Kolegij
Psihijatrija je klinička grana medicine koja se bavi nastankom, dijagnostikom, sprječavanjem i liječenjem psihičkih bolesti te rehabilitacijom psihičkih bolesnika. Tijekom nastave studenti će savladati vještinu prepoznavanja i liječenja psihičkih poremećaja od kojih jedan broj mogu prepoznati, postaviti dijagnozu i liječiti u okvirima primarne zdravstvene zaštite. Nadalje upoznat će se s psihičkim bolestima za koje je nužna specijalistička skrb, kao i što ta skrb uključuje. Cilj kolegija je osposobiti studenta da uz nadzor i u svojstvu liječnika započne s radom u okviru Psihijatrije u okruženju primarnih, sekundarnih ili tercijarnih zdravstvenih ustanova. U kolegiju će se student upoznati s osnovnim skupinama psihijatrijskih entiteta, njihovom dijagnostikom, diferencijalnom dijagnostikom, mogućnostima liječenja kao i nuspojavama terapijskih postupaka. Student će se također upoznati sa službenom klasifikacijom psihičkih poremećaja. Zbog svega navedenog neophodno je naučiti prepoznati prodromalne simptome psihičkih poremećaja kako bi se na vrijeme započelo liječenje uz uključivanje obitelji i šire zajednice, a po sveobuhvatnom ekološkom psihijatrijskom pristupu oboljelom i njegovoj okolini.
- definirati važne kliničke sindrome i nabrojati bolesti koje su u diferencijalnoj dijagnozi tih sindroma
- nabrojiti i definirati kliničke znakove i simptome, dijagnostičke postupke, tijek bolesti, terapijsku intervenciju i prognozu glavnih bolesti u psihijatriji
- temeljem anamneze i fizikalnog pregleda sintetizirati podatke i donijeti odluku koji dijagnostički testovi su najprimjereniji
- analizirati i definirati simptome psihijatrijskih bolesnika i sintetizirati ih u jedinstvenu dijagnozu
- analizirati rezultate dijagnostičkih testova i te rezultate sintetizirati u kontekstu anamneze i fizikalnog pregleda u dijagnozu
- primijeniti objedinjujuću teoriju koja s jednom dijagnozom objašnjava sve prisutne kliničke znakove i simptome
- definirati osjetljivost i specifičnost najvažnijih dijagnostičkih testova u psihijatriji te definirati i nabrojati ograničenja glavnih dijagnostičkih testova
Karlović D. Psihijatrija. Naklada slap, Jastrebarsko 2025.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 1.8 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 1.8 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 2.7 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 4.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 9 | 100% |
Psihijatrija je klinička grana medicine koja se bavi nastankom, dijagnostikom, sprječavanjem i liječenjem psihičkih bolesti te rehabilitacijom psihičkih bolesnika. Tijekom nastave studenti će savladati vještinu prepoznavanja i liječenja psihičkih poremećaja od kojih jedan broj mogu prepoznati, postaviti dijagnozu i liječiti u okvirima primarne zdravstvene zaštite. Nadalje upoznat će se s psihičkim bolestima za koje je nužna specijalistička skrb, kao i što ta skrb uključuje. Cilj kolegija je osposobiti studenta da uz nadzor i u svojstvu liječnika započne s radom u okviru Psihijatrije u okruženju primarnih, sekundarnih ili tercijarnih zdravstvenih ustanova. U kolegiju će se student upoznati s osnovnim skupinama psihijatrijskih entiteta, njihovom dijagnostikom, diferencijalnom dijagnostikom, mogućnostima liječenja kao i nuspojavama terapijskih postupaka. Student će se također upoznati sa službenom klasifikacijom psihičkih poremećaja. Zbog svega navedenog neophodno je naučiti prepoznati prodromalne simptome psihičkih poremećaja kako bi se na vrijeme započelo liječenje uz uključivanje obitelji i šire zajednice, a po sveobuhvatnom ekološkom psihijatrijskom pristupu oboljelom i njegovoj okolini.
- definirati važne kliničke sindrome i nabrojati bolesti koje su u diferencijalnoj dijagnozi tih sindroma
- nabrojiti i definirati kliničke znakove i simptome, dijagnostičke postupke, tijek bolesti, terapijsku intervenciju i prognozu glavnih bolesti u psihijatriji
- temeljem anamneze i fizikalnog pregleda sintetizirati podatke i donijeti odluku koji dijagnostički testovi su najprimjereniji
- analizirati i definirati simptome psihijatrijskih bolesnika i sintetizirati ih u jedinstvenu dijagnozu
- analizirati rezultate dijagnostičkih testova i te rezultate sintetizirati u kontekstu anamneze i fizikalnog pregleda u dijagnozu
- primijeniti objedinjujuću teoriju koja s jednom dijagnozom objašnjava sve prisutne kliničke znakove i simptome
- definirati osjetljivost i specifičnost najvažnijih dijagnostičkih testova u psihijatriji te definirati i nabrojati ograničenja glavnih dijagnostičkih testova
Karlović D. Psihijatrija. Naklada slap, Jastrebarsko 2025.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 1.8 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 1.8 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 2.7 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 4.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 9 | 100% |
Psihijatrija je klinička grana medicine koja se bavi nastankom, dijagnostikom, sprječavanjem i liječenjem psihičkih bolesti te rehabilitacijom psihičkih bolesnika. Tijekom nastave studenti će savladati vještinu prepoznavanja i liječenja psihičkih poremećaja od kojih jedan broj mogu prepoznati, postaviti dijagnozu i liječiti u okvirima primarne zdravstvene zaštite. Nadalje upoznat će se s psihičkim bolestima za koje je nužna specijalistička skrb, kao i što ta skrb uključuje. Cilj kolegija je osposobiti studenta da uz nadzor i u svojstvu liječnika započne s radom u okviru Psihijatrije u okruženju primarnih, sekundarnih ili tercijarnih zdravstvenih ustanova. U kolegiju će se student upoznati s osnovnim skupinama psihijatrijskih entiteta, njihovom dijagnostikom, diferencijalnom dijagnostikom, mogućnostima liječenja kao i nuspojavama terapijskih postupaka. Student će se također upoznati sa službenom klasifikacijom psihičkih poremećaja. Zbog svega navedenog neophodno je naučiti prepoznati prodromalne simptome psihičkih poremećaja kako bi se na vrijeme započelo liječenje uz uključivanje obitelji i šire zajednice, a po sveobuhvatnom ekološkom psihijatrijskom pristupu oboljelom i njegovoj okolini.
- definirati važne kliničke sindrome i nabrojati bolesti koje su u diferencijalnoj dijagnozi tih sindroma
- nabrojiti i definirati kliničke znakove i simptome, dijagnostičke postupke, tijek bolesti, terapijsku intervenciju i prognozu glavnih bolesti u psihijatriji
- temeljem anamneze i fizikalnog pregleda sintetizirati podatke i donijeti odluku koji dijagnostički testovi su najprimjereniji
- analizirati i definirati simptome psihijatrijskih bolesnika i sintetizirati ih u jedinstvenu dijagnozu
- analizirati rezultate dijagnostičkih testova i te rezultate sintetizirati u kontekstu anamneze i fizikalnog pregleda u dijagnozu
- primijeniti objedinjujuću teoriju koja s jednom dijagnozom objašnjava sve prisutne kliničke znakove i simptome
- definirati osjetljivost i specifičnost najvažnijih dijagnostičkih testova u psihijatriji te definirati i nabrojati ograničenja glavnih dijagnostičkih testova
Karlović D. Psihijatrija. Naklada slap, Jastrebarsko 2025.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 1.8 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 1.8 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 2.7 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 4.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 9 | 100% |