Kolegij
Studiji
PsihologijaKomunikologija
Povijest
Sestrinstvo
Sociologija
Sestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
153215ECTS
4
Cilj je predmeta upoznati studenta s najvažnijim temama iz
suvremene židovske i izraelske povijesti, i to interdisciplinarnim
izučavanjem religije, povijesti i politike. Pod Izraelom se u ovom
predmetu smatra 1) izraelski, a kasnije židovski narod, 2) izraelska
religija – prvenstveno judaizam, ali i kršćanstvo kao izvorno sljedba
unutar judaizma i 3) izraelska zemlja. Ovo potonje uključuje pojavu
cionističkog pokreta, obnovu židovske države u Palestini, te njezin
razvoj i aktualne političke prilike.
1. Ovladati temeljnim pojmovima izraelske/židovske historiografije.
2. Objasniti temeljne procese u izraelskoj/židovskoj povijesti od
početaka cionističkog pokreta do današnjega Izraela. 3. Definirati
nužnost interdisciplinarnog pristupa kod izučavanja povijesti
suvremenog Izraela. 4. Analizirati izvore te znanstvenu i stručnu
literaturu. 5. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad. 7. Održati jasno
i strukturirano usmeno izlaganje. 8. Pridržavati se etičkih načela u
radu.
B. Havel, Arapsko-izraelski sukob: religija, politika i povijest Svete
zemlje, Zagreb, 2013. (odabrana poglavlja); I. Eldad, The Jewish
Revolution; Jewish Statehood, Jerusalem: Gefen, 2007 (odabrana
poglavlja).
Biblija, Stari i Novi zavjet, Zagreb, 1987-2009 (odabrana poglavlja); B.
Havel, Pregled povijesti Izraela od Abrahama do moderne Države, Zagreb,
2014.; B. Lewis, Faith and Power: Religion and Politics in the Middle East,
Oxford: Oxford University Press 2010.; G. Meir, Moj Izrael,
Zagreb, 1987.; M. Modrić, Sveta zemlja Isusova domovina, Split, 2013.;
B. Morris, 1948: A History of the First Arab-Israeli War, New Haven i
London: Yale University Press 2008,; M. B. Oren, Six Days of War: June
1967 and the Making of the Modern Middle East, London: Penguin Books,
2002.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno
izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija
seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 20%
1. kolokvij – 25%
2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50%
ispita)
usmeni ispit – 30%
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarski rad | 0.6 | 20 |
| Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
| Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.2 | 70 |
| Završni ispit | 0.8 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |
Cilj je predmeta upoznati studenta s najvažnijim temama iz
suvremene židovske i izraelske povijesti, i to interdisciplinarnim
izučavanjem religije, povijesti i politike. Pod Izraelom se u ovom
predmetu smatra 1) izraelski, a kasnije židovski narod, 2) izraelska
religija – prvenstveno judaizam, ali i kršćanstvo kao izvorno sljedba
unutar judaizma i 3) izraelska zemlja. Ovo potonje uključuje pojavu
cionističkog pokreta, obnovu židovske države u Palestini, te njezin
razvoj i aktualne političke prilike.
1. Ovladati temeljnim pojmovima izraelske/židovske historiografije.
2. Objasniti temeljne procese u izraelskoj/židovskoj povijesti od
početaka cionističkog pokreta do današnjega Izraela. 3. Definirati
nužnost interdisciplinarnog pristupa kod izučavanja povijesti
suvremenog Izraela. 4. Analizirati izvore te znanstvenu i stručnu
literaturu. 5. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad. 7. Održati jasno
i strukturirano usmeno izlaganje. 8. Pridržavati se etičkih načela u
radu.
B. Havel, Arapsko-izraelski sukob: religija, politika i povijest Svete
zemlje, Zagreb, 2013. (odabrana poglavlja); I. Eldad, The Jewish
Revolution; Jewish Statehood, Jerusalem: Gefen, 2007 (odabrana
poglavlja).
Biblija, Stari i Novi zavjet, Zagreb, 1987-2009 (odabrana poglavlja); B.
Havel, Pregled povijesti Izraela od Abrahama do moderne Države, Zagreb,
2014.; B. Lewis, Faith and Power: Religion and Politics in the Middle East,
Oxford: Oxford University Press 2010.; G. Meir, Moj Izrael,
Zagreb, 1987.; M. Modrić, Sveta zemlja Isusova domovina, Split, 2013.;
B. Morris, 1948: A History of the First Arab-Israeli War, New Haven i
London: Yale University Press 2008,; M. B. Oren, Six Days of War: June
1967 and the Making of the Modern Middle East, London: Penguin Books,
2002.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno
izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija
seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 20%
1. kolokvij – 25%
2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50%
ispita)
usmeni ispit – 30%
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarski rad | 0.6 | 20 |
| Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
| Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.2 | 70 |
| Završni ispit | 0.8 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |
Cilj je predmeta upoznati studenta s najvažnijim temama iz
suvremene židovske i izraelske povijesti, i to interdisciplinarnim
izučavanjem religije, povijesti i politike. Pod Izraelom se u ovom
predmetu smatra 1) izraelski, a kasnije židovski narod, 2) izraelska
religija – prvenstveno judaizam, ali i kršćanstvo kao izvorno sljedba
unutar judaizma i 3) izraelska zemlja. Ovo potonje uključuje pojavu
cionističkog pokreta, obnovu židovske države u Palestini, te njezin
razvoj i aktualne političke prilike.
1. Ovladati temeljnim pojmovima izraelske/židovske historiografije.
2. Objasniti temeljne procese u izraelskoj/židovskoj povijesti od
početaka cionističkog pokreta do današnjega Izraela. 3. Definirati
nužnost interdisciplinarnog pristupa kod izučavanja povijesti
suvremenog Izraela. 4. Analizirati izvore te znanstvenu i stručnu
literaturu. 5. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad. 7. Održati jasno
i strukturirano usmeno izlaganje. 8. Pridržavati se etičkih načela u
radu.
B. Havel, Arapsko-izraelski sukob: religija, politika i povijest Svete
zemlje, Zagreb, 2013. (odabrana poglavlja); I. Eldad, The Jewish
Revolution; Jewish Statehood, Jerusalem: Gefen, 2007 (odabrana
poglavlja).
Biblija, Stari i Novi zavjet, Zagreb, 1987-2009 (odabrana poglavlja); B.
Havel, Pregled povijesti Izraela od Abrahama do moderne Države, Zagreb,
2014.; B. Lewis, Faith and Power: Religion and Politics in the Middle East,
Oxford: Oxford University Press 2010.; G. Meir, Moj Izrael,
Zagreb, 1987.; M. Modrić, Sveta zemlja Isusova domovina, Split, 2013.;
B. Morris, 1948: A History of the First Arab-Israeli War, New Haven i
London: Yale University Press 2008,; M. B. Oren, Six Days of War: June
1967 and the Making of the Modern Middle East, London: Penguin Books,
2002.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno
izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija
seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 20%
1. kolokvij – 25%
2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50%
ispita)
usmeni ispit – 30%
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarski rad | 0.6 | 20 |
| Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
| Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.2 | 70 |
| Završni ispit | 0.8 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 4 | 100 |