Kolegij
Cilj kolegija je upoznavanje studenata medicine s biološkim osnovama nastanka malignih bolesti,
glavnim čimbenicima rizika za pojavu istih, njihovim liječenjem kao i nuspojavama liječenja. Detaljno će se
upoznati sa etiopatogenezom raka, suvremenim dijagnostičkim metodama. Prezentirat će se osnove kako
obraditi onkološkog bolesnika unutar javnog zdravstvenog sustava te prezentirati sve terapijske opcije u
multidisciplinarnom okruženju. U kolegiju studentu će se objasniti fizikalne i biološke osnove
radioterapije, kao i vrste, indikacije i nuspojave kemoterapije, hormonske terapije te novih metoda
sustavnog liječenja ciljanom terapijom i imunoterapijom.
Sadržaj kolegija: detaljno upoznavanje sa biološkom osnovom novotvorina, tumorskom genetikom. Za
svako sijelo tumora analizirat će se kirurške, radioterapijske, kemoterapije i druge metode liječenja kao i
razlozi kojem specifičnom obliku liječenja dati prednost. Razgovarat će se o 5 stupova suvremene
onkologije: kemoterapija, radioterapija, hormonska terapija/biološka terapija, ciljana terapija te
imunoterapija. Odredit će se terapijski indeks i terapijski omjer za svako pojedino liječenje te definirati
indikacije i kontraindikacije. Detaljno će se razložiti razlika između radikalnog i palijativnog liječenja te
upoznati sa preventivnim programima u RH s ciljem ranog otkrivanja raka. Dodatno će se studente
upoznati sa osobitostima medicine zasnovane na dokazima i kliničkim istraživanjima u onkologiji. Kako
pristupiti bolnom sindromu u bolesnika sa razvijenom malignom bolesti. Kako prepoznati progresiju
bolesti od nuspojava liječenja. Upoznati ga sa osnovama simptomatske terapije. Koji su glavni znakovi i
simptomi pojedinih sijela raka. Redom prezentirati osnove dijagnostike i liječenja za: rak pluća, rak dojke,
rak prostate, rak debelog crijeva, rak grlića maternice, rak endometrija, rak ždrijela i grkljana, rak želuca,
tumore mozga, sarkome, rak gušterače, rak bubrega, melanom te ostale maligne kožne tumore.
Razlikovati mogućnosti kirurgije i radioterapije. Osnovni preventivni koncepti u onkologiji.
Na kraju ovog kolegija studenti će moći:
- razlikovati radikalno i palijativno onkološko liječenje
- odrediti ECOG izvedbeni status za svakog bolesnika
- nabrojati i opisati hitna stanja u onkologiji
- prepoznati osnove tumorske CT anatomije
- razikovati 2D, 3D, 4D radioterapiju kao i moderne radioterapijske tehnike kao IMRT, VMAT, SBRT
- prezentirati dijagnostičke metode za vodeća sijela tumora
- prezentirati osnovne kemoterapeutike i kemoterapijske protokole
- kritički analizirati vrijednost fizikalnog pregleda te dijagnostičkih metoda u palijativnog bolesnika
- osnove komunikacijske vještine i kako saopćiti loše vijesti
- analizirati i definirati korist i nuspojave kemoterapije u onkoloških bolesnika i odabrati najpovoljnije
liječenje za pojedinog bolesnika
- analizirati rezultate dijagnostičkih pretraga i te rezultate sintetizirati u kontekstu anamneze i fizikalnog
pregleda u radnu dijagnozu
- prezentirati osnovne prognostičke i prediktivne biološke markere u preciznoj onkologiji
-imenovati osnovne histološke tehnike u dijagnostičkoj tumorskoj patologiji
- objasniti kako djeluje suvremena imunoterapija
- prepoznati osnovne rane i kasne nuspojave radioterapije
- razlikovati CT i MR kao dijagnostičke metode u bolesnika sa rakom
- objasniti ulogu sveobuhvatnog genetskog profiliranja u bolesnika sa metastatskim rakom
- imenovati i razlikovati vodeće i prolazne mutacije
- kada dati prednost kirurškom liječenju a kada radioterapijskom liječenju u lokaliziranim sijelima
malignoma
Vrdoljak E. Klinička onkologija, 3. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada; 2018.
