Kolegij
- Opća i specijalna dermatologija; građa i funkcija kože, propedeutika i sustav eflorescencija na koži
- Dijagnostika, topikalna i sustavna terapija, fizikalna i kirurška terapija u dermatologiji
- Infektivne bolesti kože (virusne, bakterijske, parazitarne i gljivične bolesti kože)
- Spolno prenosive bolesti
- Alergijske bolesti kože
- Bolesti vezivnoga tkiva, bolesti krvnih žila i fotodermatoze
- Imunološki posredovane bolesti kože
- Autoimune bulozne dermatoze i pustulozne dermatoze
- Bolesti kože u djeteta, bolesti kože u trudnoći
- Prekanceroze i tumori kože, poremećaji pigmentacije
- Bolesti lojnica, znojnica i dlake, bolesti sluznica i noktiju
Šitum M. i dr. Dermatologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Chiang NCV i Verbov J. Dermatology: A Handbook for Medical Students and Junior Doctors (3rd Edition). BAD 2020. Dostupno na: https://www.bad.org.uk/education-training/medical-students/
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Ishodi učenja
Razumjeti osnove virologije povezane s bolestima kože i sluznica:
|
Prepoznati kliničku sliku i opisati kliničku sliku najčešćih virusnih bolesti kože i sluznica:
|
|
Razlikovati latentne, akutne i kronične infekcije. |
Opisati metode dijagnostike:
Histopatološke promjene specifične za virusne infekcije (npr. koilociti u HPV-u). |
Navesti osnovne principe terapije:
|
Primijeniti mjere prevencije virusnih bolesti kože i sluznica:
|
Razumjeti javnozdravstveni značaj virusnih bolesti kože i sluznica:
|
Ishodi učenja
|
Prepoznati kliničku sliku najčešćih bakterijskih bolesti kože:
|
|
Opisati metode dijagnostike:
|
Navesti osnovne principe terapije:
|
Razlikovati kliničku sliku kroničnih piodermija:
|
Ishodi učenja
Razlikovati kliničku sliku najčešćih parazitarnih dermatoza:
|
Razumjeti patogenezu parazitarnih infekcija kože i imunološki odgovor organizma. |
Navesti metode dijagnostike (dermatoskopski pregled, mikroskopska analiza, serološki testovi). |
Objasniti principe liječenja parazitarnih dermatoza: Topikalni i sistemski antiparazitici Higijenske mjere i prevencija ponovne infestacije |
Prepoznati moguće komplikacije i razlikovati ih od drugih dermatoloških bolesti. |
Razumjeti epidemiološke aspekte parazitarnih infekcija i njihovu povezanost sa socijalnim i okolišnim faktorima. |
Ishodi učenja
Opisati uzročnika lajmske borelioze – Borrelia burgdorferi sensu lato kompleks (B. burgdorferi, B. afzelii, B. garinii). |
Objasniti način prijenosa bolesti putem uboda krpelja roda Ixodes i epidemiološke aspekte lajmske borelioze. |
Razumjeti patogenezu infekcije i imunološki odgovor organizma. |
Prepoznati kliničke stadije bolesti:
|
Razlikovati lajmsku boreliozu od drugih sličnih stanja (diferencijalna dijagnoza). |
Navesti dijagnostičke metode:
|
Objasniti principe liječenja lajmske borelioze antibioticima prema stadiju bolesti. |
Prepoznati moguće komplikacije neliječene borelioze i dugoročne posljedice. |
Razumjeti važnost prevencije – zaštita od krpelja, pravilno uklanjanje krpelja, profilaktička antibiotska terapija u određenim slučajevima. |
Ishodi učenja
Razlikovati vrste gljivičnih infekcija kože prema dubini zahvaćenih slojeva:
|
Objasniti etiologiju i patogenezu najvažnijih gljivičnih infekcija kože:
|
Prepoznati kliničku sliku pojedinih gljivičnih infekcija:
|
Navesti dijagnostičke metode za potvrdu gljivičnih infekcija:
|
Objasniti principe liječenja gljivičnih infekcija:
|
Prepoznati moguće komplikacije i razlikovati gljivične infekcije od drugih dermatoloških bolesti (psorijaza, ekcem, bakterijske infekcije). |
Ishodi učenja
Objasniti osnovne mehanizme alergijskih reakcija kože, uključujući ulogu imunološkog sustava, alergena i medijatora upale. |
Prepoznati glavne kliničke oblike alergijskih bolesti kože, uključujući atopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, urtikariju i angioedem. |
Opisati ključne dijagnostičke metode za alergijske bolesti kože, uključujući patch test, prick test, i laboratorijske analize poput određivanja specifičnih IgE protutijela. |
Znati osnovne principe liječenja alergijskih bolesti kože, uključujući farmakološke opcije (antihistaminici, kortikosteroidi, imunomodulatori) i nefarmakološke intervencije (izbjegavanje alergena, edukacija pacijenata). |
Identificirati i pravovremeno reagirati na hitna stanja poput anafilaksije povezanih s alergijskim reakcijama kože. |
Razumjeti važnost multidisciplinarnog pristupa i edukacije pacijenata za dugotrajno upravljanje alergijskim bolestima kože. |
