Kolegij
Studiji
PsihologijaKomunikologija
Povijest
Sestrinstvo
Sociologija
Povijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Sestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
195040ECTS
3
Sadržaj:
Izborni kolegij pod naslovom „Katoličanstvo u modernoj angloameričkoj misli“ je namjenjen studentima i studenticama I. godine studija Hrvatskog katoličkog Sveučilišta. Angloamerička misao je jedan od pokretača razvoja moderne civilizacije na Zapadu ostavljajući duboke tragove u njegovom religijskom, društvenom i kulturnom krajobrazu. Tijekom Srednjeg vijeka, Katolička je Crkva u Engleskoj i Škotskoj obogatila zapadnu kulturu kroz osnivanje visokih katedralnih škola koje su kasnije postale i sveučilišnim središtima ( Cambridge, St. Andrew's, Oxford). Uz bok europskim ili kontinentalnim tokovima, engleski (škotski) filozofi kao što su Ivan iz Salisburyja, Alcuin, Duns Scotus, Ivan Scot Eriugena i Roger Bacon su obogatili srednjovjekovnu filozofiju i teologiju na Zapadu. Nakon uspostavljanja Anglikanske Crkve u 16. stoljeću i Akta o supremaciji Henrika VIII. Katolička Crkva će doživjeti progone, diskriminaciju i marginalizaciju. Zbog političkih promjena i stupanjem na snagu zakona o religijskoj toleranciji, Katolička će se Crkva uskoro oporaviti tijekom 18. stoljeća, a “katolička emancipacija” će doći do svog vrhunca u društvenom i akademskom angažmanu Oxfordskog kruga. Moderna angloamerička misao se formira pod utjecajem različitih filozofskih ideja koje su dominirale u akademskom životu Velike Britanije od kasnog 18. do ranog 20. stoljeća. U tom kontekstu, engleski intelektualci katoličkog svjetonazora su ulazili u polemike i u dijalog s modernom angloameričkom mišlju zastupajući teze kršćanskog humanizma, personalizma i neoskolastičkog vrednovanja vjere i razuma. Studenti će se u ovom izbornom kolegiju susresti s njihovim kršćanskim odnosno katoličkim polazištima dijaloga, intelektualnim radom i opusom, kao i vrednovati njihov doprinos ne samo modernoj anglameričkoj misli, nego općenito, suvremenoj kulturi Zapada.
Generalni ciljevi kolegija:
- Usvajanje koncepata katoličkog svjetonazora, moderniteta i angloameričke kulture;
- Historijsko vrednovanje katoličanstva u angloameričkoj misli;
- Susret s modernim engleskim autorima katoličke provenijencije i s njihovim djelima;
- Upoznavanje studenata s modernom poviješću Katoličke Crkve u Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Državama i Commonwelthu s naglaskom na organizaciju i akademski angažman Oksfordskog kruga.
Pojedinačni ciljevi kolegija:
- Upoznavanje odnosa između Katoličke i Anglikanske Crkve, ostalih vjerskih zajednica, politike i vlasti u novovjekovlju i moderni;
- Razumijevanje položaja katoličanstva u ranim Sjedinjenim Državama i u ostalim zemljama Commonweltha;
- Usvajanje znanja o povijesti katoličke emancipacije u Engleskoj u 18. stoljeću;
- Upoznavanje s literarnim djelima i kritičkom mišlju katoličkih intelektualaca Oksfordskog kruga i izvan njega;
- Razumijevanje društvene uloge katoličanstva poslije djelovanja Oksfordskog kruga.
Oblici izvođenja nastave:
- Predavanja;
- uključivanje studenata u raspravu;
- čitanje i interpretacija tekstova.
1. Opisati značajke katoličanstva u modernoj angloameričkoj misli;
2. Objasniti uzroke katoličke emancipacije u modernoj Engleskoj;
3. Kritička interpretacija ideja i teza katoličkih intelektualaca Oksfordskog kruga;
4. Kritičko vrednovanje doprinosa katoličanstva angloameričkoj kulturi, društvu i znanosti.
Ante KUSIĆ, Humanizam i kršćanstvo, Zagreb, 1995. Svezak šesti:Suvremena Crkva, u: Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve, Zagreb,1987.
Joseph RATZINGER, Razgovor o vjeri: jasni odgovori na suvremenedvojbe, Split, 1998.
Gilbert Keith CHESTERTON, Vječni čovjek, Split, 2005.
Charles TAYLOR, A Secular Age, Harvard, 2007.
Frederick COPLESTON, A history of philosophy. Volume 8.Modernphilosophy: Bentham to Russell. New York, 1966.
