Kolegij
Studiji
PsihologijaDiplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)
Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvo
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću
Sestrinstvo
Sociologija - Upravljanje i javne politike
Povijest - usmjerenje Stari vijek i srednji vijek
Povijest - usmjerenje Suvremena povijest
Sveučilišni diplomski studij Povijest (nastavnički)
Povijest
Sestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
249100ECTS
3
Cilj kolegija je upoznati studente s razvojnim procesima hrvatske
pedagoške misli te osposobiti ih za razumijevanje ciljeva odgoja i
obrazovanja kroz kritičko gledanje na opća pitanja i probleme
suvremene odgojno-obrazovne teorije i prakse u Republici Hrvatskoj.
Zadaća kolegija je pružiti cjelovit i sistematiziran uvid u razvoj
hrvatske pedagoške misli kao osnovu za nadogradnju ostalih
disciplina i kolegija koje će studenti slušati tijekom studija. Osnovna
zamisao kolegija je upoznavanje studenata s nacionalnim povijesnim
procesima, poznavanje izvora, metoda i njihove interpretacije.
Studentima će biti predstavljeni povijesni okviri: međuovisnost
pedagogijskih teorija i društveno-političke prilike. Na kolegiju će se
obrađivati početci pedagoške misli u Hrvatskoj, pedagoška strujanja
između ratova (1918.-1941.) i socijalistička pedagogija nakon Drugoga
svjetskoga rata radi razumijevanja sadašnjosti kroz kritički odraz
prema prošlosti razvoja nacionalne pedagogijske znanosti, nastanka i
razvoja nacionalnih pedagogijskih teorija te utjecaja razvoja društva
na hrvatsko školstvo u prošlosti. Shodno tome studentima će se
obrazložiti utjecaj povijesnoga i pedagoškoga razvoja na nacionalnoj
razini, svjesnost vlastitoga povijesnoga identiteta kroz proučavanje
povijesnih prilika različitih kultura u Europi kako bi studenti razvili
sposobnost razumijevanja, izražavanja i rasprave o povijesnim i
pedagoškim idejama i konceptima.
1.povezivati povijesne odgojno-obrazovne sadržaje s drugim
znanostima kroz primjenu načela interdisciplinarnosti; 2. primijeniti
znanja o odabranim razdobljima u ljudskoj prošlosti u kontekstu
odabrane nastavne cjeline.; 3. demonstrirati specifična znanja i vještine
potrebne za proučavanje povijesnog razdoblja u kontekstu odabrane
nastavne cjeline; 4. prihvatiti obvezu trajnog profesionalnog
usavršavanja; 5. razviti profesionalnu predanost nastavničkom pozivu
u odgojno-obrazovnom radu.
Munjiza, Emerik (2009). Povijest hrvatskog školstva i pedagogije.
Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera.
Batinić, Štefka (2014). Povijesni razvoj i recepcija reformne pedagogije
u Hrvatskoj: doktorska disertacija. Zagreb: Š. Batinić.
Matijević, Milan. „Značajni pedagozi i najvažnija pedagoška djela u
Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća“. Napredak: časopis za pedagogijsku
teoriju i praksu 150 (2009), br. 3-4: 301-319.
4/9/24, 2:40 PM Nacionalna povijest pedagogije i školstva | 2024-2025-izborni
Mendeš, B. (2012). Edo Vajnaht – velikan hrvatske pedagogije i
školstva (Uljanik, 18. veljače 1913. – Zagreb, 2. rujna 2011.). Napredak:
časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 153(1), 133-147.
Posavec, Koraljka (2007). Razvoj povijesti pedagogije u Hrvatskoj do
1918. godine: doktorska disertacija. Zagreb: K. Posavec.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost najmanje 70 posto
nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu
nastave.
Uredno izvršene seminarske i nastavne obveze – izrada i
prezentacija seminarskog i/ili istraživačkog radnog zadatka.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 posto tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno
Nastavne aktivnosti: Seminarske i istraživačke obveze.
