Kolegij
Pružiti studentu znanja o uzrocima bolesti i općimporemećajima koji nastaju kao posljedica bolesti te ih osposobiti za razumijevanje reakcije organizma na bolest te karakterističnihpatoloških i patofizioloških zbivanja unutar cijelog organizma. Osim toga cilj predmeta je osposobiti studenta da definira vrste, značajke i patogena svojstva mikroorganizama te kliničke sindrome koje uzrokuju uz poseban naglasak na odabir prikladnih mikrobioloških uzoraka, pretraga temeljem kliničkih indikacija, tumačenjemikrobioloških nalaza i ispravan odabir antimikrobnih lijekova.
Biološkiuzročnici bolesti:
Nakon položenog predmeta student će imati znanja, vještine i stavove koji će mu omogućiti da uz nadzor i u svojstvu liječnika obiteljske medicine kompetentno prepoznaje indikacije za naručivanjemikrobioloških pretraga i surađuje s mikrobiološkim laboratorijem u tumačenju nalaza.
Pritom će biti osposobljen:
- definirati vrste mikrooganizama, karakterizirati ih i opisati njihova patogena svojstva; identificirati čimbenike patogeneze;
- opisati obranu organizma od infekcije;
- objasniti ulogu mikroorganizama u razvoju infektivnih sindroma; klasificirati uzročnikekliničkih sindroma;
- definirati mikrobiološkedijagnostičke metode i pretrage;
- definirati vrste mikrobioloških uzoraka, objasniti indikacije za uzimanje uzoraka i način uzorkovanja;
- formulirati zahtjev za mikrobiološke pretrage;
- evaluirati rezultat mikrobioloških pretraga;
- nabrojati vrste antimikrobnih lijekova, opisati njihov mehanizam djelovanja te mehanizme otpornosti mikroorganizama na antimikrobne lijekove; analizirati rezultate testova osjetljivosti;
- nabrojiti vrste cjepiva;
- objasniti postupke dekontaminacije, dezinfekcije i sterilizacije.
Opći etiološki čimbenici i patofiziološki poremećaji:
Nakon položenog predmeta student ćemoći:
-prepoznati i detaljno opisati promjene koje nastaju kao posljedica poremećaja u stanici;
- definirati uzroke i objasniti patogenetske mehanizme i posljedične kliničke simptome i znakove poremećaja metabolizma osnovnih i specifičnih tvari, poremećaje tjelesnih tekućina, hematopoteskog i imunološkog sustava;
-objasniti etiopatogenezu krvotočnog urušaja;
-upotrijebiti nomenklaturu i terminologiju koja omogućuje opis patoloških i patofizioloških promjena koje nastaju kao posljedica bolesti;
- komunicirati na način koji odražava razumijevanje temeljnih principa nastanka bolesti;
- objasniti etiopatogenetsku podlogu poremećaja glavnih funkcijskih sustava
Opis kolegija Pružiti studentu znanja o uzrocima bolesti i općimporemećajima koji nastaju kao posljedica bolesti te ih osposobiti za razumijevanje reakcije organizma na bolest te karakterističnihpatoloških i patofizioloških zbivanja unutar cijelog organizma. Osim toga cilj predmeta je osposobiti studenta da definira vrste, značajke i patogena svojstva mikroorganizama te kliničke sindrome koje uzrokuju uz poseban naglasak na odabir prikladnih mikrobioloških uzoraka, pretraga temeljem kliničkih indikacija, tumačenjemikrobioloških nalaza i ispravan odabir antimikrobnih lijekova.
| |||||||||||||||||||||||
Očekivani ishodi učenja na razini kolegija Biološkiuzročnici bolesti:
Opći etiološki čimbenici i patofiziološki poremećaji: Nakon položenog predmeta student ćemoći: - definirati uzroke i objasniti patogenetske mehanizme i posljedične kliničke simptome i znakove poremećaja metabolizma osnovnih i specifičnih tvari, poremećaje tjelesnih tekućina, hematopoteskog i imunološkog sustava; -objasniti etiopatogenezu krvotočnog urušaja; -upotrijebiti nomenklaturu i terminologiju koja omogućuje opis patoloških i patofizioloških promjena koje nastaju kao posljedica bolesti; | |||||||||||||||||||||||
Način ispitivanja i ocjenjivanja | |||||||||||||||||||||||
Polaže se | Da | Isključivo kontinuirano praćenje nastave | x | Ulazi u prosjek | Da | ||||||||||||||||||
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita: Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja: Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave. Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan(5)–od90do100%; vrlodobar(4)– od80do 89,9%; dobar(3)–od70 do79,9%; dovoljan(2)–od60do69,9%; nedovoljan(1)–od0do59,9%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
|
Datumi kolokvija: Svakodnevne provjere znanja. |
Datumi ispitnih rokova: Prema objavljenom rasporedu. |
Obvezna
Jawetz, Melnick, Adelberg. Medicinska mikrobiologija, 1.hrvatsko izdanje. Placebo d.o.o.;
2015
Gamulin S, Marušić M, Kovač Z. Patofiziologija, 8. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada;
2018.
Dopunska
Kalenić S. i sur.: Medicinska mikrobiologija: Medicinska naklada, Zagreb 2019.
Jawetz, Melnick, Adelberg. MedicalMicrobiology. 27th ed. New York:MacGraw-Hill; 2017.
http://med-mu.com/wp-content/uploads/2018/06/Jawetz-Melnic-Adleberg-Medical-
Microbiology-27-edition.pdf
Brooks GF, Carroll KC, Butel JS, Morse SA, MeitznerTA.MedicalMicrobiology, 26th ed.
New York:McGraw-Hill; 2013.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Način polaganja ispita i način ocjenjivanja: Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan(5)–od90do100%; vrlodobar(4)– od80do 89,9%; dobar(3)–od70 do79,9%; dovoljan(2)–od60do69,9%; nedovoljan(1)–od0do59,9%
Način ispitivanja i ocjenjivanja | ||||||||||||||||||
Polaže se | ||||||||||||||||||
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita: Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja: Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave. Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan(5)–od90do100%; vrlodobar(4)– od80do 89,9%; dobar(3)–od70 do79,9%; dovoljan(2)–od60do69,9%; nedovoljan(1)–od0do59,9%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
|
Način ispitivanja i ocjenjivanja | ||||||||||||||||||
Polaže se | ||||||||||||||||||
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita: Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja: Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave. Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan(5)–od90do100%; vrlodobar(4)– od80do 89,9%; dobar(3)–od70 do79,9%; dovoljan(2)–od60do69,9%; nedovoljan(1)–od0do59,9%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
|
Pružiti studentu znanja o uzrocima bolesti i općimporemećajima koji nastaju kao posljedica bolesti te ih osposobiti za razumijevanje reakcije organizma na bolest te karakterističnihpatoloških i patofizioloških zbivanja unutar cijelog organizma. Osim toga cilj predmeta je osposobiti studenta da definira vrste, značajke i patogena svojstva mikroorganizama te kliničke sindrome koje uzrokuju uz poseban naglasak na odabir prikladnih mikrobioloških uzoraka, pretraga temeljem kliničkih indikacija, tumačenjemikrobioloških nalaza i ispravan odabir antimikrobnih lijekova.
Biološkiuzročnici bolesti:
Nakon položenog predmeta student će imati znanja, vještine i stavove koji će mu omogućiti da uz nadzor i u svojstvu liječnika obiteljske medicine kompetentno prepoznaje indikacije za naručivanjemikrobioloških pretraga i surađuje s mikrobiološkim laboratorijem u tumačenju nalaza.
Pritom će biti osposobljen:
- definirati vrste mikrooganizama, karakterizirati ih i opisati njihova patogena svojstva; identificirati čimbenike patogeneze;
- opisati obranu organizma od infekcije;
- objasniti ulogu mikroorganizama u razvoju infektivnih sindroma; klasificirati uzročnikekliničkih sindroma;
- definirati mikrobiološkedijagnostičke metode i pretrage;
- definirati vrste mikrobioloških uzoraka, objasniti indikacije za uzimanje uzoraka i način uzorkovanja;
- formulirati zahtjev za mikrobiološke pretrage;
- evaluirati rezultat mikrobioloških pretraga;
- nabrojati vrste antimikrobnih lijekova, opisati njihov mehanizam djelovanja te mehanizme otpornosti mikroorganizama na antimikrobne lijekove; analizirati rezultate testova osjetljivosti;
- nabrojiti vrste cjepiva;
- objasniti postupke dekontaminacije, dezinfekcije i sterilizacije.
Opći etiološki čimbenici i patofiziološki poremećaji:
Nakon položenog predmeta student ćemoći:
-prepoznati i detaljno opisati promjene koje nastaju kao posljedica poremećaja u stanici;
- definirati uzroke i objasniti patogenetske mehanizme i posljedične kliničke simptome i znakove poremećaja metabolizma osnovnih i specifičnih tvari, poremećaje tjelesnih tekućina, hematopoteskog i imunološkog sustava;
-objasniti etiopatogenezu krvotočnog urušaja;
-upotrijebiti nomenklaturu i terminologiju koja omogućuje opis patoloških i patofizioloških promjena koje nastaju kao posljedica bolesti;
- komunicirati na način koji odražava razumijevanje temeljnih principa nastanka bolesti;
- objasniti etiopatogenetsku podlogu poremećaja glavnih funkcijskih sustava
Opis kolegija Pružiti studentu znanja o uzrocima bolesti i općimporemećajima koji nastaju kao posljedica bolesti te ih osposobiti za razumijevanje reakcije organizma na bolest te karakterističnihpatoloških i patofizioloških zbivanja unutar cijelog organizma. Osim toga cilj predmeta je osposobiti studenta da definira vrste, značajke i patogena svojstva mikroorganizama te kliničke sindrome koje uzrokuju uz poseban naglasak na odabir prikladnih mikrobioloških uzoraka, pretraga temeljem kliničkih indikacija, tumačenjemikrobioloških nalaza i ispravan odabir antimikrobnih lijekova.
| |||||||||||||||||||||||
Očekivani ishodi učenja na razini kolegija Biološkiuzročnici bolesti:
Opći etiološki čimbenici i patofiziološki poremećaji: Nakon položenog predmeta student ćemoći: - definirati uzroke i objasniti patogenetske mehanizme i posljedične kliničke simptome i znakove poremećaja metabolizma osnovnih i specifičnih tvari, poremećaje tjelesnih tekućina, hematopoteskog i imunološkog sustava; -objasniti etiopatogenezu krvotočnog urušaja; -upotrijebiti nomenklaturu i terminologiju koja omogućuje opis patoloških i patofizioloških promjena koje nastaju kao posljedica bolesti; | |||||||||||||||||||||||
Način ispitivanja i ocjenjivanja | |||||||||||||||||||||||
Polaže se | Da | Isključivo kontinuirano praćenje nastave | x | Ulazi u prosjek | Da | ||||||||||||||||||
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita: Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja: Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave. Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan(5)–od90do100%; vrlodobar(4)– od80do 89,9%; dobar(3)–od70 do79,9%; dovoljan(2)–od60do69,9%; nedovoljan(1)–od0do59,9%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
|
Datumi kolokvija: Svakodnevne provjere znanja. |
Datumi ispitnih rokova: Prema objavljenom rasporedu. |
Obvezna
Jawetz, Melnick, Adelberg. Medicinska mikrobiologija, 1.hrvatsko izdanje. Placebo d.o.o.;
2015
Gamulin S, Marušić M, Kovač Z. Patofiziologija, 8. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada;
2018.
Dopunska
Kalenić S. i sur.: Medicinska mikrobiologija: Medicinska naklada, Zagreb 2019.
Jawetz, Melnick, Adelberg. MedicalMicrobiology. 27th ed. New York:MacGraw-Hill; 2017.
http://med-mu.com/wp-content/uploads/2018/06/Jawetz-Melnic-Adleberg-Medical-
Microbiology-27-edition.pdf
Brooks GF, Carroll KC, Butel JS, Morse SA, MeitznerTA.MedicalMicrobiology, 26th ed.
New York:McGraw-Hill; 2013.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Način polaganja ispita i način ocjenjivanja: Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan(5)–od90do100%; vrlodobar(4)– od80do 89,9%; dobar(3)–od70 do79,9%; dovoljan(2)–od60do69,9%; nedovoljan(1)–od0do59,9%
Način ispitivanja i ocjenjivanja | ||||||||||||||||||
Polaže se | ||||||||||||||||||
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita: Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja: Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave. Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan(5)–od90do100%; vrlodobar(4)– od80do 89,9%; dobar(3)–od70 do79,9%; dovoljan(2)–od60do69,9%; nedovoljan(1)–od0do59,9%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
|
Način ispitivanja i ocjenjivanja | ||||||||||||||||||
Polaže se | ||||||||||||||||||
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita: Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja: Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave. Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan(5)–od90do100%; vrlodobar(4)– od80do 89,9%; dobar(3)–od70 do79,9%; dovoljan(2)–od60do69,9%; nedovoljan(1)–od0do59,9%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
|
Pružiti studentu znanja o uzrocima bolesti i općimporemećajima koji nastaju kao posljedica bolesti te ih osposobiti za razumijevanje reakcije organizma na bolest te karakterističnihpatoloških i patofizioloških zbivanja unutar cijelog organizma. Osim toga cilj predmeta je osposobiti studenta da definira vrste, značajke i patogena svojstva mikroorganizama te kliničke sindrome koje uzrokuju uz poseban naglasak na odabir prikladnih mikrobioloških uzoraka, pretraga temeljem kliničkih indikacija, tumačenjemikrobioloških nalaza i ispravan odabir antimikrobnih lijekova.
Biološkiuzročnici bolesti:
Nakon položenog predmeta student će imati znanja, vještine i stavove koji će mu omogućiti da uz nadzor i u svojstvu liječnika obiteljske medicine kompetentno prepoznaje indikacije za naručivanjemikrobioloških pretraga i surađuje s mikrobiološkim laboratorijem u tumačenju nalaza.
Pritom će biti osposobljen:
- definirati vrste mikrooganizama, karakterizirati ih i opisati njihova patogena svojstva; identificirati čimbenike patogeneze;
- opisati obranu organizma od infekcije;
- objasniti ulogu mikroorganizama u razvoju infektivnih sindroma; klasificirati uzročnikekliničkih sindroma;
- definirati mikrobiološkedijagnostičke metode i pretrage;
- definirati vrste mikrobioloških uzoraka, objasniti indikacije za uzimanje uzoraka i način uzorkovanja;
- formulirati zahtjev za mikrobiološke pretrage;
- evaluirati rezultat mikrobioloških pretraga;
- nabrojati vrste antimikrobnih lijekova, opisati njihov mehanizam djelovanja te mehanizme otpornosti mikroorganizama na antimikrobne lijekove; analizirati rezultate testova osjetljivosti;
- nabrojiti vrste cjepiva;
- objasniti postupke dekontaminacije, dezinfekcije i sterilizacije.
Opći etiološki čimbenici i patofiziološki poremećaji:
Nakon položenog predmeta student ćemoći:
-prepoznati i detaljno opisati promjene koje nastaju kao posljedica poremećaja u stanici;
- definirati uzroke i objasniti patogenetske mehanizme i posljedične kliničke simptome i znakove poremećaja metabolizma osnovnih i specifičnih tvari, poremećaje tjelesnih tekućina, hematopoteskog i imunološkog sustava;
-objasniti etiopatogenezu krvotočnog urušaja;
-upotrijebiti nomenklaturu i terminologiju koja omogućuje opis patoloških i patofizioloških promjena koje nastaju kao posljedica bolesti;
- komunicirati na način koji odražava razumijevanje temeljnih principa nastanka bolesti;
- objasniti etiopatogenetsku podlogu poremećaja glavnih funkcijskih sustava
Opis kolegija Pružiti studentu znanja o uzrocima bolesti i općimporemećajima koji nastaju kao posljedica bolesti te ih osposobiti za razumijevanje reakcije organizma na bolest te karakterističnihpatoloških i patofizioloških zbivanja unutar cijelog organizma. Osim toga cilj predmeta je osposobiti studenta da definira vrste, značajke i patogena svojstva mikroorganizama te kliničke sindrome koje uzrokuju uz poseban naglasak na odabir prikladnih mikrobioloških uzoraka, pretraga temeljem kliničkih indikacija, tumačenjemikrobioloških nalaza i ispravan odabir antimikrobnih lijekova.
| |||||||||||||||||||||||
Očekivani ishodi učenja na razini kolegija Biološkiuzročnici bolesti:
Opći etiološki čimbenici i patofiziološki poremećaji: Nakon položenog predmeta student ćemoći: - definirati uzroke i objasniti patogenetske mehanizme i posljedične kliničke simptome i znakove poremećaja metabolizma osnovnih i specifičnih tvari, poremećaje tjelesnih tekućina, hematopoteskog i imunološkog sustava; -objasniti etiopatogenezu krvotočnog urušaja; -upotrijebiti nomenklaturu i terminologiju koja omogućuje opis patoloških i patofizioloških promjena koje nastaju kao posljedica bolesti; | |||||||||||||||||||||||
Način ispitivanja i ocjenjivanja | |||||||||||||||||||||||
Polaže se | Da | Isključivo kontinuirano praćenje nastave | x | Ulazi u prosjek | Da | ||||||||||||||||||
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita: Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja: Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave. Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan(5)–od90do100%; vrlodobar(4)– od80do 89,9%; dobar(3)–od70 do79,9%; dovoljan(2)–od60do69,9%; nedovoljan(1)–od0do59,9%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
|
Datumi kolokvija: Svakodnevne provjere znanja. |
Datumi ispitnih rokova: Prema objavljenom rasporedu. |
Obvezna
Jawetz, Melnick, Adelberg. Medicinska mikrobiologija, 1.hrvatsko izdanje. Placebo d.o.o.;
2015
Gamulin S, Marušić M, Kovač Z. Patofiziologija, 8. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada;
2018.
Dopunska
Kalenić S. i sur.: Medicinska mikrobiologija: Medicinska naklada, Zagreb 2019.
Jawetz, Melnick, Adelberg. MedicalMicrobiology. 27th ed. New York:MacGraw-Hill; 2017.
http://med-mu.com/wp-content/uploads/2018/06/Jawetz-Melnic-Adleberg-Medical-
Microbiology-27-edition.pdf
Brooks GF, Carroll KC, Butel JS, Morse SA, MeitznerTA.MedicalMicrobiology, 26th ed.
New York:McGraw-Hill; 2013.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Način polaganja ispita i način ocjenjivanja: Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan(5)–od90do100%; vrlodobar(4)– od80do 89,9%; dobar(3)–od70 do79,9%; dovoljan(2)–od60do69,9%; nedovoljan(1)–od0do59,9%
Način ispitivanja i ocjenjivanja | ||||||||||||||||||
Polaže se | ||||||||||||||||||
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita: Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja: Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave. Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan(5)–od90do100%; vrlodobar(4)– od80do 89,9%; dobar(3)–od70 do79,9%; dovoljan(2)–od60do69,9%; nedovoljan(1)–od0do59,9%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
|
Način ispitivanja i ocjenjivanja | ||||||||||||||||||
Polaže se | ||||||||||||||||||
Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita: Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju. Način polaganja ispita i način ocjenjivanja: Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave. Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan(5)–od90do100%; vrlodobar(4)– od80do 89,9%; dobar(3)–od70 do79,9%; dovoljan(2)–od60do69,9%; nedovoljan(1)–od0do59,9%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
|
Ishodi učenja
Nastavna cjelina | OPĆI POREMEĆAJI I ETIOLOŠKI ČIMBENICI |
Predmeti | MIKROBIOLOGIJA, PATOFIZIOLOGIJA, SUDSKA MEDICINA |
Koordinator nastavne cjeline | Prof.dr.sc. prim. Suzana Bukovski |
MIKROBIOLOGIJA | |
Nastavnici | Prof.dr.sc.prim. Suzana Bukovski, prof.dr.sc. Roberto Antolović, izv.prof. dr sc. Snježana Židovec Lepej, doc.dr sc Marijo Parčina, doc.dr.sc. Ivana Lukšić, Andrea Janeš, dr.med., Ana Gverić, dr.med., izv.prof.dr.sc. Boris Habrun, doc.dr.sc Ivan Kurolt, doc.dr.sc Momir Futo, Silvija Šoprek Strugar, dr.med., Zrinka Todorić, dr.med. |
Literatura | Jawetz, Melnick, Adelberg. Medicinska mikrobiologija, 1.hrvatsko izdanje (Placebo d.o.o,.2015)(Medical Microbiology. 26th ed. New York:MacGraw-Hill; 2013. Brooks GF, Carroll KC, Butel JS, Morse SA, MeitznerTA, urednici) Dopunska: Jawetz, Melnick, Adelberg. Medical Microbiology. 27th ed. New York:MacGraw-Hill; 2017. http://med-mu.com/wp-content/uploads/2018/06/Jawetz-Melnic-Adleberg-Medical-Microbiology-27-edition.pdf Kalenić S. i sur.: Medicinska mikrobiologija: Medicinska naklada, Zagreb 2019. |
Datum | Nastavna jedinica |
7.2.2025. | MIKROBIOLOGIJA P1 (1h) Uvod u mikrobiologiju. Nastavni plan, obveze, literatura. Što je mikrobiologija- prošlost i sadšnjost. Grane mikrobiologije. Nomenklatura. poglavlje 1,3- do 51 str. Ishod učenja:
P2(1h) Opća bakteriologija.Građa stanica.Osnove bakterijske genetike. Normalna mikrobiota čovjeka. (poglavlje 2,7) Ishod učenja:
P3(1h) Rast, život i smrt bakterija.Sterilizacija i dezinfekcija. Dekontaminacija. poglavlje 4,6 Ishod učenja:
S1 (2x2h) Klinički uzorci za mikrobiološku dijagnostiku – probir, način uzimanja, transport,pohrana; poglavlje 47 - str.765 - Ishod učenja:
V1 (2x2h) Mikroskopske tehnike i preparati. Bojanja. poglavlje 2 Ishod učenja:
|
10.2. 2025 | MIKROBIOLOGIJA P4(1h) Čimbenici virulencije bakterija. Patogeneza bakterijskih infekcija.poglavlje 9 Ishod učenja:
P5(1h)- Mikromorfologija i makromorfologija bakterija. Bojanje, vrste, način i primjena poglavlje 2 Ishod učenja:
S2 (2x2h)- Uzgoj u laboratorijskim uvjetima. Hranjive podloge – vrste, namjena i priprema. Poglavlje 5 Uvjeti rasta. poglavlje 5,6 Ishod učenja:
V2 (2x2h) Mikromorfologija i makromorfologija Gram pozitivnih i Gram negativnih bakterija. (oblici, valičina, raspored, uzgoj na hranjivim podlogama, oblici, veličina i osobitosti kolonija) Bojanje, vrste, način i primjena poglavlje 2 Ishodi učenja
V3(2x2h) Odabir kliničkih uzoraka prema anatomskoj lokaciji. Postavljanje dijagnoze i liječenje. poglavlje 47,str. 767-773 Ishod učenja:
|
11.2. 2025
| MIKROBIOLOGIJA P6 (1h)- Gram pozitivne bakterije –koki. Stafilokoki,Streptokoki,Enterokoki poglavlje 13,14 Ishod učenja
P7 (1h)- Gram pozitivne bakterije –štapići. Rod Bacillus,Listeria, Erizipelotrix poglavlje 11,12 Ishod učenja
S3 (2x2h) - Gram pozitivne bakterije . Stafilokoki,Streptokoki,Enterokoki, Listeria poglavlje 12,13,14 Ishod učenja:
V4 (2x2h)- Gram pozitivne bakterije –Stafilokoki,Streptokoki,Enterokoki, Bacillus,Listeria. Uzimanje uzoraka opisati iz nazofarinksa i ždrijela i nosnog hodnika i nasađivanje na hranjive podloge.poglavlje 11,12, 13,14 Ishod učenja:
V5(2x2h)- - Mikrobiološka dijagnostika iz uzoraka gornjeg dišnog sustava GDS . Uzimanje uzoraka, način obrade vezano uz traženog uzročnika. Značenje nalaza. Streptokoki. Stafilokoki, MRSA. Enterokoki – najznačajniji testovi u identifikaciji i određivanju antibiotske osjetljivosti poglavlje 13,14 i str. 192,199,222,789-793 Ishod učenja:
|
12.2. 2025 | MIKROBIOLOGIJA
P8(1h) - Gram negativne bakterije. – koki, kokobacili , štapići. Rodovi i vrste značajni za medicinsku mikrobiologiju. Poglavlja 15,16,,17,18,19,20 Ishod učenja:
S4(2x2h)- Rod Neisseria. Rod Haemophilus, Rod Moraxella.poglavlje 18,20,str 251 Ishod učenja:
V6 (2x2h) – Uzgoj, identifikacij i osobitosti i antibiotska osjetljivost. Rod Neisseria. Rod Haemophilus, Rod Moraxella Ishod učenja:
|
13.2. 2025 | MIKROBIOLOGIJA
P9(1h)- Gram negativne bakterije. Porodica Enterobacteriales poglavlje 15 Ishod učenja:
P10 (1h) – Enteropatogene Escherichia coli – EHEC,EPEC, ETEC , EIEC,EAEC, Campylobacte spp, Helycobacter pylori. poglavlje 15 Ishodi učenja:
S5(2x2h) – Gram negativne bakterij. Porodica Enterobacteriales.poglavlje 15 Ishod učenja:
S6(2x2h) - – EHEC,EPEC, ETEC , EIEC,EAEC, Campylobacte spp, Helycobacter pylori. poglavlje 15 Ishodi učenja:
V7 (2x2h)- Mikrobiološka dijagnostika iz uzoraka mokraćnog– dijagnotičke tehnike , kvantifikacija sntibiotska osjetljivost i značenje.. . poglavlje 20,24,25,26,27 Ishod učenja:
|
14.2. 2025 | MIKROBIOLOGIJA
P11 1h Anaerobne bakterije i uloga u infekcijama. poglavlje 43 od str. 178,str 773 Ishod učenja:
P12 1h Rod Clostridium –vrste, klinički značaj, dijagnostika, prevencija. (poglavlje 11 –od str. 178, str. 817) Ishod učenja:
S7 2x2 Rod Bacillus/Clostridium –vrste, klinički značaj, dijagnostika, prevencija. (poglavlje 11 –od str. 178, str. 817) Ishod učenja:
