Kolegij
Socijalna medicina: Uloga i zadaće socijalne medicine kao dijela jedinstvene medicine; Zdravlje i mjerila zdravlja; Bolest i prirodni tijek bolesti; Čimbenici koji utječu na zdravlje pojedinca i zajednice; Zdravlje, stanovništvo i gospodarski razvitak; Populacijska politika; Utjecaj primarnih društvenih zajednica na zdravlje pojedinca; Zdravlje i bolest u životnom ciklusu (djetinjstvo, mladost, odrasla dob, starost); Zdravstveno ponašanje i principi zdravstvenog odgoja i promicanja zdravlja; Socijalno-medicinski problem i osnove njegovog rješavanja; Osnove prepoznavanja socijalnih i zdravstvenih potreba ranjivih skupina.
Transport bolesnika: Oprema za pripomoć u kretanju (štapovi, štake, hodalice, hodalice sa sjedalicom); Oprema za transport bolesnika (pokretne postelje, nosila, stolice, improvizirana transportna sredstva); Priprema za transport; Prenošenje bolesnika s postelje na transportna sredstva; Položaj bolesnika tijekom transporta; Osiguranje bolesnika tijekom transporta; Specijalni transportni položaji u ovisnosti od naravi ozljede ili oboljenja.
Higijenske i preventivne mjere: Održavanju osobne higijene i poduzimanju mjera samozaštite od infekcija; Zaštitna sredstva; Higijenske mjere i postupci usmjereni ostvarivanju načela asepse i antisepse; Održavanje higijene bolesnika; Kupanje bolesnika u kupaonici i na krevetu; Higijena usta; Higijena i pranje kose; Postupci s kosom zaraženom parazitima; Čišćenje i zaštita očiju; Čišćenje i ispiranje ušiju; Higijena ekskretornih otvora (vanjsko ušće uretre i perianalna regija); Preventivne mjere za normalnu i osjetljivu kožu; Načela izolacije oboljelih; Ponašanje u prostorima posebne namjene (operacijske dvorane, prosekture, jedinice za intenzivno liječenje); Postupanje sa zaraznim materijalima.
Načela skrbi za bolesnike: Oprema za nadzor vitalnih i drugih važnih funkcija bolesnika; Prehrana i hidratacija bolesnika; Načini prehrane bolesnika; Prevencija dekubitusa, tromboflebitisa i plućne embolije; Previjanje rana; Medicinska dokumentacija; Sastavni dijelovi bolesničkog kartona i povijesti bolesti, klasični i elektronički zapisi; Pohranjivanje testova i nalaza; Bilježenje tijeka bolesti.
Psihološka medicina, osnovne vještine komunikacije s pojedincem/bolesnikom: Definirati pojam psihološke medicine; Prepoznati važnost biopsihosocijalnog pristupa bolesti; Dinamika interakcije; Komunikacijske teorije i strategije; Igranje uloga; Informirani pristanak; Sudjelovanje bolesnika u odlučivanju o njegovom liječenju; biopsihosocijalni pristup bolesti; Osnovne teorije psihosomatske medicine; reakcija bolesnika na bolest; Odnos liječnik –bolesnik i bolesnik-liječnik; Psihodinamsko razumijevanje grupe-medicinskog tima
Ciljevi održivog razvoja i procjena utjecaja okoliša na zdravlje:
Upoznati polaznike s UN Programom održivog razvoja do 2030. (Agenda 2030), 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDGs) i pripadajućim ciljnim vrijednostima te pokazateljima usmjerenima na pračenje zdravlja i dobrobit ljudi: Cilj 1. Svijet bez siromaštva, Cilj 2. Svijet bez gladi, Cilj 3. Zdravlje i kvaliteta života, Cilj 6. Čista voda i dobri sanitarni uvjeti, Cilj 11. Održivi gradovi i naselja; Izvješće EU-27 i Dobrovoljni nacionalni pregled RH o provedbi Agende 2030; izvori podataka, pokazatelji, metode i standardi za praćenje razine onečišćenja okoliša i utjecaja na zdravlje ljudi (zrak, voda, tlo, buka, utjecaju klimatskih promjena, biomonitoring).