Završni ispit: usmeni
Brojčana ljestvica ocjenjivanja:
nedovoljan (1) – 0-49,9 %
dovoljan (2) – 50–64,9 %
dobar (3) – 65–79,9 %
vrlo dobar (4) – 80–89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
Seminarski rad – 35 %
Istraživanje – 35 %
b) Završni ispit – 30% ocjene
1) usmeni (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.8 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 0.77 | 35 |
| Istraživanje | 0.77 | 35 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.34 | 70 |
| Završni ispit | 0.66 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |
Cilj kolegija je upoznati studente s razvojnim procesima hrvatske
pedagoške misli te osposobiti ih za razumijevanje ciljeva odgoja i
obrazovanja kroz kritičko gledanje na opća pitanja i probleme
suvremene odgojno-obrazovne teorije i prakse u Republici Hrvatskoj.
Zadaća kolegija je pružiti cjelovit i sistematiziran uvid u razvoj
hrvatske pedagoške misli kao osnovu za nadogradnju ostalih
disciplina i kolegija koje će studenti slušati tijekom studija. Osnovna
zamisao kolegija je upoznavanje studenata s nacionalnim povijesnim
procesima, poznavanje izvora, metoda i njihove interpretacije.
Studentima će biti predstavljeni povijesni okviri: međuovisnost
pedagogijskih teorija i društveno-političke prilike. Na kolegiju će se
obrađivati početci pedagoške misli u Hrvatskoj, pedagoška strujanja
između ratova (1918.-1941.) i socijalistička pedagogija nakon Drugoga
svjetskoga rata radi razumijevanja sadašnjosti kroz kritički odraz
prema prošlosti razvoja nacionalne pedagogijske znanosti, nastanka i
razvoja nacionalnih pedagogijskih teorija te utjecaja razvoja društva
na hrvatsko školstvo u prošlosti. Shodno tome studentima će se
obrazložiti utjecaj povijesnoga i pedagoškoga razvoja na nacionalnoj
razini, svjesnost vlastitoga povijesnoga identiteta kroz proučavanje
povijesnih prilika različitih kultura u Europi kako bi studenti razvili
sposobnost razumijevanja, izražavanja i rasprave o povijesnim i
pedagoškim idejama i konceptima.
1.povezivati povijesne odgojno-obrazovne sadržaje s drugim
znanostima kroz primjenu načela interdisciplinarnosti; 2. primijeniti
znanja o odabranim razdobljima u ljudskoj prošlosti u kontekstu
odabrane nastavne cjeline.; 3. demonstrirati specifična znanja i vještine
potrebne za proučavanje povijesnog razdoblja u kontekstu odabrane
nastavne cjeline; 4. prihvatiti obvezu trajnog profesionalnog
usavršavanja; 5. razviti profesionalnu predanost nastavničkom pozivu
u odgojno-obrazovnom radu.
Munjiza, Emerik (2009). Povijest hrvatskog školstva i pedagogije.
Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera.
Batinić, Štefka (2014). Povijesni razvoj i recepcija reformne pedagogije
u Hrvatskoj: doktorska disertacija. Zagreb: Š. Batinić.
Matijević, Milan. „Značajni pedagozi i najvažnija pedagoška djela u
Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća“. Napredak: časopis za pedagogijsku
teoriju i praksu 150 (2009), br. 3-4: 301-319.
4/9/24, 2:40 PM Nacionalna povijest pedagogije i školstva | 2024-2025-izborni
Mendeš, B. (2012). Edo Vajnaht – velikan hrvatske pedagogije i
školstva (Uljanik, 18. veljače 1913. – Zagreb, 2. rujna 2011.). Napredak:
časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 153(1), 133-147.
Posavec, Koraljka (2007). Razvoj povijesti pedagogije u Hrvatskoj do
1918. godine: doktorska disertacija. Zagreb: K. Posavec.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost najmanje 70 posto
nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu
nastave.
Uredno izvršene seminarske i nastavne obveze – izrada i
prezentacija seminarskog i/ili istraživačkog radnog zadatka.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 posto tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno
Nastavne aktivnosti: Seminarske i istraživačke obveze.
Završni ispit: usmeni
Brojčana ljestvica ocjenjivanja:
nedovoljan (1) – 0-49,9 %
dovoljan (2) – 50–64,9 %
dobar (3) – 65–79,9 %
vrlo dobar (4) – 80–89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
Seminarski rad – 35 %
Istraživanje – 35 %
b) Završni ispit – 30% ocjene
1) usmeni (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.8 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 0.77 | 35 |
| Istraživanje | 0.77 | 35 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.34 | 70 |
| Završni ispit | 0.66 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |
Cilj kolegija je upoznati studente s razvojnim procesima hrvatske
pedagoške misli te osposobiti ih za razumijevanje ciljeva odgoja i
obrazovanja kroz kritičko gledanje na opća pitanja i probleme
suvremene odgojno-obrazovne teorije i prakse u Republici Hrvatskoj.