Bertrand RUSSELL, Why I Am not a Christian? New York, 1957.
Charles Stephen DESSAIN, The Mind of cardinal Newman, London,1974.
Franjo TOPIĆ, Vjera i kultura, Sarajevo-Zagreb, 2017.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%nastave prema studijskom programu i izvedbenomnastavnom planu.
2. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastaveunutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvarenokumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij(pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
•
1. kolokvij – 35%
•
2. kolokvij – 35%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno pozitivnoodgovoriti na 50% ispita)
•
usmeni ispit – 30%
Sadržaj:
Izborni kolegij pod naslovom „Katoličanstvo u modernoj angloameričkoj misli“ je namjenjen studentima i studenticama I. godine studija Hrvatskog katoličkog Sveučilišta. Angloamerička misao je jedan od pokretača razvoja moderne civilizacije na Zapadu ostavljajući duboke tragove u njegovom religijskom, društvenom i kulturnom krajobrazu. Tijekom Srednjeg vijeka, Katolička je Crkva u Engleskoj i Škotskoj obogatila zapadnu kulturu kroz osnivanje visokih katedralnih škola koje su kasnije postale i sveučilišnim središtima ( Cambridge, St. Andrew's, Oxford). Uz bok europskim ili kontinentalnim tokovima, engleski (škotski) filozofi kao što su Ivan iz Salisburyja, Alcuin, Duns Scotus, Ivan Scot Eriugena i Roger Bacon su obogatili srednjovjekovnu filozofiju i teologiju na Zapadu. Nakon uspostavljanja Anglikanske Crkve u 16. stoljeću i Akta o supremaciji Henrika VIII. Katolička Crkva će doživjeti progone, diskriminaciju i marginalizaciju. Zbog političkih promjena i stupanjem na snagu zakona o religijskoj toleranciji, Katolička će se Crkva uskoro oporaviti tijekom 18. stoljeća, a “katolička emancipacija” će doći do svog vrhunca u društvenom i akademskom angažmanu Oxfordskog kruga. Moderna angloamerička misao se formira pod utjecajem različitih filozofskih ideja koje su dominirale u akademskom životu Velike Britanije od kasnog 18. do ranog 20. stoljeća. U tom kontekstu, engleski intelektualci katoličkog svjetonazora su ulazili u polemike i u dijalog s modernom angloameričkom mišlju zastupajući teze kršćanskog humanizma, personalizma i neoskolastičkog vrednovanja vjere i razuma. Studenti će se u ovom izbornom kolegiju susresti s njihovim kršćanskim odnosno katoličkim polazištima dijaloga, intelektualnim radom i opusom, kao i vrednovati njihov doprinos ne samo modernoj anglameričkoj misli, nego općenito, suvremenoj kulturi Zapada.
Generalni ciljevi kolegija:
- Usvajanje koncepata katoličkog svjetonazora, moderniteta i angloameričke kulture;
- Historijsko vrednovanje katoličanstva u angloameričkoj misli;
- Susret s modernim engleskim autorima katoličke provenijencije i s njihovim djelima;
- Upoznavanje studenata s modernom poviješću Katoličke Crkve u Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Državama i Commonwelthu s naglaskom na organizaciju i akademski angažman Oksfordskog kruga.
Pojedinačni ciljevi kolegija:
- Upoznavanje odnosa između Katoličke i Anglikanske Crkve, ostalih vjerskih zajednica, politike i vlasti u novovjekovlju i moderni;
- Razumijevanje položaja katoličanstva u ranim Sjedinjenim Državama i u ostalim zemljama Commonweltha;
- Usvajanje znanja o povijesti katoličke emancipacije u Engleskoj u 18. stoljeću;
- Upoznavanje s literarnim djelima i kritičkom mišlju katoličkih intelektualaca Oksfordskog kruga i izvan njega;
- Razumijevanje društvene uloge katoličanstva poslije djelovanja Oksfordskog kruga.
Oblici izvođenja nastave:
- Predavanja;
- uključivanje studenata u raspravu;
- čitanje i interpretacija tekstova.
1. Opisati značajke katoličanstva u modernoj angloameričkoj misli;
2. Objasniti uzroke katoličke emancipacije u modernoj Engleskoj;
3. Kritička interpretacija ideja i teza katoličkih intelektualaca Oksfordskog kruga;
4. Kritičko vrednovanje doprinosa katoličanstva angloameričkoj kulturi, društvu i znanosti.
Ante KUSIĆ, Humanizam i kršćanstvo, Zagreb, 1995. Svezak šesti:Suvremena Crkva, u: Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve, Zagreb,1987.
