanosti. O tom prožimanju će se promišljati iz perspektive brzine i učinkovitosti kod rješenja mnogih zdravstvenih problema. Dakako da će se istaknuti moguće opasnosti koje nosi takav razvoj s obzirom na poimanje samog čovjeka koji je ponekad stavljen u redukcionističke okvire i ideologije. Studenti će moći holistički razmišljati o zdravstvenoj njezi koja ne ide samo logikom učinkovitosti i funkcionalnosti po kojoj ljudski život ispadne nepoželjan i nedostojan pažnje i brige. Govorit će se o umreženju raznih tehnoloških grana (NBIC: Nanotehnologija, biotehnologija, informatika i kognitivne znanosti) u kontekstu čovjekova zdravlja s fokusom na načinu na koji ubrzaju medikalizaciju zdravlja. Bit će potrebno u sklopu predmeta napraviti povijesno-antropološki presjek od humanizma do posthumanizma preko transhumanizma kao novog filozofskog i društvenog pokreta koji cilja radikalnu promjenu poimanja zdravlja i čovjeka. Studenti će se stoga upoznati s mogućim novostima vezanim uz umjetnu inteligenciju u zdravstvu te novim dinamikama koje treba pratiti, kojih treba biti svjestan kako ne bi sestrinska profesija bila obescijenjena. Na kraju će se kroz predmet promišljati i o samoj smrti kao sastavnom dijelu života osobito u postmodernom vremenu kada ga se želi riješiti pomoću tehnologije, te o učiteljstvu Crkve s obzirom na cjelovito shvaćanje čovjeka, biomedicine i tehnologije.
1. Definirati osobu prema tradicionalnim filozofsko-teološkim postavkama. 2. Usporediti tradicionalno poimanje ljudske osobe prema filozofsko-teološkim postavkama s novom paradigmatskom promjenom u shvaćanju čovjeka, osobito u antropologiji transhumanizma. 3. Prikazati pozitivne pomake koje je donijelo prožimanje nanotehnologije, biotehnologije, kognitivne i informatičke znanosti na području kvalitete života. 4. Prepoznati promjenu u shvaćanju ljudskog tijela i bolesti zahvaljujući digitalizaciji biomedicine. 5. Interpretirati nauk crkvenog učiteljstva o pitanju odnosa prema tehnologiji i njezinim primjenama na raznim područjima, posebice u sestrinskoj praksi. 6. Utvrditi opasnost posthumanističke/transhumanističke ideje o mogućnosti čovjekove besmrtnosti pomoću kombinacije tehnologije i biomedicinskih znanosti.
– Greguric, I., Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma. Prolegomena za kiborgoetiku, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2018.
– VULETIĆ, S. – FILAJDIĆ, Ž. – IVANČIČEVIĆ, M., Transhumanistička eugenika: protetička kiborgizacija ljudskog poboljšanja nanomediciskim zahvatima, u: STEINER, M. – ŠESTAK, I., (ur.), Aktualne moralne teme. Međunarodni znanstveni simpozij uz 90. obljetnicu života p. Ivana Fučeka S.J., Filozofsko-teološki institut družbe Isusove, Zagreb, 2016., 245-268.
– Matulić, T., Metamorfoze kulture. Teološko prepoznavanje znakova vremena u ozračju znanstveno-tehničke civilizacije., Glas Koncila, Zagreb, 2008.
– MARCEAU, J., (ur.) Quelle santé pour demain? Quand le numérique bouleverse la medecine, Gallimard, Paris, 2014.
– Mužić, J. (2015). Rat protiv čovjeka. Ideologije i prakse raščovječenja. Zagreb, Glas Koncila.
– Aramini, M. (2009). Uvod u Bioetiku. Zagreb, Kršćanska sadašnjost.
- Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 60% nastave)
- Uredno izvršene seminarske obaveze
- Manja opterećenja aktivnom nastavom nadoknađuju se većim opterećenjem ostalim obvezama prema uputama nastavnika
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1. Nastavne aktivnosti: kritički prikaz
2. Završni ispit (pismeni)
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene:
dovoljan (2) 50-64% bodova
dobar (3) 65-79% bodova
vrlo dobar (4) 80-89% bodova
izvrstan (5) 90% i više bodova
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.9 | 0 |
| Kritički prikaz | 1.2 | 30 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.1 | 30 |
| Završni ispit | 2.9 | 70 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 5 | 100 |
Cilj: upoznati studente sa suvremenim tehnološkim dostignućima u okvirima postuhumanizma i transhumanizma kao pokreta koji čeznu za poboljšanjem čovjeka pomoću kombinacije biomedicine i tehnologije; utvrditi posljedice (pozitivne i negativne) na čovjekovo zdravlje.
