Kolegij
Cilj je predmeta stjecanje uvida u niz vještina, tehničkih znanja i postupaka koji su potrebni za rad na području povijesnih istraživanja osobito za rad na srednjovjekovnoj i ranonovovjekovnoj izvornoj građi u arhivima, knjižnicama i sl. Uvod u pomoćne povijesne znanosti II. čine egdotika, kronologija, latinska epigrafija, heraldika i sfragistika (sigilografija), genealogija, veksilologija i pregled ostalih pomoćnih disciplina.
J. Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi: latinska paleografija, opća diplomatika, kronologija, rječnik kratica, Zagreb 1991.3 (ili 1972. i 1985.2); B. Zmajić, Heraldika, sfragistika, genealogija, veksilologija, rječnik heraldičkog nazivlja, Zagreb, 1996.; S. Antoljak, Pomoćne istorijske nauke, Kraljevo 1971.; Skripta (u pripremi).
A. Cappelli, Cronologia, Cronografia e Calendario perpetuo. Milano 2005. (ili bilo koje drugo dostupno izdanje); H. Grotefend, Taschenbuch der Zeitrechnung des deutschen Mittelalters und der Neuzeit, Hannover 1991. (ili bilo koje drugo dostupno izdanje); I. Bojničić, Der Adel von Kroatien und Slavonien, Zagreb 1995.; Z. Herkov, Naše stare mjere i utezi: uvod u teoriju povijesne metrologije i njezine praktična primjena pri proučavanju naše gospodarske povijesti, Zagreb 1973.; A. Gulin, Hrvatska crkvena srednjovjekovna sfragistika, Zagreb 1998.; B. Mimica, Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske (IV. st. pr. Krista – 1918.), Rijeka 1994.; M. Slukan Altić, Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima, Samobor 2003.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno sudjelovanje u vježbama; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno sudjelovanje u vježbama; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – vježbe; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2. Završni ispit (pismeni i usmeni).
Način ocjenjivanja Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: dovoljan (2) – 50–64,9% dobar (3) – 65–79,9% vrlo dobar (4) – 80–89,9% izvrstan (5) – 90% i više
Pohađanje nastave 0.8 0 Kolokvij-međuispit 0.3 25 Kolokvij-međuispit 0.3 25 Aktivnost na nastavi 0.2 20 Ukupno tijekom nastave 1.6 70 Završni ispit 0.4 30 UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 2 100
Cilj je predmeta stjecanje uvida u niz vještina, tehničkih znanja i postupaka koji su potrebni za rad na području povijesnih istraživanja osobito za rad na srednjovjekovnoj i ranonovovjekovnoj izvornoj građi u arhivima, knjižnicama i sl. Uvod u pomoćne povijesne znanosti II. čine egdotika, kronologija, latinska epigrafija, heraldika i sfragistika (sigilografija), genealogija, veksilologija i pregled ostalih pomoćnih disciplina.
J. Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi: latinska paleografija, opća diplomatika, kronologija, rječnik kratica, Zagreb 1991.3 (ili 1972. i 1985.2); B. Zmajić, Heraldika, sfragistika, genealogija, veksilologija, rječnik heraldičkog nazivlja, Zagreb, 1996.; S. Antoljak, Pomoćne istorijske nauke, Kraljevo 1971.; Skripta (u pripremi).
A. Cappelli, Cronologia, Cronografia e Calendario perpetuo. Milano 2005. (ili bilo koje drugo dostupno izdanje); H. Grotefend, Taschenbuch der Zeitrechnung des deutschen Mittelalters und der Neuzeit, Hannover 1991. (ili bilo koje drugo dostupno izdanje); I. Bojničić, Der Adel von Kroatien und Slavonien, Zagreb 1995.; Z. Herkov, Naše stare mjere i utezi: uvod u teoriju povijesne metrologije i njezine praktična primjena pri proučavanju naše gospodarske povijesti, Zagreb 1973.; A. Gulin, Hrvatska crkvena srednjovjekovna sfragistika, Zagreb 1998.; B. Mimica, Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske (IV. st. pr. Krista – 1918.), Rijeka 1994.; M. Slukan Altić, Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima, Samobor 2003.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno sudjelovanje u vježbama; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno sudjelovanje u vježbama; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – vježbe; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2. Završni ispit (pismeni i usmeni).
Način ocjenjivanja Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: dovoljan (2) – 50–64,9% dobar (3) – 65–79,9% vrlo dobar (4) – 80–89,9% izvrstan (5) – 90% i više
Pohađanje nastave 0.8 0 Kolokvij-međuispit 0.3 25 Kolokvij-međuispit 0.3 25 Aktivnost na nastavi 0.2 20 Ukupno tijekom nastave 1.6 70 Završni ispit 0.4 30 UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 2 100
Cilj je predmeta stjecanje uvida u niz vještina, tehničkih znanja i postupaka koji su potrebni za rad na području povijesnih istraživanja osobito za rad na srednjovjekovnoj i ranonovovjekovnoj izvornoj građi u arhivima, knjižnicama i sl. Uvod u pomoćne povijesne znanosti II. čine egdotika, kronologija, latinska epigrafija, heraldika i sfragistika (sigilografija), genealogija, veksilologija i pregled ostalih pomoćnih disciplina.
J. Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi: latinska paleografija, opća diplomatika, kronologija, rječnik kratica, Zagreb 1991.3 (ili 1972. i 1985.2); B. Zmajić, Heraldika, sfragistika, genealogija, veksilologija, rječnik heraldičkog nazivlja, Zagreb, 1996.; S. Antoljak, Pomoćne istorijske nauke, Kraljevo 1971.; Skripta (u pripremi).
A. Cappelli, Cronologia, Cronografia e Calendario perpetuo. Milano 2005. (ili bilo koje drugo dostupno izdanje); H. Grotefend, Taschenbuch der Zeitrechnung des deutschen Mittelalters und der Neuzeit, Hannover 1991. (ili bilo koje drugo dostupno izdanje); I. Bojničić, Der Adel von Kroatien und Slavonien, Zagreb 1995.; Z. Herkov, Naše stare mjere i utezi: uvod u teoriju povijesne metrologije i njezine praktična primjena pri proučavanju naše gospodarske povijesti, Zagreb 1973.; A. Gulin, Hrvatska crkvena srednjovjekovna sfragistika, Zagreb 1998.; B. Mimica, Numizmatika na povijesnom tlu Hrvatske (IV. st. pr. Krista – 1918.), Rijeka 1994.; M. Slukan Altić, Povijesna kartografija: kartografski izvori u povijesnim znanostima, Samobor 2003.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno sudjelovanje u vježbama; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno sudjelovanje u vježbama; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – vježbe; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni); 2. Završni ispit (pismeni i usmeni).
Način ocjenjivanja Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: dovoljan (2) – 50–64,9% dobar (3) – 65–79,9% vrlo dobar (4) – 80–89,9% izvrstan (5) – 90% i više
Pohađanje nastave 0.8 0 Kolokvij-međuispit 0.3 25 Kolokvij-međuispit 0.3 25 Aktivnost na nastavi 0.2 20 Ukupno tijekom nastave 1.6 70 Završni ispit 0.4 30 UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 2 100