Kolegij
Namjera je odabranim temama i seminarima prikazati ekonomski razvoj određenih segmenata hrvatskog i svjetskog gospodarstva prateći teorijske postavke i njihovu praktičnu primjenu. Kolegij obuhvaća sljedeće odabrane sadržaje: povijest hrvatske ekonomske misli od početaka do 19. stoljeća, gospodarske i socijalne aspekte hrvatskih zemalja od srednjeg vijeka do 20. stoljeća, pravo, znanost i kompeticija kao osnove gospodarskog razvoja, radna etika zapada, industrijske revolucije i razvoj gospodarstva, povijest prijevoza i prijevoznih sredstava, povijest turizma.
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz gospodarske i socijalne povijesti 2. Prepoznati temeljne procese svjetske i hrvatske povijesti 3. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja i tematika sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima 4. Razložiti kauzalnost povijesnih procesa 5. Uočavati znanstvena dostignuća drugih disciplina
I.T. Berend, Ekonomska povijest Europe u dvadesetom stoljeću, Zagreb 2011., (odabrana poglavlja); R. Bićanić, Ekonomska podloga hrvatskog pitanja, Zagreb 2004., (odabrana poglavlja); M. Brandt, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb 1995 (odabrana poglavlja); N. Budak, Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb 2007. (odabrana poglavlja); J. Kulischer, Opća ekonomska povijest II, Zagreb 1957., (odabrana poglavlja); Z. Nikolić Jakus (ur.) Nova zraka u europskom svjetlu. Hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (oko 550-oko 1150). Povijest Hrvata, knj. 1, Zagreb 2015. (odabrana poglavlja); V. Lunaček, Povijest ekonomskih doktrina, Zagreb 2004. (odabrana poglavlja); J. Vrandečić, M. Bertoša, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku, Zagreb 2007. (odabrana poglavlja); U potrazi za mirom i blagostanjem: : hrvatske zemlje u 18. stoljeću (ur. L. Čoralić), Zagreb 2013. (odabrana poglavlja); Povijest Hrvata. Od kraja 15. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, druga knjiga (gl. ur. M. Valentić i L., Čoralić), Zagreb, 2005; Povijest svijeta: od početka do danas, 2. izdanje (prev. Alka Škiljan…et al.), Zagreb 1990. (odabrana poglavlja); I. Karaman, Industrijalizacija građanske Hrvatske (1800.-1941.), Zagreb, 1991. (odabrana poglavlja); I. Karaman, Privreda i društvo Hrvatske u 19 stoljeću, Zagreb, 1972. (odabrana poglavlja). W. Blockmans i P. Hoppenbrouwers, Introduction to medieval Europe, 300-1500, Abingdon, New York: Routledge , 2014. (odabrana poglavlja).
J. Adamček, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljeća, Zagreb, 1980. (odabrana poglavlja); J. Baudrillard, The consumer Society. Myths and Structures Sage Publications, London 1998/2003. (odabrana poglavlja), F. Braudel, Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljeća. Vrijeme svijeta, Zagreb 1992. (odabrana poglavlja); F. Braudel, Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV do XVIII. stoljeća. Vrijeme svijeta, Zagreb 1992. (odabrana poglavlja); I. Karaman Privredni život banske Hrvatske od 1700. do 1850., Zagreb 1989. (odabrana poglavlja); I. Karaman: Hrvatska na pragu modernizacije (1750.-1918.), Naklada Liber, Zagreb 2000. (odabrana poglavlja); I. Pederin, Mletačka uprava, privreda i politika u Dalmaciji (1409.-1797.), Dubrovnik 1990. (odabrana poglavlja); Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća (ur. Mirjana Gross), Zagreb 1981. (odabrana poglavlja); Early modern Europe: an Oxford History (ed. Euan K. Cameron), Oxfor 2004. (odabrana poglavlja); New Cambridge Medieval History, sv. 1.-7., Cambridge University Press, Cambridge 1995.-2005. (odabrana poglavlja); Povijest 11-Doba prosvjetiteljstva (18. stoljeće) (glavni ur. Enrico Cravetto), Zagreb 2008 (odabrana poglavlja). T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997 (odabrana poglavlja).
APOMENA: Popis preporučene literature nije konačan i proširit će se novim naslovima u dogovoru s polaznicima kolegija, sukladno odabranim temama seminarskog rada.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Uredno izvršavanje seminarskih obveza – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno
Nastavne aktivnosti: seminarske obveze, 1. kolokvij, 2. kolokvij.
Završni ispit: usmeni ispit.