• definirati filozofiju medicine i njezine glavne domene
• opisati metafizičke pozicije, pretpostavke i ontološke obaveze biomedicinskog i humanističkih modela u suvremenoj medicini
• filozofski analizirati termine zdravlje, invalidnost, blagostanje, bolest i oboljenje
• razumjeti uspostavljanje kauzalnih veza u medicini
• nabrojati Kochove postulate i Hillove kriterije
• shvatiti razliku između realizma i antirealizma
• objasniti prirodu i domet randomiziranih kliničkih istraživanja
• pokazati na primjerima razumijevanje probabilizma i randomizacije
• razlučiti mehanicističke i fenomenološke pristupe bolesnicima i bolesnom tijelu
• demonstrirati strukturu medicinskog zaključivanja u dijagnostici i terapiji
• opisati mind-body problem i njegova osnovna rješenja
• nabrojati i opisati etičke teorije i principe
• definirati prednosti i nedostatke etičkih teorija i principlizma
• nabrojati i objasniti različite modele odnosa između liječnika i pacijenta

James A. Marcum, An Introductory Philosophy of Medicine: Humanizing Modern Medicine (Dordrecht: Springer, 2008)

R. Paul Thompson i Ross E. G. Upshur, Philosophy of Medicine: An Introduction (London: Routledge, 2018)

Jacob Stegenga, Care & Cure: An Introduction to Philosophy of Medicine (Chicago: The University of Chicago Press, 2018)

Fred Gifford, ur., Philosophy of Medicine (Amsterdam: Elsevier, 2011)

William E. Stempsey, S.J., Disease and Diagnosis: Value-dependent Realism (New York: Kluwer Academic Publishers, 2002)

Miriam Solomon, Jeremy R. Simon i Harold Kincaid, ur., The Routledge Companion to Philosophy of Medicine (New York: Routledge, 2017)

Thomas Schramme i Steven Edwards, ur., Handbook of the Philosophy of Medicine (Dordrecht: Springer, 2017)

Mario Bunge, Medical Philosophy: Conceptual Issues in Medicine (Singapore: World Scientific, 2013)

Anthony O'Hear, Uvod u filozofiju znanosti (Zagreb: Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji, 2007)

Michael J. Loux, Metafizika: Suvremen uvod (Zagreb: Sveučilište u Zagrebu – Hrvatski studiji, 2010)

Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju. 

Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (40% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (30% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.

izvrstan (5) od 90% do 100%; vrlo dobar (4) od 80 do 89,9%; dobar (3) od 65 do 79,9%; dovoljan (2) od 50 do 64,9%; nedovoljan (1) od 0 do 49,9%