Zadaća kolegija je pružiti cjelovit i sistematiziran uvid u razvoj
hrvatske pedagoške misli kao osnovu za nadogradnju ostalih
disciplina i kolegija koje će studenti slušati tijekom studija. Osnovna
zamisao kolegija je upoznavanje studenata s nacionalnim povijesnim
procesima, poznavanje izvora, metoda i njihove interpretacije.
Studentima će biti predstavljeni povijesni okviri: međuovisnost
pedagogijskih teorija i društveno-političke prilike. Na kolegiju će se
obrađivati početci pedagoške misli u Hrvatskoj, pedagoška strujanja
između ratova (1918.-1941.) i socijalistička pedagogija nakon Drugoga
svjetskoga rata radi razumijevanja sadašnjosti kroz kritički odraz
prema prošlosti razvoja nacionalne pedagogijske znanosti, nastanka i
razvoja nacionalnih pedagogijskih teorija te utjecaja razvoja društva
na hrvatsko školstvo u prošlosti. Shodno tome studentima će se
obrazložiti utjecaj povijesnoga i pedagoškoga razvoja na nacionalnoj
razini, svjesnost vlastitoga povijesnoga identiteta kroz proučavanje
povijesnih prilika različitih kultura u Europi kako bi studenti razvili
sposobnost razumijevanja, izražavanja i rasprave o povijesnim i
pedagoškim idejama i konceptima.
1.povezivati povijesne odgojno-obrazovne sadržaje s drugim
znanostima kroz primjenu načela interdisciplinarnosti; 2. primijeniti
znanja o odabranim razdobljima u ljudskoj prošlosti u kontekstu
odabrane nastavne cjeline.; 3. demonstrirati specifična znanja i vještine
potrebne za proučavanje povijesnog razdoblja u kontekstu odabrane
nastavne cjeline; 4. prihvatiti obvezu trajnog profesionalnog
usavršavanja; 5. razviti profesionalnu predanost nastavničkom pozivu
u odgojno-obrazovnom radu.
Munjiza, Emerik (2009). Povijest hrvatskog školstva i pedagogije.
Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera.
Batinić, Štefka (2014). Povijesni razvoj i recepcija reformne pedagogije
u Hrvatskoj: doktorska disertacija. Zagreb: Š. Batinić.
Matijević, Milan. „Značajni pedagozi i najvažnija pedagoška djela u
Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća“. Napredak: časopis za pedagogijsku
teoriju i praksu 150 (2009), br. 3-4: 301-319.
4/9/24, 2:40 PM Nacionalna povijest pedagogije i školstva | 2024-2025-izborni
Mendeš, B. (2012). Edo Vajnaht – velikan hrvatske pedagogije i
školstva (Uljanik, 18. veljače 1913. – Zagreb, 2. rujna 2011.). Napredak:
časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 153(1), 133-147.
Posavec, Koraljka (2007). Razvoj povijesti pedagogije u Hrvatskoj do
1918. godine: doktorska disertacija. Zagreb: K. Posavec.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost najmanje 70 posto
nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu
nastave.
Uredno izvršene seminarske i nastavne obveze – izrada i
prezentacija seminarskog i/ili istraživačkog radnog zadatka.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 posto tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno
Nastavne aktivnosti: Seminarske i istraživačke obveze.
Završni ispit: usmeni
Brojčana ljestvica ocjenjivanja:
nedovoljan (1) – 0-49,9 %
dovoljan (2) – 50–64,9 %
dobar (3) – 65–79,9 %
vrlo dobar (4) – 80–89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
Seminarski rad – 35 %
Istraživanje – 35 %
b) Završni ispit – 30% ocjene
1) usmeni (za prolaz je nužno riješiti 50 % ispita)
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 0.8 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 0.77 | 35 |
| Istraživanje | 0.77 | 35 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.34 | 70 |
| Završni ispit | 0.66 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 3 | 100 |