Joseph RATZINGER, Razgovor o vjeri: jasni odgovori na suvremenedvojbe, Split, 1998.
Gilbert Keith CHESTERTON, Vječni čovjek, Split, 2005.
Charles TAYLOR, A Secular Age, Harvard, 2007.
Frederick COPLESTON, A history of philosophy. Volume 8.Modernphilosophy: Bentham to Russell. New York, 1966.
Bertrand RUSSELL, Why I Am not a Christian? New York, 1957.
Charles Stephen DESSAIN, The Mind of cardinal Newman, London,1974.
Franjo TOPIĆ, Vjera i kultura, Sarajevo-Zagreb, 2017.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%nastave prema studijskom programu i izvedbenomnastavnom planu.
2. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastaveunutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvarenokumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij(pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
•
1. kolokvij – 35%
•
2. kolokvij – 35%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno pozitivnoodgovoriti na 50% ispita)
•
usmeni ispit – 30%
Sadržaj:
Izborni kolegij pod naslovom „Katoličanstvo u modernoj angloameričkoj misli“ je namjenjen studentima i studenticama I. godine studija Hrvatskog katoličkog Sveučilišta. Angloamerička misao je jedan od pokretača razvoja moderne civilizacije na Zapadu ostavljajući duboke tragove u njegovom religijskom, društvenom i kulturnom krajobrazu. Tijekom Srednjeg vijeka, Katolička je Crkva u Engleskoj i Škotskoj obogatila zapadnu kulturu kroz osnivanje visokih katedralnih škola koje su kasnije postale i sveučilišnim središtima ( Cambridge, St. Andrew's, Oxford). Uz bok europskim ili kontinentalnim tokovima, engleski (škotski) filozofi kao što su Ivan iz Salisburyja, Alcuin, Duns Scotus, Ivan Scot Eriugena i Roger Bacon su obogatili srednjovjekovnu filozofiju i teologiju na Zapadu. Nakon uspostavljanja Anglikanske Crkve u 16. stoljeću i Akta o supremaciji Henrika VIII. Katolička Crkva će doživjeti progone, diskriminaciju i marginalizaciju. Zbog političkih promjena i stupanjem na snagu zakona o religijskoj toleranciji, Katolička će se Crkva uskoro oporaviti tijekom 18. stoljeća, a “katolička emancipacija” će doći do svog vrhunca u društvenom i akademskom angažmanu Oxfordskog kruga. Moderna angloamerička misao se formira pod utjecajem različitih filozofskih ideja koje su dominirale u akademskom životu Velike Britanije od kasnog 18. do ranog 20. stoljeća. U tom kontekstu, engleski intelektualci katoličkog svjetonazora su ulazili u polemike i u dijalog s modernom angloameričkom mišlju zastupajući teze kršćanskog humanizma, personalizma i neoskolastičkog vrednovanja vjere i razuma. Studenti će se u ovom izbornom kolegiju susresti s njihovim kršćanskim odnosno katoličkim polazištima dijaloga, intelektualnim radom i opusom, kao i vrednovati njihov doprinos ne samo modernoj anglameričkoj misli, nego općenito, suvremenoj kulturi Zapada.
Generalni ciljevi kolegija:
- Usvajanje koncepata katoličkog svjetonazora, moderniteta i angloameričke kulture;
- Historijsko vrednovanje katoličanstva u angloameričkoj misli;
- Susret s modernim engleskim autorima katoličke provenijencije i s njihovim djelima;
- Upoznavanje studenata s modernom poviješću Katoličke Crkve u Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Državama i Commonwelthu s naglaskom na organizaciju i akademski angažman Oksfordskog kruga.
Pojedinačni ciljevi kolegija:
- Upoznavanje odnosa između Katoličke i Anglikanske Crkve, ostalih vjerskih zajednica, politike i vlasti u novovjekovlju i moderni;
- Razumijevanje položaja katoličanstva u ranim Sjedinjenim Državama i u ostalim zemljama Commonweltha;
- Usvajanje znanja o povijesti katoličke emancipacije u Engleskoj u 18. stoljeću;
- Upoznavanje s literarnim djelima i kritičkom mišlju katoličkih intelektualaca Oksfordskog kruga i izvan njega;
- Razumijevanje društvene uloge katoličanstva poslije djelovanja Oksfordskog kruga.
Oblici izvođenja nastave:
- Predavanja;
- uključivanje studenata u raspravu;
- čitanje i interpretacija tekstova.
