Kolegij
Pružiti studentu znanja i vještine temeljnog liječničkog umijeća uzimanja anamneze i kliničkog pregleda.
Osposobiti studente da nakon odslušanog predmeta znaju kako pristupiti bolesniku i kako s njim voditi
razgovor usmjeren na prikupljanje informacije o simptomima bolesti. Naučiti ih kako da naprave
sveobuhvatan i detaljan opći klinički pregled te kako voditi medicinsku dokumentaciju. Po završetku
redmeta studenti će nakon uzimanja anamneze i kliničkog pregleda biti sposobni prepoznati patološke
simptome i znakove, povezati ih sa svojim dosadašnjim znanjem iz anatomije, fiziologije i patofiziologije
pojedinih organa i organskih sustava. Na predmetu će studenti imati priliku proširiti stečeno osnovno
znanje iz elektrokardiografije te detaljnije naučiti analizirati elektrokardiogram s naglaskom na patološke
promjene. Stečeno znanje pružiti će im osnovu za daljnje učenje pojedinih bolesti organskih sustava te
omogučiti daljnje proširenje znanja iz dijagnostike, diferencijalne dijagostike, liječenja i tijeka bolesti.
• Nakon položenog predmeta student će imati odgovarajuća znanja, vještine i stavove potrebne za
uzimanje anamneze i obavljanje kliničkog pregleda bolesnika.
• Nakon položenog predmeta studenti će moći:
- opisati osnovne principe uzimanja anamneze;
- samostalno uzeti anamnezu (opću, socijalnu, prethodnih i sadašnje bolesti)
- opisati principe fizikalnog pregleda;
- samostalno napraviti fizikalni pregled;
- definirati principe procjene općeg stanja bolesnika i samostalno u praksi procijeniti opće stanje
bolesnika;
- definirati principe procjene psihičkog stanja bolesnika i samostalno u praksi procijeniti psihičko
stanje bolesnika;
- opisati i provesti vanjski pregled glave, vrata, prsnoga koša, trbuha, spolovila i udova;
- opisati i provesti pregled bolesnika s kardiovaskularnim, respiracijskim, gastroenterološkim,
nefrološkim, endokrinim, metaboličkim, hematološkim i reumatskim bolestima;
- definirati i opisati najvažnije poremećaje držanja i hoda te u praksi samostalno procijeniti držanje i
hod bolesnika;
- definirati i nabrojati osnovna stanja svijesti i u praksi samostalno procijeniti stanje svijesti;
- definirati i nabrojati osnovne principe auskultacije te u praksi identificirati fiziološke i patološke
srčane tonove i šumove;
- auskultirati i identificirati normalne i poremećene disajne parametre;
- auskultirati i identificirati normalnu i poremećenu peristaltiku;
- auskultirati velike krvne žile i identificirati šumove;
- definirati osnovne principe perkusije i u praksi samostalno provesti testove perkusije te identificirati
mukle zone nad prsnim košem;
- perkusijom identificirati postojanje povećanja abdominalnih organa i intraabdominalnih masa;
- palpirati grudi i obližnje limfne čvorove te identificirati mase u dojkama;
- definirati osnovne principe palpacije abdomena i samostalno palpirati abdomen i procijeniti zone
povećane osjetljivosti;
- palpacijom identificirati intraabdominalne mase i mase u lumbalnim regijama;
- palpacijom identificirati povećan mokraćni mjehur;
- definirati osnovne principe pregleda pokretljivosti kralježnice i zglobova i u praksi samostalno
procijeniti poremećaje pokretljivosti kralježnice;
- samostalno procijeniti poremećaje gibljivosti zglobova ruku i nogu;
- definirati i nabrojati osnovne deformitete skeletnog sustava i u praksi ih prepoznati;
- prepoznati trofičke promjene mišićja
Vjekoslav Peitl, Ivo Darko Gabrić, Dalibor Karlović (ur.) Propedeutika kliničke medicine -
Načela anamneze i pregled bolesnika. Naklada Slap, Zagreb, 2024
Mirat J. EKG u kliničkoj praksi, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski
fakultet, Osijek, 2014
Bickley LS. Bates' Guide To Physical Examination and History Taking, 13th edition.
Philadelphia (USA): Wolters Kluwer; 2021.
Innes JA, Dover AR, Fairhurst K. Macleod's clinical examination, 14th edition. London (UK):
Elsevier; 2018.
Fuessl HS, Middeke M. Anamnese und klinische untersuchung, 6. auflage. Stuttgart (DE):
Georg Thieme Verlag KG; 2018.
Ralston SH, Penman ID, Strachan MWJ, Hobson RP. Davidsonove osnove interne
medicine. Medicinska naklada. 2022
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 2.8 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.8 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 4.2 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 7 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 14 | 100% |
Pružiti studentu znanja i vještine temeljnog liječničkog umijeća uzimanja anamneze i kliničkog pregleda.
