Kolegij
Osposobiti studenta da uz nadzor i u svojstvu liječnika obavi temeljne postupke laboratorijske dijagnostike.
Nakon položenog predmeta studenti će moći:
- definirati temeljna obilježja medicinsko-biokemijske djelatnosti u prevenciji, dijagnostici, liječenju te praćenju zdravlja i bolesti;
- objasniti mehanizme koji mogu utjecati na rezultate pretraga tijekom predanalitičke, analitičke i poslijeanalitičke faze laboratorijskih procesa;
- povezati principe analitičkih interferencija i biološke varijabilnosti na moguće promjene rezultata laboratorijskih određivanja;
- razlikovati postupke prikupljanja i obrada uzoraka krvi, mokraće, te ekstravaskularnih uzoraka;
- specificirati vrste uzorka, pretraga te algoritme u dijagnostici i praćenju bolesti jetre, pluća, srca, bubrega, te gastrointestinalnog trakta;
- povezati rezultate laboratorijskih pretraga s endokrinopatijama, metaboličkim i onkološkim bolestima; znati kritične vrijednosti rezultata pretraga;
- procjenjivati kliničku značajnost biokemijskih i molekularno-bioloških pokazatelja u interpretiranju rezultata hematoloških i koagulacijskih laboratorijskih analiza s analitičkog i kliničkog aspekta;
- objasniti principe metoda te identificirati analitičke čimbenike s utjecajem na pouzdanost nalaza; definirati dijagnostičku točnost rezultata laboratorijskih pretraga; osjetljivost, specifičnost, prediktivne vrijednosti te omjere vjerojatnosti.
Topić E i suradnici. Medicinska biokemija i laboratorijska medicina u kliničkoj praksi, udžbenik, 3. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Zagreb, Medicinska naklada, 2024.
Burtis AC, Bruns ED. Tietz Fundamentals of Clinical Chemistry and Molecular Diagnostics, 7th Edition.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do 89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 1 | 20 |
Ukupno tijekom nastave | 1 | 20 |
Praktični dio završnog ispita | 1.5 | 30 |
Pismeni dio završnog ispita | 2.5 | 50 |
UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 5 | 100 |
Ishodi učenja
Student će nakon predavanja moći:
Definirati pojmove i znati razliku između dijagnostičke osjetljivosti i specifičnosti |
Razlučiti izračun dijagnostičke osjetljivosti i specifičnosti |
Opisati izračun te objasniti pojam negativne i pozitivne prediktivne vrijednosti na primjeru iz kliničke prakse |
Objasniti metode procjene dijagnostičke točnosti |
Definirati i izračunati omjer vjerojatnosti |
Ishodi učenja
Opisati organizaciju rada suvremenog medicinsko-biokemijskog laboratorija |
Prepoznati i razumjeti utjecaj predanalitičkih čimbenika na rezultate laboratorijskih pretraga |
Razumjeti sustav osiguranja i nadzora nad kvalitetom rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju |
Razumjeti i opisati čimbenike koji se koriste za prosudbu rezultata laboratorijskih pretraga |
Ishodi učenja
Student će nakon seminara moći:
Prikupljanje i obrada uzoraka.
Navesti i protumačiti kritične faze tijekom prikupljanja uzoraka od pacijenta do laboratorija; Navesti vrste bioloških uzoraka koje se analiziraju u medicinsko-biokemijskom laboratoriju, objasniti razlike između seruma, plazme i pune krvi te venske, arterijske i kapilarne krvi. Opisati specifičnosti različitih vrsta spremnika. Poznavati vrste antikoagulansa i konzervansa koji se dodaju u spremnike. Poznavati učinak predanalitičkih čimbenika na rezultate laboratorijskih pretraga. Poznavati postupke priprema pacijenta prije uzorkovanja. Poznavati postupak uzorkovanja venske krvi. Poznavati postupak ispravne identifikacije pacijenta i obilježavanja uzoraka. Poznavati redoslijed uzorkovanja spremnika s različitim vrstama antikoagulansa. Poznavati uvjete prikladnog transporta uzoraka te postupke obrade uzoraka do analize
Ekstravaskularni uzorci u laboratorijskoj medicini.
Navesti najčešće ekstravaskularne uzorke u laboratorijskoj medicini. Objasniti posebnosti prve jutarnje mokraće u odnosu na ostale porcije mokraće. Objasniti postupak prikupljanja 24h mokraće. Objasniti postupak uzorkovanja likvora, sinovijalne tekućine, seroznih tekućina; Objasniti zašto je uz neke ekstravaskularne uzorke važno dostaviti i uzorak krvi uzet u isto vrijeme te navesti uz koje uzorke
Ishodi učenja
Student će nakon seminara moći:
Definirati akutni koronarni sindrom. Navesti njegove kliničke manifestacije. Opisati dijagnostički algoritam. |
Objasniti uzroke nastanka plućne embolije. Opisati akutne komplikacije šećerne bolesti. |
Opisati kriterije za dijagnozu akutnog pankreatitisa i akutnog zatajenja bubrega. |
Opisati patofiziološki mehanizam nastanka sepse. Opisati sustav bodovanja SOFA. |
Opisati uzroke akutnih jetrenih bolesti. |
Objasniti diferencijalno-dijagnostički pristup akutnoj boli u trbuhu. |
Ishodi učenja
Student će nakon vježbi moći:
Definirati dijagnostiku uz krevet bolesnika (POCT). Navesti prednosti i nedostatke POCT dijagnostike. |
Poznavati ustroj POCT sustava. Objasniti sastav i ulogu POCT tima. |
Poznavati primjere pretraga uz krevet bolesnika i njihov značaj |
Objasniti važnost osiguranja kvalitete na POCT uređajima |
Ishodi učenja
Student će nakon vježbi moći:
Objasniti kategorizaciju pretraga prema hitnosti u laboratorijskoj medicini. Navesti program hitnih laboratorijskih pretraga. Definirati TAT. |
Opisati laboratorijsku dijagnostiku akutnog koronarnog sindroma i plućne embolije |
Opisati laboratorijsku dijagnostiku akutnog pankreatitisa |
Opisati laboratorijsku dijagnostiku akutnog zatajivanja bubrega |
Objasniti racionalan laboratorijski pristup u ranom prepoznavanju sepse |
Objasniti dijagnostičke smjernice za laboratorijsku obradu akutnog hepatitisa |
Opisati ulogu laboratorijskih testova u diferencijalnoj dijagnostici akutne boli u trbuhu |
Ishodi učenja
Prepoznati i objasniti procese predanalitičke faze laboratorijskoj rada |
---|
Prepoznati i razumjeti utjecaj najčešćih analitičkih interferencija na rezultate laboratorijskih pretraga |
Razumjeti ulogu informatizacije i automatizacije u suvremenom laboratoriju |
Akademska godina | |
---|---|
2024/2025 | Download |