Sadržaj: U okviru predmeta studenti će se upoznati s utjecajem razvoja tehnologije s naglaskom na načinu na koji se danas odvija prožimanje same tehnike i biomedicinskih znanosti. O tom prožimanju će se promišljati iz perspektive brzine i učinkovitosti kod rješenja mnogih zdravstvenih problema. Dakako da će se istaknuti moguće opasnosti koje nosi takav razvoj s obzirom na poimanje samog čovjeka koji je ponekad stavljen u redukcionističke okvire i ideologije. Studenti će moći holistički razmišljati o zdravstvenoj njezi koja ne ide samo logikom učinkovitosti i funkcionalnosti po kojoj ljudski život ispadne nepoželjan i nedostojan pažnje i brige. Govorit će se o umreženju raznih tehnoloških grana (NBIC: Nanotehnologija, biotehnologija, informatika i kognitivne znanosti) u kontekstu čovjekova zdravlja s fokusom na načinu na koji ubrzaju medikalizaciju zdravlja. Bit će potrebno u sklopu predmeta napraviti povijesno-antropološki presjek od humanizma do posthumanizma preko transhumanizma kao novog filozofskog i društvenog pokreta koji cilja radikalnu promjenu poimanja zdravlja i čovjeka. Studenti će se stoga upoznati s mogućim novostima vezanim uz umjetnu inteligenciju u zdravstvu te novim dinamikama koje treba pratiti, kojih treba biti svjestan kako ne bi sestrinska profesija bila obescijenjena. Na kraju će se kroz predmet promišljati i o samoj smrti kao sastavnom dijelu života osobito u postmodernom vremenu kada ga se želi riješiti pomoću tehnologije, te o učiteljstvu Crkve s obzirom na cjelovito shvaćanje čovjeka, biomedicine i tehnologije.
1. Definirati osobu prema tradicionalnim filozofsko-teološkim postavkama. 2. Usporediti tradicionalno poimanje ljudske osobe prema filozofsko-teološkim postavkama s novom paradigmatskom promjenom u shvaćanju čovjeka, osobito u antropologiji transhumanizma. 3. Prikazati pozitivne pomake koje je donijelo prožimanje nanotehnologije, biotehnologije, kognitivne i informatičke znanosti na području kvalitete života. 4. Prepoznati promjenu u shvaćanju ljudskog tijela i bolesti zahvaljujući digitalizaciji biomedicine. 5. Interpretirati nauk crkvenog učiteljstva o pitanju odnosa prema tehnologiji i njezinim primjenama na raznim područjima, posebice u sestrinskoj praksi. 6. Utvrditi opasnost posthumanističke/transhumanističke ideje o mogućnosti čovjekove besmrtnosti pomoću kombinacije tehnologije i biomedicinskih znanosti.
– Greguric, I., Kibernetička bića u doba znanstvenog humanizma. Prolegomena za kiborgoetiku, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2018.
– VULETIĆ, S. – FILAJDIĆ, Ž. – IVANČIČEVIĆ, M., Transhumanistička eugenika: protetička kiborgizacija ljudskog poboljšanja nanomediciskim zahvatima, u: STEINER, M. – ŠESTAK, I., (ur.), Aktualne moralne teme. Međunarodni znanstveni simpozij uz 90. obljetnicu života p. Ivana Fučeka S.J., Filozofsko-teološki institut družbe Isusove, Zagreb, 2016., 245-268.
– Matulić, T., Metamorfoze kulture. Teološko prepoznavanje znakova vremena u ozračju znanstveno-tehničke civilizacije., Glas Koncila, Zagreb, 2008.
– MARCEAU, J., (ur.) Quelle santé pour demain? Quand le numérique bouleverse la medecine, Gallimard, Paris, 2014.
– Mužić, J. (2015). Rat protiv čovjeka. Ideologije i prakse raščovječenja. Zagreb, Glas Koncila.
– Aramini, M. (2009). Uvod u Bioetiku. Zagreb, Kršćanska sadašnjost.
- Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 60% nastave)
- Uredno izvršene seminarske obaveze
- Manja opterećenja aktivnom nastavom nadoknađuju se većim opterećenjem ostalim obvezama prema uputama nastavnika
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1. Nastavne aktivnosti: kritički prikaz
2. Završni ispit (pismeni)
Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene:
dovoljan (2) 50-64% bodova
dobar (3) 65-79% bodova
vrlo dobar (4) 80-89% bodova
izvrstan (5) 90% i više bodova
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.9 | 0 |
| Kritički prikaz | 1.2 | 30 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.1 | 30 |
| Završni ispit | 2.9 | 70 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 5 | 100 |