Osposobiti studente da nakon odslušanog predmeta znaju kako pristupiti bolesniku i kako s njim voditi
razgovor usmjeren na prikupljanje informacije o simptomima bolesti. Naučiti ih kako da naprave
sveobuhvatan i detaljan opći klinički pregled te kako voditi medicinsku dokumentaciju. Po završetku
redmeta studenti će nakon uzimanja anamneze i kliničkog pregleda biti sposobni prepoznati patološke
simptome i znakove, povezati ih sa svojim dosadašnjim znanjem iz anatomije, fiziologije i patofiziologije
pojedinih organa i organskih sustava. Na predmetu će studenti imati priliku proširiti stečeno osnovno
znanje iz elektrokardiografije te detaljnije naučiti analizirati elektrokardiogram s naglaskom na patološke
promjene. Stečeno znanje pružiti će im osnovu za daljnje učenje pojedinih bolesti organskih sustava te
omogučiti daljnje proširenje znanja iz dijagnostike, diferencijalne dijagostike, liječenja i tijeka bolesti.
• Nakon položenog predmeta student će imati odgovarajuća znanja, vještine i stavove potrebne za
uzimanje anamneze i obavljanje kliničkog pregleda bolesnika.
• Nakon položenog predmeta studenti će moći:
- opisati osnovne principe uzimanja anamneze;
- samostalno uzeti anamnezu (opću, socijalnu, prethodnih i sadašnje bolesti)
- opisati principe fizikalnog pregleda;
- samostalno napraviti fizikalni pregled;
- definirati principe procjene općeg stanja bolesnika i samostalno u praksi procijeniti opće stanje
bolesnika;
- definirati principe procjene psihičkog stanja bolesnika i samostalno u praksi procijeniti psihičko
stanje bolesnika;
- opisati i provesti vanjski pregled glave, vrata, prsnoga koša, trbuha, spolovila i udova;
- opisati i provesti pregled bolesnika s kardiovaskularnim, respiracijskim, gastroenterološkim,
nefrološkim, endokrinim, metaboličkim, hematološkim i reumatskim bolestima;
- definirati i opisati najvažnije poremećaje držanja i hoda te u praksi samostalno procijeniti držanje i
hod bolesnika;
- definirati i nabrojati osnovna stanja svijesti i u praksi samostalno procijeniti stanje svijesti;
- definirati i nabrojati osnovne principe auskultacije te u praksi identificirati fiziološke i patološke
srčane tonove i šumove;
- auskultirati i identificirati normalne i poremećene disajne parametre;
- auskultirati i identificirati normalnu i poremećenu peristaltiku;
- auskultirati velike krvne žile i identificirati šumove;
- definirati osnovne principe perkusije i u praksi samostalno provesti testove perkusije te identificirati
mukle zone nad prsnim košem;
- perkusijom identificirati postojanje povećanja abdominalnih organa i intraabdominalnih masa;
- palpirati grudi i obližnje limfne čvorove te identificirati mase u dojkama;
- definirati osnovne principe palpacije abdomena i samostalno palpirati abdomen i procijeniti zone
povećane osjetljivosti;
- palpacijom identificirati intraabdominalne mase i mase u lumbalnim regijama;
- palpacijom identificirati povećan mokraćni mjehur;
- definirati osnovne principe pregleda pokretljivosti kralježnice i zglobova i u praksi samostalno
procijeniti poremećaje pokretljivosti kralježnice;
- samostalno procijeniti poremećaje gibljivosti zglobova ruku i nogu;
- definirati i nabrojati osnovne deformitete skeletnog sustava i u praksi ih prepoznati;
- prepoznati trofičke promjene mišićja
Vjekoslav Peitl, Ivo Darko Gabrić, Dalibor Karlović (ur.) Propedeutika kliničke medicine -
Načela anamneze i pregled bolesnika. Naklada Slap, Zagreb, 2024
Mirat J. EKG u kliničkoj praksi, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski
fakultet, Osijek, 2014
Bickley LS. Bates' Guide To Physical Examination and History Taking, 13th edition.
Philadelphia (USA): Wolters Kluwer; 2021.
Innes JA, Dover AR, Fairhurst K. Macleod's clinical examination, 14th edition. London (UK):
Elsevier; 2018.
Fuessl HS, Middeke M. Anamnese und klinische untersuchung, 6. auflage. Stuttgart (DE):
Georg Thieme Verlag KG; 2018.
Ralston SH, Penman ID, Strachan MWJ, Hobson RP. Davidsonove osnove interne
medicine. Medicinska naklada. 2022
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 2.8 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.8 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 4.2 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 7 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 14 | 100% |
Pružiti studentu znanja i vještine temeljnog liječničkog umijeća uzimanja anamneze i kliničkog pregleda.
Osposobiti studente da nakon odslušanog predmeta znaju kako pristupiti bolesniku i kako s njim voditi
razgovor usmjeren na prikupljanje informacije o simptomima bolesti. Naučiti ih kako da naprave
sveobuhvatan i detaljan opći klinički pregled te kako voditi medicinsku dokumentaciju. Po završetku
redmeta studenti će nakon uzimanja anamneze i kliničkog pregleda biti sposobni prepoznati patološke
simptome i znakove, povezati ih sa svojim dosadašnjim znanjem iz anatomije, fiziologije i patofiziologije
pojedinih organa i organskih sustava. Na predmetu će studenti imati priliku proširiti stečeno osnovno
znanje iz elektrokardiografije te detaljnije naučiti analizirati elektrokardiogram s naglaskom na patološke
promjene. Stečeno znanje pružiti će im osnovu za daljnje učenje pojedinih bolesti organskih sustava te
omogučiti daljnje proširenje znanja iz dijagnostike, diferencijalne dijagostike, liječenja i tijeka bolesti.
• Nakon položenog predmeta student će imati odgovarajuća znanja, vještine i stavove potrebne za
uzimanje anamneze i obavljanje kliničkog pregleda bolesnika.
• Nakon položenog predmeta studenti će moći:
- opisati osnovne principe uzimanja anamneze;
- samostalno uzeti anamnezu (opću, socijalnu, prethodnih i sadašnje bolesti)
- opisati principe fizikalnog pregleda;
- samostalno napraviti fizikalni pregled;
- definirati principe procjene općeg stanja bolesnika i samostalno u praksi procijeniti opće stanje
bolesnika;
- definirati principe procjene psihičkog stanja bolesnika i samostalno u praksi procijeniti psihičko
stanje bolesnika;
- opisati i provesti vanjski pregled glave, vrata, prsnoga koša, trbuha, spolovila i udova;
- opisati i provesti pregled bolesnika s kardiovaskularnim, respiracijskim, gastroenterološkim,
nefrološkim, endokrinim, metaboličkim, hematološkim i reumatskim bolestima;
- definirati i opisati najvažnije poremećaje držanja i hoda te u praksi samostalno procijeniti držanje i
hod bolesnika;
- definirati i nabrojati osnovna stanja svijesti i u praksi samostalno procijeniti stanje svijesti;
- definirati i nabrojati osnovne principe auskultacije te u praksi identificirati fiziološke i patološke
srčane tonove i šumove;
- auskultirati i identificirati normalne i poremećene disajne parametre;
- auskultirati i identificirati normalnu i poremećenu peristaltiku;
- auskultirati velike krvne žile i identificirati šumove;
- definirati osnovne principe perkusije i u praksi samostalno provesti testove perkusije te identificirati
mukle zone nad prsnim košem;
- perkusijom identificirati postojanje povećanja abdominalnih organa i intraabdominalnih masa;
- palpirati grudi i obližnje limfne čvorove te identificirati mase u dojkama;
- definirati osnovne principe palpacije abdomena i samostalno palpirati abdomen i procijeniti zone
povećane osjetljivosti;
- palpacijom identificirati intraabdominalne mase i mase u lumbalnim regijama;
- palpacijom identificirati povećan mokraćni mjehur;
- definirati osnovne principe pregleda pokretljivosti kralježnice i zglobova i u praksi samostalno
procijeniti poremećaje pokretljivosti kralježnice;
- samostalno procijeniti poremećaje gibljivosti zglobova ruku i nogu;
- definirati i nabrojati osnovne deformitete skeletnog sustava i u praksi ih prepoznati;
- prepoznati trofičke promjene mišićja
Vjekoslav Peitl, Ivo Darko Gabrić, Dalibor Karlović (ur.) Propedeutika kliničke medicine -
Načela anamneze i pregled bolesnika. Naklada Slap, Zagreb, 2024
Mirat J. EKG u kliničkoj praksi, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski
fakultet, Osijek, 2014
Bickley LS. Bates' Guide To Physical Examination and History Taking, 13th edition.
Philadelphia (USA): Wolters Kluwer; 2021.
Innes JA, Dover AR, Fairhurst K. Macleod's clinical examination, 14th edition. London (UK):
Elsevier; 2018.
Fuessl HS, Middeke M. Anamnese und klinische untersuchung, 6. auflage. Stuttgart (DE):
Georg Thieme Verlag KG; 2018.
Ralston SH, Penman ID, Strachan MWJ, Hobson RP. Davidsonove osnove interne
medicine. Medicinska naklada. 2022
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 2.8 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 2.8 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 4.2 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 7 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 14 | 100% |