Očekivani ishodi učenja na razini kolegija
Nakon položenog predmeta student će moći:
- definirati osnovne pojmove socijalne medicine i objasniti njezin povijesni razvoj;
- definirati zdravlje i bolest, životne i zdravstvene pojave te čimbenike koji na njih utječu;
- opisati i analizirati važnost socijalnih aspekata zdravlja i bolesti i zdravstvene zaštite
pojedinca, obitelji i zajednice;
- objasniti odrednice zdravlja i njihov utjecaj na zdravlje;
- razlikovati populacijske skupine u društvu te identificirati karakteristične rizike za
njihovo zdravlje; specifičnost zdravstvenih potreba vulnerabilnih skupina
- utvrditi važnost uloge obitelji i zajednice u stanju zdravlja i bolesti;
- opisati metode i načine unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini
- procijeniti koji su vodeći rizici za zdravlje populacije i način prevencije bolesti;
- objasniti razloge provođenja javnozdravstvenih intervencija;
- prosuditi vrijednost zdravstvenog odgoja u smislu unapređenja zdravlja populacije;
- povezati teoretska znanja sa problematikom u zajednici;
- objasniti organizaciju zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj te isto
povezati sa zakonskim okvirom;
- opisati različite prostore predviđene za liječenje (ambulante primarne zdravstvene zaštite,
specijalističke ambulante, bolničke odjele standardne, poluintenzivne i intenzivne skrbi i
liječenja, operacijske dvorane, izolacije, laboratorije, itd);
- razlikovati preventivne mjere, dijagnostičke i terapijske postupke u svrhu zaštite zdravlja
majke i djeteta
- definirati pojam zaštite na radu i opisati način, provedbu, prava i dužnosti iz zaštite pri
radu;
- opisati zakonsku regulativu i sustav provedbe zaštite na radu;
- opisati principe zaštite od požara, evakuaciju i spašavanja u zdravstvenim institucijama;
- opisati opasnosti pri uporabi temeljne opreme i uređaja u zdravstvenim ustanovama te
provesti mjere sigurnosti;
- opisati znakove sigurnosti i općih obavijesti;
- opisati postupke pravilnog rukovanja i odlaganja medicinskog otpada.
- definirati ulogu specijaliste medicine rada i ergonomiju radnog mjesta;
- identificirati interakciju radnog mjesta i fizioloških karakteristika organizma;
- definirati psihološki aspekt rada;
- identificirati i analizirati opasnosti, štetnosti i napore na radnom mjestu;
- analizirati utjecaj opasnosti, štetnosti i napora na zdravlje čovjeka i radnu sposobnost;
- definirati pojmove ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad;
- definirati profesionalne bolesti i postupke utvrđivanja profesionalnih bolesti
- razlikovati pojmove ozljeda na radu i profesionalne bolesti;
- procijeniti rizične čimbenike za razvoj profesionalnih bolesti
- analizirati utjecaj profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad na zdravlje čovjeka i radnu
sposobnost;
- definirati ocjenu zdravstvene sposobnosti kod odabranih zdravstvenih stanja;
- primijeniti principe ocjene zdravstvene sposobnosti za rad kod radnih mjesta s posebnim
uvjetima rada i odabranih skupina radnika;
- opisati principe čuvanja, nadzora i osiguranje lijekova;
- opisati postupke pravilnog rukovanja i odlaganja medicinskog otpada;
- primijeniti higijenu ruku i ostala zaštitna sredstva (zaštitne maske, rukavice, itd.);
- objasniti važnost osobne zaštite medicinara.
- obrazložiti kako primjena osobnih zaštitnih sredstava pridonosi sprječavanju bolničkih
infekcija;
- objasniti važnost provođenja i održavanja osobne higijene bolesnika;
- opisati načela rada i pravila ponašanja u prostorijama posebne namjene;
- voditi medicinsku dokumentaciju i razlikovati odgovarajuće obrasce medicinske
dokumentacije;
- objasniti vitalne znakove i opremu za nadzor vitalnih i drugih važnih funkcija bolesnika;
- razlikovati načine primjene enteralne prehrane;
- povezati proces dugotrajnog ležanja s posljedičnim patofiziološkim stanjima;
- objasniti pripremu bolesnika i pribor za previjanje;
- primijeniti preporuke za pravilno podizanje/premještanje predmeta ili bolesnika;
- objasniti važnost pravilne skrbi za ishod liječenja;
- demonstrirati osnovne komunikacijske vještine u radu s bolesnikom;
- objasniti temeljne komunikacijske teorije u cilju boljeg razumijevanja interakcije s
bolesnikom;
- analizirati dinamiku komunikacije u timu;
- demonstrirati vještinu komunikacije s bolesnikom u različitim okruženjima;
- opisati Calgary - Cambridge vodič za medicinski intervju;
- primijeniti protokole i tehnike za priopćavanje loših vijesti;
- prepoznati osnovne prepreke u komunikaciji s pacijentom i članom obitelji,
- opisati temeljne principe informiranog pristanka;
- opisati i analizirati važnost sudjelovanja bolesnika u odlučivanju o njegovom liječenju;
- analizirati informacijsko komunikacijske tehnologije u medicini.