Hanna L, Crosby T, Macbeth F. Praktična klinička onkologija. Beketić Orešković L,
urednica hrvatskoga izdanja. Zagreb: Medicinska naklada; 2021.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.6 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.6 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.9 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 1.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 3 | 100% |
Cilj kolegija je upoznavanje studenata medicine s biološkim osnovama nastanka malignih bolesti,
glavnim čimbenicima rizika za pojavu istih, njihovim liječenjem kao i nuspojavama liječenja. Detaljno će se
upoznati sa etiopatogenezom raka, suvremenim dijagnostičkim metodama. Prezentirat će se osnove kako
obraditi onkološkog bolesnika unutar javnog zdravstvenog sustava te prezentirati sve terapijske opcije u
multidisciplinarnom okruženju. U kolegiju studentu će se objasniti fizikalne i biološke osnove
radioterapije, kao i vrste, indikacije i nuspojave kemoterapije, hormonske terapije te novih metoda
sustavnog liječenja ciljanom terapijom i imunoterapijom.
Sadržaj kolegija: detaljno upoznavanje sa biološkom osnovom novotvorina, tumorskom genetikom. Za
svako sijelo tumora analizirat će se kirurške, radioterapijske, kemoterapije i druge metode liječenja kao i
razlozi kojem specifičnom obliku liječenja dati prednost. Razgovarat će se o 5 stupova suvremene
onkologije: kemoterapija, radioterapija, hormonska terapija/biološka terapija, ciljana terapija te
imunoterapija. Odredit će se terapijski indeks i terapijski omjer za svako pojedino liječenje te definirati
indikacije i kontraindikacije. Detaljno će se razložiti razlika između radikalnog i palijativnog liječenja te
upoznati sa preventivnim programima u RH s ciljem ranog otkrivanja raka. Dodatno će se studente
upoznati sa osobitostima medicine zasnovane na dokazima i kliničkim istraživanjima u onkologiji. Kako
pristupiti bolnom sindromu u bolesnika sa razvijenom malignom bolesti. Kako prepoznati progresiju
bolesti od nuspojava liječenja. Upoznati ga sa osnovama simptomatske terapije. Koji su glavni znakovi i
simptomi pojedinih sijela raka. Redom prezentirati osnove dijagnostike i liječenja za: rak pluća, rak dojke,
rak prostate, rak debelog crijeva, rak grlića maternice, rak endometrija, rak ždrijela i grkljana, rak želuca,
tumore mozga, sarkome, rak gušterače, rak bubrega, melanom te ostale maligne kožne tumore.
Razlikovati mogućnosti kirurgije i radioterapije. Osnovni preventivni koncepti u onkologiji.
Na kraju ovog kolegija studenti će moći:
- razlikovati radikalno i palijativno onkološko liječenje
- odrediti ECOG izvedbeni status za svakog bolesnika
- nabrojati i opisati hitna stanja u onkologiji
- prepoznati osnove tumorske CT anatomije
- razikovati 2D, 3D, 4D radioterapiju kao i moderne radioterapijske tehnike kao IMRT, VMAT, SBRT
- prezentirati dijagnostičke metode za vodeća sijela tumora
- prezentirati osnovne kemoterapeutike i kemoterapijske protokole
- kritički analizirati vrijednost fizikalnog pregleda te dijagnostičkih metoda u palijativnog bolesnika
- osnove komunikacijske vještine i kako saopćiti loše vijesti
- analizirati i definirati korist i nuspojave kemoterapije u onkoloških bolesnika i odabrati najpovoljnije
liječenje za pojedinog bolesnika
- analizirati rezultate dijagnostičkih pretraga i te rezultate sintetizirati u kontekstu anamneze i fizikalnog
pregleda u radnu dijagnozu
- prezentirati osnovne prognostičke i prediktivne biološke markere u preciznoj onkologiji
-imenovati osnovne histološke tehnike u dijagnostičkoj tumorskoj patologiji
- objasniti kako djeluje suvremena imunoterapija
- prepoznati osnovne rane i kasne nuspojave radioterapije
- razlikovati CT i MR kao dijagnostičke metode u bolesnika sa rakom
- objasniti ulogu sveobuhvatnog genetskog profiliranja u bolesnika sa metastatskim rakom
- imenovati i razlikovati vodeće i prolazne mutacije
- kada dati prednost kirurškom liječenju a kada radioterapijskom liječenju u lokaliziranim sijelima
malignoma
Vrdoljak E. Klinička onkologija, 3. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada; 2018.
Hanna L, Crosby T, Macbeth F. Praktična klinička onkologija. Beketić Orešković L,
urednica hrvatskoga izdanja. Zagreb: Medicinska naklada; 2021.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.6 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.6 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.9 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 1.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 3 | 100% |
Cilj kolegija je upoznavanje studenata medicine s biološkim osnovama nastanka malignih bolesti,
glavnim čimbenicima rizika za pojavu istih, njihovim liječenjem kao i nuspojavama liječenja. Detaljno će se
upoznati sa etiopatogenezom raka, suvremenim dijagnostičkim metodama. Prezentirat će se osnove kako
obraditi onkološkog bolesnika unutar javnog zdravstvenog sustava te prezentirati sve terapijske opcije u
multidisciplinarnom okruženju. U kolegiju studentu će se objasniti fizikalne i biološke osnove
radioterapije, kao i vrste, indikacije i nuspojave kemoterapije, hormonske terapije te novih metoda
sustavnog liječenja ciljanom terapijom i imunoterapijom.
Sadržaj kolegija: detaljno upoznavanje sa biološkom osnovom novotvorina, tumorskom genetikom. Za
svako sijelo tumora analizirat će se kirurške, radioterapijske, kemoterapije i druge metode liječenja kao i
razlozi kojem specifičnom obliku liječenja dati prednost. Razgovarat će se o 5 stupova suvremene
onkologije: kemoterapija, radioterapija, hormonska terapija/biološka terapija, ciljana terapija te
imunoterapija. Odredit će se terapijski indeks i terapijski omjer za svako pojedino liječenje te definirati
indikacije i kontraindikacije. Detaljno će se razložiti razlika između radikalnog i palijativnog liječenja te
upoznati sa preventivnim programima u RH s ciljem ranog otkrivanja raka. Dodatno će se studente
upoznati sa osobitostima medicine zasnovane na dokazima i kliničkim istraživanjima u onkologiji. Kako
pristupiti bolnom sindromu u bolesnika sa razvijenom malignom bolesti. Kako prepoznati progresiju
bolesti od nuspojava liječenja. Upoznati ga sa osnovama simptomatske terapije. Koji su glavni znakovi i
simptomi pojedinih sijela raka. Redom prezentirati osnove dijagnostike i liječenja za: rak pluća, rak dojke,
rak prostate, rak debelog crijeva, rak grlića maternice, rak endometrija, rak ždrijela i grkljana, rak želuca,
tumore mozga, sarkome, rak gušterače, rak bubrega, melanom te ostale maligne kožne tumore.
Razlikovati mogućnosti kirurgije i radioterapije. Osnovni preventivni koncepti u onkologiji.
Na kraju ovog kolegija studenti će moći:
- razlikovati radikalno i palijativno onkološko liječenje
- odrediti ECOG izvedbeni status za svakog bolesnika
- nabrojati i opisati hitna stanja u onkologiji
- prepoznati osnove tumorske CT anatomije
- razikovati 2D, 3D, 4D radioterapiju kao i moderne radioterapijske tehnike kao IMRT, VMAT, SBRT
- prezentirati dijagnostičke metode za vodeća sijela tumora
- prezentirati osnovne kemoterapeutike i kemoterapijske protokole
- kritički analizirati vrijednost fizikalnog pregleda te dijagnostičkih metoda u palijativnog bolesnika
- osnove komunikacijske vještine i kako saopćiti loše vijesti
- analizirati i definirati korist i nuspojave kemoterapije u onkoloških bolesnika i odabrati najpovoljnije
liječenje za pojedinog bolesnika
- analizirati rezultate dijagnostičkih pretraga i te rezultate sintetizirati u kontekstu anamneze i fizikalnog
pregleda u radnu dijagnozu
- prezentirati osnovne prognostičke i prediktivne biološke markere u preciznoj onkologiji
-imenovati osnovne histološke tehnike u dijagnostičkoj tumorskoj patologiji
- objasniti kako djeluje suvremena imunoterapija
- prepoznati osnovne rane i kasne nuspojave radioterapije
- razlikovati CT i MR kao dijagnostičke metode u bolesnika sa rakom
- objasniti ulogu sveobuhvatnog genetskog profiliranja u bolesnika sa metastatskim rakom
- imenovati i razlikovati vodeće i prolazne mutacije
- kada dati prednost kirurškom liječenju a kada radioterapijskom liječenju u lokaliziranim sijelima
malignoma
Vrdoljak E. Klinička onkologija, 3. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada; 2018.
Hanna L, Crosby T, Macbeth F. Praktična klinička onkologija. Beketić Orešković L,
urednica hrvatskoga izdanja. Zagreb: Medicinska naklada; 2021.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.6 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.6 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.9 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 1.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 3 | 100% |