1. Opisati značajke katoličanstva u modernoj angloameričkoj misli;
2. Objasniti uzroke katoličke emancipacije u modernoj Engleskoj;
3. Kritička interpretacija ideja i teza katoličkih intelektualaca Oksfordskog kruga;
4. Kritičko vrednovanje doprinosa katoličanstva angloameričkoj kulturi, društvu i znanosti.
Ante KUSIĆ, Humanizam i kršćanstvo, Zagreb, 1995. Svezak šesti:Suvremena Crkva, u: Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve, Zagreb,1987.
Joseph RATZINGER, Razgovor o vjeri: jasni odgovori na suvremenedvojbe, Split, 1998.
Gilbert Keith CHESTERTON, Vječni čovjek, Split, 2005.
Charles TAYLOR, A Secular Age, Harvard, 2007.
Frederick COPLESTON, A history of philosophy. Volume 8.Modernphilosophy: Bentham to Russell. New York, 1966.
Bertrand RUSSELL, Why I Am not a Christian? New York, 1957.
Charles Stephen DESSAIN, The Mind of cardinal Newman, London,1974.
Franjo TOPIĆ, Vjera i kultura, Sarajevo-Zagreb, 2017.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%nastave prema studijskom programu i izvedbenomnastavnom planu.
2. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastaveunutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvarenokumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij(pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
•
1. kolokvij – 35%
•
2. kolokvij – 35%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno pozitivnoodgovoriti na 50% ispita)
•
usmeni ispit – 30%
Ishodi učenja
- usvajanje znanja o povijesti Katoličke Crkve u Engleskoj od 16. do 18. stoljeća;
- razumijevanje društvenog konteksta vjerskih sloboda i vjerske diskriminacije u engleskom društvu i politici od Henrika VIII. do Jamesa I.:
- kritička interpretacija teoloških i političkih prijepora između Anglikanske, Puritanske i Katoličke Crkve.
Ishodi učenja
- usvajanje znanja o polazištima katoličke obnove u Engleskoj tijekom 18. i 19. stoljeća;
- upoznavanje s povijesnim izvorima o katoličkoj obnovi u Engleskoj;
- stjecanje znanja o filozofskim i teološkim pogledima Oksfordskog kruga.
Ishodi učenja
- razumijevanje fenomena obraćenja i “povratka na izvore”;
- shvaćanje koncepta “via media” i “traktarijanizma”;
- kritički uvid u akademsko i političko djelovanje Oksfordskog kruga;
- razumijevanje osobnosti i djela kard. Johna H. Newmana.
Ishodi učenja
- upoznavanje s povijesničarskim i historiografskim radom kard. Newmana;
- stjecanje znanja o problemu apostolske sukcesije u prijeporima između Katoličke i Anglikanske Crkve;
- uvid u Newmanovu teoriju razvoja kršćanske doktrine;
- kritički uvid u Newmanovo ekumensko gledište na “Via media”.
Ishodi učenja
- upoznavanje s teološko-epistemološkim djelima kard. Newmana;
- razumijevanje teoloških koncepata “vjere” i “pristanka”;
- uvid u Newmanovo razumijevanje vjerskog iskustva i duhovnog života.
Ishodi učenja
- stjecanje znanja o kulturološkim i društveno-teorijskim aspektima opusa Gilberta Chestertona;
- stjecanje koncepata “moderne apologetike”, “polemike” i “dijaloga”;
- razumijevanje Chestertonova istraživanja o razvoju kršćanske kulture Zapada.
Ishodi učenja
- stjecanje filozofskih koncepata “zdravog razuma” i “paradoksa”;
- uvid u Chestertonovo poimanje zdravog razuma u modernoj katoličkoj apologetici;
- uvid u Chestertonovu kritiku moderne filozofije, politike i kulture;
- razvijanje vlastitog kritičkog mišljenja i raspravljanja.
Ishodi učenja
- razumijevanje katoličkog svjetonazora u fiktivnoj književnosti G. Chestertona;
- kritički uvid u dominantan kršćanski narativ u djelima o ocu Brownu;
- komparativni kritički uvid u sličnosti i razlike između Chestertona i ostalih autora viktorijanske i edvardijanske književnosti.
Ishodi učenja
- razumijevanje pojmova u čitanju i analizi tekstova;
- kontekstualizacija;
- kritičko interpretiranje;
- sposobnost pisanja eseja o zadanoj temi.
Ishodi učenja
- stjecanje znanja o začetcima katoličkih misija u Sjevernoj Americi, Sjedinjenim Državama i Kanadi;
- stjecanje znanja o doprinosu katolika u američkoj borbi za neovisnost;
- uvid u doprinos katoličkih sveučilišta američkoj akademskoj zajednici;
- uvid u političku i društvenu misao katoličkih političara moderne Amerike.