- definirati pojam psihološke medicine.
- prepoznati važnost biopsihosocijalnog pristupa bolesti.
- objasniti osnovne teorije psihosomatske medicine
- identificirati značajke psihološke reakcije bolesnika na bolest.
- prepoznati psihološke reakcije liječnika na bolest i bolesnika.
-prikazati transferne i kontratnasferne reakcije.
- prepoznati psihološke značajke timskog rada.
- prepoznati značaj globalnih i nacionalnih praksi održivog razvoja za unapređenje zdravlja;
- identificirati izvore i utjecaje onečišćenja okoliša na zdravlje;
- demonstrirati poznavajne izvora podataka, zdravstvenih standarda i metoda procjene razine utjecaja štetnih čimbenika okoliša na zdravlje;
Jakšić Ž, Kovačić L i sur. Socijalna medicina. Zagreb: Medicinska naklada, 2000.
Šogorić S. Organizacija zdravstvene zaštite i zdravstvena ekonomika. Zagreb: Medicinska
naklada, 2016.
Mašić I, Toromanović S, Smajkić A. Socijalna medicina s osnovama zdravstvene njege u
zajednici i polivalentnoj patronaži. Sarajevo: Avicena, 2009.
Iskra Alexandra Nola ur. Upravljanje zdravstvenim i javnozdravstvenim rizicima u
kriznim situacijama. Priručnik za sveučilišni poslijediplomski doktoriski studij
Biomedicina i zdravstvo Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Manualia
universitatis studiorum zagrabiensis. Zagreb 2021. (odabrana poglavlja)
Mustajbegović J., Milošević M., Brborović H. Medicina rada i sporta. Medicinska naklada.
Zagreb, 2018. (odabrana poglavlja)
Macan J., Zavalić M. i sur. Ocjena radne sposobnosti u medicini rada. Medicinska naklada.
Zagreb, 2019.
Lučanin D, Despot Lučanin J, urednici. Komunikacijske vještine u zdravstvu. Zdravstveno
veleučilište i Naklada Slap, Jastrebarsko, 2010.
Puntarić D., Stašević I, Ropac D i sur. Javno zdravstvo. Medicinska naklada, 2017.
(odabrana poglavlja)
Havelka Meštrović A, Havelka M. Zdravstvena psihologija, psihosocijalne osnove zdravlja,
3. dopunjeno izdanje, Naklada Slap 2020. (odabrana poglavlja)
Mijoč V. i Čargo M. Temeljne vještine i postupci u zdravstvenoj njezi. Naklada Slap ,
Jastrebarsko, 2022.(odabrana poglavlja)
Karlović D. Psihijatrija. Naklada slap, Jastrebarsko 2019. (poglavlje 7)
Rezolucija Opće skupštine od 25. rujna 2015. (70/1) „Promijenimo naš svijet: Agenda 2030. za održivi razvoj“
Resolucija Opće skupštine od 6. lipnja 2017 (71/313), Rad statističkog povjerenstva UN vezano uz Agendu 2030
The Sustainable Development Goals Report 2024 (UN)
World health statistics 2024 - Monitoring health for the SDGs (WHO)
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija - Budući koraci za održivu europsku budućnost i Europske mjere za održivost (COM(2016)739 final)
Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi ciljeva Programa Ujedinjenih naroda za održiv razvoj do 2030. Republike Hrvatske (2023)
Cerjan-Letica G, Letica S, Babić-Bosanac S, Mastilica M, Orešković S. Medicinska
sociologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2003
Štifanić M. Komunikacija liječnik pacijent: uvod u medicinu usmjerenu osobi. Hrvatski
pokret za prava pacijenata (HPPP), Rijeka 2012.
Sommer J, Lanier C, Perron NJ, Nendaz M, Clavet D, Audétat MC. A teaching skills
assessment tool inspired by the Calgary-Cambridge model and the patient-centered
approach. Patient Educ Couns. 2016 Apr;99(4):600-609.
Baumal R, Benbassat J. Current trends in the educational approach for teaching
interviewing skills to medical students. Isr Med Assoc J. 2008 Jul;10(7):552-5.
Kurtz S, Silverman J, Benson J, Draper J. Marrying content and process in clinical method
teaching: enhancing the Calgary-Cambridge guides. Acad Med. 2003 Aug;78(8):802-9.
Grubišić–Ilić M. Komunikacija u medicini. 2012.Dostupno na: www.plivamed.net
Mijoč V. i Čargo M. Priručnik za razvoj stručne prakse na studiju sestrinstva. Naklada Slap,
2021.
Gregurek R. Psihološka medicina. Medicinska naklada, Zagreb, 2011.
Odabrani recentni stručni i znanstveni radovi
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave