Kolegij
Studenti će ove godine učiti o tumačenju istraživanja u kliničkom kontekstu. Naučiti će što je povezanost,
a što uzročnost, što su to dijagnostičke studije i kako tumačiti osjetljivost i specifičnost, kako interpretirati
dobivene rezultate laboratorijskih i drugih kliničkih testova, kako tumačiti i prenijeti informacije o
rizicima. Također će se upoznati sa najvažnijim konceptima znanstveno-istraživačke čestitosti.
Na vježbama će čitati i kritički analizirati znanstvene radove čiji sadržaj prati paralelnu nastavu te
izračunavati i interpretirati statističke parametre.
Studenti će kroz ovaj predmet naučiti kako:
- razlikovati i primijeniti pojmove koeficijent korelacije i kappa koeficijent
-izračunati i tumačiti povezanost;
-tumačiti rezultate dijagnostičkih studija;
-razlikovati i primijeniti pojmove specifičnosti i osjetljivosti; pozitivne i negativne prediktivne vrijednosti,
površine ispod krivulje
-objasniti rizik pacijentu;
-primijeniti model analize rizika;
-objasniti principe znanstveno-istraživačke čestitosti
-objasniti važnost protokola istraživanja.
Nikolac Gabaj N. (2024.) Biostatistika u kliničkoj praksi. u: Topić E i sur. ur. Medicinska
biokemija i laboratorijska medicina u kliničkoj praksi. Zagreb: Medicinska naklada;
White, S. (2019.). Basic & Clinical Biostatistics: Fifth Edition (5. izdanje). McGraw Hill.
Članci iz serije Lekcije iz biostatistike, časopisa Biochemia Medica, Hrvatskoga društva za
medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu
Prezentacije i materijali s nastave
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100% |
Studenti će ove godine učiti o tumačenju istraživanja u kliničkom kontekstu. Naučiti će što je povezanost,
a što uzročnost, što su to dijagnostičke studije i kako tumačiti osjetljivost i specifičnost, kako interpretirati
dobivene rezultate laboratorijskih i drugih kliničkih testova, kako tumačiti i prenijeti informacije o
rizicima. Također će se upoznati sa najvažnijim konceptima znanstveno-istraživačke čestitosti.
Na vježbama će čitati i kritički analizirati znanstvene radove čiji sadržaj prati paralelnu nastavu te
izračunavati i interpretirati statističke parametre.
Studenti će kroz ovaj predmet naučiti kako:
- razlikovati i primijeniti pojmove koeficijent korelacije i kappa koeficijent
-izračunati i tumačiti povezanost;
-tumačiti rezultate dijagnostičkih studija;
-razlikovati i primijeniti pojmove specifičnosti i osjetljivosti; pozitivne i negativne prediktivne vrijednosti,
površine ispod krivulje
-objasniti rizik pacijentu;
-primijeniti model analize rizika;
-objasniti principe znanstveno-istraživačke čestitosti
-objasniti važnost protokola istraživanja.
Nikolac Gabaj N. (2024.) Biostatistika u kliničkoj praksi. u: Topić E i sur. ur. Medicinska
biokemija i laboratorijska medicina u kliničkoj praksi. Zagreb: Medicinska naklada;
White, S. (2019.). Basic & Clinical Biostatistics: Fifth Edition (5. izdanje). McGraw Hill.
Članci iz serije Lekcije iz biostatistike, časopisa Biochemia Medica, Hrvatskoga društva za
medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu
Prezentacije i materijali s nastave
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100% |
Studenti će ove godine učiti o tumačenju istraživanja u kliničkom kontekstu. Naučiti će što je povezanost,
a što uzročnost, što su to dijagnostičke studije i kako tumačiti osjetljivost i specifičnost, kako interpretirati
dobivene rezultate laboratorijskih i drugih kliničkih testova, kako tumačiti i prenijeti informacije o
rizicima. Također će se upoznati sa najvažnijim konceptima znanstveno-istraživačke čestitosti.
Na vježbama će čitati i kritički analizirati znanstvene radove čiji sadržaj prati paralelnu nastavu te
izračunavati i interpretirati statističke parametre.
Studenti će kroz ovaj predmet naučiti kako:
- razlikovati i primijeniti pojmove koeficijent korelacije i kappa koeficijent
-izračunati i tumačiti povezanost;
-tumačiti rezultate dijagnostičkih studija;
-razlikovati i primijeniti pojmove specifičnosti i osjetljivosti; pozitivne i negativne prediktivne vrijednosti,
površine ispod krivulje
-objasniti rizik pacijentu;
-primijeniti model analize rizika;
-objasniti principe znanstveno-istraživačke čestitosti
-objasniti važnost protokola istraživanja.
Nikolac Gabaj N. (2024.) Biostatistika u kliničkoj praksi. u: Topić E i sur. ur. Medicinska
biokemija i laboratorijska medicina u kliničkoj praksi. Zagreb: Medicinska naklada;
White, S. (2019.). Basic & Clinical Biostatistics: Fifth Edition (5. izdanje). McGraw Hill.
Članci iz serije Lekcije iz biostatistike, časopisa Biochemia Medica, Hrvatskoga društva za
medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu
Prezentacije i materijali s nastave
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100% |