V8 (2x2h) Mikrobiološka dijagnostika iz uzoraka probavnog sustava. Salmonella, Shigella, Yersinia, Campylobacter, patogena Escherichia coli – obrada uzoraka, identifikacija, antibiogram i interpretacija. Clostridioides difficile dijagnostika poglavlje 15,17,19,47 Ishod učenja:
V9 2x2 Rod Clostridium.Rod Brucella, Rod Fracisella. Coxiella burnetii. Chlamydia psittaci. poglavlje 18,19,27 Ishod učenja:
|
17.2. 2025 | MIKROBIOLOGIJA P13 1h Zoonoze. Rod Brucella, Rod Fracisella. Coxiella burnetii. Chlamydia psittaci. poglavlje 18,19,27 Ishod učenja:
P14 1 h Cjepiva -vrste, priprema poglavlje 8,42, str. 147,180,188,218,258,,265,268,285,444-449,531,583,601,603,608,623-626,647 Ishod učenja:
P15 1 h Antibiotici – klasifikacija. Mehanizam djelovanja. Ispitivanje osjetljivosti na antibiotike. poglavlje 28 I
V10 (2x2h ) Ispitivanje antimikrobine osjetljivosti – izvođenje antibiograma. Automatizacija u ispitivanju antimikrobne osjetljivosti. Uporaba molekularnih metoda u utvrđivanju genetske rezistencije (poglavlje 28) Ishod učenja:
V11 (2x2h ) Očitavanje antibiograma.Automatizacija u ispitivanju antimikrobne osjetljivosti. Upotreba molekularnih metoda. (poglavlje 28) Ishod učenja:
|
18.2. 2025 | MIKROBIOLOGIJA
P16 1h Otpornostna antibiotike Višestruko rezistentni mikroorganizmi. Biofilm. poglavlje 28 Ishod učenja:
V12 (2x2h) U tvrđivanje rezistencije na antimikrobne lijekove u rutinskom radu mikrobiološkoglaboratorija – metode i tehnike. poglavlje 7 i 28 Ishod učenja:
V13 Antibiotici u u kliničkoj primjeni – empirijska i ciljana terapija, smjernice svjetske, europske hrvatske – postupci poglavlje 28 Ishod učenja:
|
19.2. 2025 | MIKROBIOLOGIJA
P17(1h) Pseudomonas species i Acinetobacter species. Stenotrophomonas, Burkholderia; poglavlje 16,22 Ishod učenja:
P18(1h) Mikobakterije. poglavlje 23,12 Ishod učenja:
S8 2x2 Mikobakterije poglavlje 23,12 Ishod učenja
V14(2x2h) Mikrobiološka dijagnostika iz uzoraka donjeg dišnog sustava. Oportunistički patogeni – Pseudomonas, Aconetobacter. Stenotrophomonas. Značenje i interpretacija. poglavlje 16,21,23, 48 Ishod učenja:
V15 (2x2h) Obrada uzoraka za dokazivanje Mycobacterium tuberculosis complexa.poglavlje poglavlje 16,21,23, 48 Ishod učenja:
|
20.2.. 2025 | MIKROBIOLOGIJA P19(1h) Atipični i spororastući mikroorganizmi. Legionela, Rikecije. poglavlje 22,25,26,27 Ishod učenja:
P20 1h Mikoplazme, klamidije,. poglavlje 22,25,26,27 Ishod učenja:
P21 1h Vibrioni Yersinia, Pasteurella 17,19 Ishodi učenja:
P22 Uzročnici spolno prenosivih bolesti poglavlje 20,25,27 Ishodi učenja:
V16 2x2 Dijagnostika spororastućih i intracelularnih poglavlje 22,25,26,27 Ishod učenja:
V17 2x2 Mikrobiološka dijagnostika iz uzoraka spolnog sustava– dijagnotičke tehnike i značenje.Neisseria gonorrhoeae. Limfogranuloma venerum. Treponema pallidum. poglavlje 20,24,25,26,27 Ishod učenja:
|
21.2. 2025 | MIKROBIOLOGIJA P23 1h Uzročnici invazivnih infekcija krvožilnog sustava- sepse, središnjeg živčanog sustava –menigintisi – mikrobiološka dijagnostika str 62, 235,387,247,214,793,poglavlja 13,14,15,16,18.20
P24 1 h Mikrobiološka dijagnostika endokarditisa str 200,204,217, 289,301,355,383,696, 793,794, Ishodi iučenja
P25 (1h) Opća virusologija – osobine virusa, patogeneza virusnih bolesti, antivirusni lijekovi i prevencija. poglavlje 29,30 Ishod učenja:
V18 (2x2h) Mikrobiološka dijagnostika iz primarno sterilnih uzoraka iz krvožilnog i središnjeg živčanog sustava – krv, likvor punktati. Neisseria meningitidis. Haemophilus influenzae.Streptococcus pneumoniae. Dijagnostiki testovi. Molekularne metode. Sindromsko testiranje. str 62, 235,387,247,214,793,poglavlja 13,14,15,16,18.20 Ishod učenja:
|
24.2. 2025 | MIKROBIOLOGIJA P26(1h) HIV, poglavlje 44 Ishod učenja:
S9 (2x2) HIV poglavlje 44 Ishod učenja
S10 (2x2) Virus hepatitisa poglavlje 35
V19 (2x2h) Laboratorijska dijagnostika virusnih infekcija – HIV, uloga serologije imolekularne dijagnostikec poglavlje 8,44 Ishod učenja:
|
25.2. 2025 | MIKROBIOLOGIJA
P27(1h) Hepatitis virusi. poglavlje 35 Ishod učenja:
P28 1h Herpes virusi. Onkogeni virusi poglavlje 33,43
Ishod učenja:
S11 (2x2h) Herpes virusi. Adenovirusi. Parvovirusi. poglavlje 31,32,33 Ishod učenja:
V20 (2x2h) Laboratorijska dijagnostika virusnih infekcija – Hepatitis, uloga serologije imolekularne dijagnostikec poglavlje 8,35 Ishod učenja:
opisati rezultate pripremljenog testa
V21 (2x2h) Laboratorijska dijagnostika virusnih infekcija – EBV,CMV,rubela (avidnost).Herpes virusi. Serologija /Western Blot SARS Cov“ dijagnostika i prevencijaologije imolekularne dijagnostikec poglavlje 33,35 Ishod učenja:
|
26.2.25. | MIKROBIOLOGIJA
P29 1h Orthomyxoviridae. SARS Cov2 virus – osobine, dijagnostika, prevencija; poglavlje 37,39,41 Ishod učenja:
P 30 1h Molekularna dijagnostika str 50-53,115-120,416,764,765,780 Ishod učenja:
S12 (2x2h) Orthomyxoviridae. Paramyxoviridae. Pikorna virusi. Serološka dijagnostika – značaj i interpretacija poglavlje 36,39,40 Ishod učenja:
V22 (2x2) SARS CoV2 dijagnostika i prevencija. poglavlje 41 Ishod učenja:
|
27.2.25. | MIKROBIOLOGIJA P31 (1h) Mikologija –klasifikacija gljiva, patogeneza bolesti, liječenje; poglavlje 45 Ishod učenja:
P32 (1h) Invazivne gljivične bolesti. poglavlje 45 Ishod učenja:
S12 (2x2h) Medicinski značajni kvasci i plijesni – dijagnostika i liječenje – antifungalni lijekovi. poglavlje 45 Ishod učenja:
V23 (2x2h) Medicinski značajni kvasci – dijagnostika i liječenje – antifungalni lijekovi. poglavlje 45 Ishod učenja:
V24 (2x2h) Medicinski značajne plijesni – dijagnostika i liječenje – antifungalni lijekovi. poglavlje 45 Ishod učenja:
|
28.2.25. | MIKROBIOLOGIJA
P33 (1h) Parazitologija – protozoe, crijevne, spolno prenosive – učestalost i dijagnostika. poglavlje 46 Ishod učenja:
P34(1h) Helminti – medicinski značajni, dijagnostika poglavlje 46 Ishod učenja:
S14(1h) Medicinski značajne protozoe i krvno tkivne protozoe poglavlje 46 Ishod učenja:
S15(1h ) Medicinski značjni helminti poglavlje 46 Ishod učenja:
V25 (2x2h) Mikrobiološka dijagnostika u parazitologiji – mikromorfologija, bojanja, kultivacija,posebni postupci. poglavlje 46 Ishod učenja:
, |
3.3.25. | MIKROBIOLOGIJA V26 (1h) Medicinski značajne protozoe i krvno tkivne protozoe poglavlje 46 Ishod učenja:
V27(1h ) Medicinski značajni helminti poglavlje 46 Ishod učenja:
S16 (2x2h) Uloga mikrobiološke dijagnostike u kliničkoj dijagnozi - klinički slučajevi. poglavlje 48 Ishod učenja:
S17 (2x2h) Uloga mikrobiološke dijagnostike u kliničkoj dijagnozi - klinički slučajevi. poglavlje 48 Ishod učenja:
Ponavljanje (4h)
|
PATOFIZIOLOGIJA | |
Literatura | Gamulin, Marušić i Kovač: Patofiziologija, 8. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2017. |
4.3.2025. | PATOFIZIOLOGIJA Uvod u patofiziologiju. Zdravlje i bolest. Poremećaji energijskog metabolizma poglavlje 2 (str.20-57) i 5 str 165-169 P (1h)- Zdravlje i bolest. Energijska homeostaza i poremećaji energetskog metabolizma.
S (2x2h)- Biokemijske osnove hipoenergoza: hipoksijske, disenzimske i supstratne hipoenergoze. poglavlje 5 str 169-187
V (2x2h)- Procjena energetskog metabolizma. Hipoenergoza i funkcija pojedinih tkiva te hipoenergoza u različitim patološkim stanjima. poglavlje 5 str 188-189
|
5.3.2025. | PATOFIZIOLOGIJA Poremećaji metabolizma osnovnih tvari i poremećaji prometa specifičnih metaboličkih tvari poglavlja 6 i 7 str 195-277 P (1h)- Poremećaji metabolizma ugljikohidrata, lipida i bjelančevina te općaetiopatogeneza poremećaja prometa specifičnih metaboličih tvari.
S (2x2h)- Poremećaji prometa vitamina i elemenata u tragovima, omega-6 i omega-3 višestruko nezasićene masne kiseline, poremećaji metabolizma purinskih i pirimidinskih baza, poremećaji profirinskog metabolizma.
V (2x2h)- Pretilost, pothranjenost, metabolički testovi i testovi prometa elemenata u tragovima.
|
6.3.2025. | PATOFIZIOLOGIJA Poremećaji prometa vode i elektrolita poglavlje 8 str 288-323 P (1h)- Poremećaji osmolalnosti i hidracije organizma, poremećaji raspodjele izvanstaničnih tekućina te opća načela poremećaja elektrolitičke homeostaze.
S (2x2h)- Poremećaji prometa natrija, kalija, kalcija, fosfata i magnezija.
V (2x2h)- Obilježja glavnih kliničkih stanja sa snažnim poremećajem hidracije, osmolanosti i tjelesne raspodjele tekućina te procjena poremećaja prometa vode i elektrolita
|
7.3.2025. | PATOFIZIOLOGIJA poglavlje 9 str332-357 Poremećaji acido-bazne ravnoteže P (1h)- Patofiziološki čimbenici poremećaja acido-bazne ravnoteže i pregled kompenzacijskih mehanizama poremećaja acido-bazne ravnoteže (prim. dr. sc. Josipa Josipović)
S (2x2h)- Acidoza, alkaloze, mješoviti oblici poremećaja acido-bazne ravnoteže
V (2x2h)- Patofiziološke posljedice poremećaja acido-bazne ravnoteže i patogenetska uloga lokalnih acido-baznih poremećaja te procjena poremećaja acido-bazne ravnoteže
|
10.3.2025. | PATOFIZIOLOGIJA Poremećaji endokrinog sustava poglavlje 10 str 363-389 P (1h)- Uzroci endokrinopatija, poremećaji lučenja i metabolizma hormona, poremećaji uciljnom tkivu te poremećaji regulacije hormonskih sustava
S (2x2h)- Poremećaji funkcije hipofize i štitnjače
V (2x2h)- Poremećaji funkcije nadbubrežnih žlijezda, endokrine gušterače, paratireoidnih žlijezda, spolnih žlijezda te endokrinološki funkcijski testovi
|
11.3.2025. | PATOFIZIOLOGIJA Poremećaji imunološkog sustava poglavlje 15 str 497-497-549 P (1h)- Poremećaji prirođene i stečene imunoreaktivnosti (imunonedostatnosti,autoimunost, imunosne preosjetljivosti)
S (2x2h)- Imunopatofiziološki odnos trudnice i ploda, tkivnopresadbene reakcije
V (2x2h)- Transfuzijske reakcije, testovi imunoreaktivnosti
|
12.3.2025. | PATOFIZIOLOGIJA poglavlje 18 str 605-619 P(1h)
S(2x2h)
V(2x2h)
|
13.3.2025. | PATOFIZIOLOGIJA Patofiziologija hematološkog sustava poglavlje 26 str 844-881 P (1h)- Poremećaji eritrocita i leukocita (dr. sc. Sandra Margetić)
S (2x2h)- Poremećaji zgrušavanja krvi (dr. sc. Sandra Margetić, dr. sc. Andrea Tešija Kuna)
V (2x2h)- Hematološke i koagulacijske pretrage (dr. sc. Sandra Margetić,Franciska Tomić)
|
14.3.2025. | PATOFIZIOLOGIJA Patofiziologija kardiovaskularnog sustava poglavlje 27 str886-906 P (1h)- Poremećaji rada srca kao pumpe (miokarda, zalistaka i poremećaji punjenja srca) (doc. dr. sc. Ivo Darko Gabrić)
S (2x2h)- Poremećaji srčanog ritma i koronarnog protoka (doc. dr. sc. Ivo Darko Gabrić, dr. sc. Ozren Vinter)
V (2x2h)- Prirođene srčane greške, prilagodba srca opterećenju, zatajivanje srca (doc. dr. sc. Ivo Darko Gabrić, dr. sc. Ozren Vinter)
|
17.3.2025. | PATOFIZIOLOGIJA Patofiziologija krvnog tlaka i protoka krvi poglavlje 28 str 947-952 P (1h)- Poremećaji minutnog volumena srca (dr. sc. Ozren Vinter)
S (2x2h)- Poremećaji arterijskog tlaka (doc. dr. sc. Ivo Darko Gabrić, dr. sc. Ozren Vinter)
V (2x2h)- Poremećaji arterijskog i venskog pulsa te lokalne prokrvljenosti tkiva (doc. dr. sc. Ivo Darko Gabrić, dr. sc. Ozren Vinter)
|
18.3.2025. | PATOFIZIOLOGIJA Patofiziologija respiratornog sustava poglavlje 29 str 982-991 P (1h)- Poremećaji ventilacije alveola i difuzije plinova (doc. dr. sc. Ivan Budimir)
S (2x2h)- Poremećaji prometa tekućine i krvotoka u plućima, metaboličkih funkcija te ritma disanja (doc. dr. sc. Ivo Darko Gabrić, dr. sc. Ozren Vinter)
V (2x2h)- Respiracijska insuficijencija, međusobni utjecaj funkcije pluća i drugih organa te testovi plućnih funkcija (dr. sc. Ozren Vinter, doc. dr. sc. Ivan Budimir)
|
19.3.2025. | PATOFIZIOLOGIJA Patofiziologija bubrežno-mokraćnog sustava poglavlje 30 str 1009-1044 P (1h)- Etiopatogeneza i razvrstavanje nefropatija i uropatija te poremećaji bubrežne funkcije (prerenalni, renalni i postrenalni)(prim. dr. sc. Bernardica Valent Morić)
S (2x2h)- Etiopatogeneza nefrotičkog sindroma i bubrežna insuficijencija (zatajenje bubrega) (prim. dr. sc. Bernardica Valent Morić, prim. dr. sc. Josipa Josipović)
V (2x2h)- Poremećaji količine i sastava mokraće te patofiziološka podloga bubrežnih testova (prim. dr. sc. Bernardica Valent Morić, prim. dr. sc. Josipa Josipović)
|
20.3.2025. | PATOFIZIOLOGIJA Patofiziologija gastrointestinalnog sustava poglavlje 31 str 1052-1061 P (1h)- Etiopatogeneza poremećaja gastrointestinalnog sustava te poremećaji funkcije ždrijela, jednjaka i želuca (dr. sc. Ivan Lerotić)
S (2x2h)- Poremećaji funkcije tankog crijeva i poremećaji egzokrine funkcije gušterače (prim.dr.sc. Ivan Budimir, doc. dr. sc. Marko Nikolić)
V (2x2h)- Poremećaji funkcije debelog crijeva, patofiziološki oblici proljeva te povraćanje i ileus (prim.dr.sc. Ivan Budimir, doc. dr. sc. Marko Nikolić)
|
| |
|