Ishodi učenja
Objasniti osnovne mehanizme alergijskih reakcija kože, uključujući ulogu imunološkog sustava, alergena i medijatora upale. |
Prepoznati glavne kliničke oblike alergijskih bolesti kože, uključujući atopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, urtikariju i angioedem. |
Opisati ključne dijagnostičke metode za alergijske bolesti kože, uključujući patch test, prick test, i laboratorijske analize poput određivanja specifičnih IgE protutijela. |
Znati osnovne principe liječenja alergijskih bolesti kože, uključujući farmakološke opcije (antihistaminici, kortikosteroidi, imunomodulatori) i nefarmakološke intervencije (izbjegavanje alergena, edukacija pacijenata). |
Identificirati i pravovremeno reagirati na hitna stanja poput anafilaksije povezanih s alergijskim reakcijama kože. |
Savjetovati pacijente o prevenciji i zaštiti kože od kongaktnih alergena, uključujući pravilnu upotrebu zaštitne opreme i dermatoloških preparata. |
Procijeniti profesionalne rizike i značaj dermatološke zaštite u različitim radnim okruženjima. |
Ishodi učenja
Prepoznati i klasificirati fizikalna (UV zračenje, toplina, hladnoća, mehanička oštećenja) i kemijska oštećenja kože prema etiologiji, kliničkoj slici i težini oštećenja. |
Objasniti patofiziološke mehanizme koji dovode do akutnih i kroničnih promjena na koži uslijed fizikalnih i kemijskih oštećenja. |
Dijagnosticirati osnovne kliničke entitete, uključujući amonijakalni i intertriginozni dermatitis, opekline, ozebline, kontaktni iritativni dermatitis, kemijske opekline i profesionalne dermatoze. |
Razlikovati hitna stanja povezana s fizikalnim i kemijskim oštećenjima kože te predložiti odgovarajuće dijagnostičke postupke. |
Odabrati i primijeniti odgovarajuće terapijske pristupe u liječenju akutnih i kroničnih oštećenja kože uzrokovanih fizikalnim i kemijskim čimbenicima. |
Savjetovati pacijente o prevenciji i zaštiti kože od štetnih fizikalnih i kemijskih čimbenika, uključujući pravilnu upotrebu zaštitne opreme i dermatoloških preparata. |
Procijeniti profesionalne rizike i značaj dermatološke zaštite u različitim radnim okruženjima. |
Ishodi učenja
Razumjeti epidemiološke značajke spolnih bolesti
|
Opisati simptome i znakove te razlikovati akutne od kroničnih manifestacija:
Trichomonas vaginalis. |
Objasniti biološke mehanizme infekcije i razmnožavanja uzročnika SPB. |
Razlikovati mehanizme prijenosa između bakterijskih, virusnih, parazitskih i gljivičnih uzročnika. |
Objasniti koje su osnovne laboratorijske i mikrobiološke metode dijagnostike: brisevi, mikroskopija, PCR, serologija. |
|
Navesti glavne principe liječenja najčešćih SPB:
Antiviralna terapija (herpes, HIV). |
Objasniti važnost obavještavanja i liječenja seksualnih partnera. |
Promicati prevenciju: korištenje kondoma, edukacija o spolnom zdravlju, cijepljenje (HPV, hepatitis B). |
Objasniti utjecaj SPB na fertilitet, trudnoću i zdravlje novorođenčadi. |
Razmotriti stigme i socijalne prepreke u sprječavanju i liječenju SPB. |
Prepoznati ulogu multidisciplinarnog tima u prevenciji i liječenju SPB. |
Ishodi učenja
Objasniti multifaktorijalnu etiologiju atopijskog dermatitisa, uključujući genetske, imunološke i okolišne čimbenike. |
Razumjeti ključne patofiziološke mehanizme poput disfunkcije kožne barijere, imunološke disregulacije i uloge filagrinskog gena (FLG). |
Pprepoznati tipične kliničke manifestacije atopijskog dermatitisa, uključujući kronični svrbež, eritem, lihenifikaciju i lokalizaciju promjena prema dobi pacijenta. |
Razlikovati faze atopijskog dermatitisa (akutna, subakutna i kronična). |
Primijeniti dijagnostičke kriterije za atopijski dermatitis, poput Hanifin-Rajkinih kriterija. |
Razumjeti ulogu laboratorijskih testova (npr. IgE protutijela, testovi alergija) i njihovu ograničenu specifičnost. |
Poznavati osnovne terapijske pristupe, uključujući:
Studenti će moći savjetovati pacijente o nefarmakološkim intervencijama, poput izbjegavanja okidača, pravilne njege kože i primjene emolijensa. |
Prepoznati i spriječiti komplikacije poput sekundarnih infekcija (bakterijskih, virusnih, gljivičnih) i psiholoških posljedica atopijskog dermatitisa. |
Prepoznati ulogu multidisciplinarnog tima (dermatolog, alergolog, psiholog) u liječenju atopijskog dermatitisa. |
Razviti vještine za vođenje razgovora s pacijentima i njihovim obiteljima, uključujući edukaciju o bolesti, terapijskim opcijama i očekivanjima liječenja. |