Kolegij
Studiji
PsihologijaKomunikologija
Povijest
Sestrinstvo
Sociologija
Sestrinstvo
Studijska godina
1ISVU ID
264070ECTS
4
Obrazovanje je temeljna potreba i zadaća svakog društva. Ono
predstavlja proces prenošenja vrednota i vještina, zapravo identiteta,
koje je pojedina društvena zajednica tijekom svog povijesnog razvoja
stekla i izgradila. Kroz europsku povijest obrazovanje je uvijek
proizlazilo i bilo je odraz ukupnih povijesnih datosti na određenom
prostoru i razdoblju. Moderno obrazovanje nastaje u 19. stoljeću i ima
svoja ishodišta u predmoderno doba. Upravo je temeljni cilj kolegija
upoznati studente s problematikom obrazovanja, poglavito s
institucionalizacijom (tj. nastanak škola, školskih programa, novih
sveučilišta i dr.) i reformama tijekom ranog novog vijeka u Europi.
Budući da se europsko ranonovovjekovno obrazovanje formira u
živom suodnosu srednjovjekovnog nasljeđa i novootkrivenih antičkih
uzora (grčkih i rimskih pisaca) tijekom 15. i 16. stoljeća, potrebno je
upoznati i njihovo nasljeđe. Stoga će se studenti na kolegiju upoznati i
s temeljnim odrednicama obrazovanja u antičkoj Grčkoj, antičkom
Rimu i tijekom europskog srednjovjekovlja. Pored uvida u
organizaciju obrazovanja kroz kolegij se proučavaju konkretni autori i
njihova djela koji su u pojedinim povijesnim razdobljima bili
prihvaćeni kao kanoni i postali dio sadržaja koji se proučavao. U tom
smislu uvid u problematiku obrazovanja tijekom epoha predstavlja i
uvid u „dubinu prošlosti“ pojedine kulture što studentima
omogućava razvoj vještina povijesnog mišljenja kroz različite
historiografske pristupe.
S. Krasić, Nastanak i razvoj školstva od antike do srednjeg vijeka, Zadar
2012. (odabrana poglavlja); P. Chaunu, Vrijeme reformi. Religijska
historija i civilizacijski sistem, Zagreb 2002. (odabrana poglavlja); Povijest:
Humanizam i renesansa, grupa autora, (odabrana poglavlja), Zagreb
2008.; M. Vanino, Isusovci i hrvatski narod I, Zagreb 1969. (odabrana
poglavlja); I. Horbec, Prema modernoj državi. Uprava i politika u Banskoj
Hrvatskoj 18. stoljeća, Zagreb, 2018. (str. 36-50; 455-468); I. Horbec, M.
Matasović, V. Švoger, Od protomodernizacije do modernizacije
školstva u Hrvatskoj: zakonodavni okvir, Zagreb 2017. (str. 7-28)
S. Krasić, Liber almi Studii generalis S. Dominici Iadrae: (1684.-1790.) :
građa za povijest visokog školstva u Hrvatskoj, 2006.; S. Krasić, Prag i
Zadar: dva europska sveučilišna središta u XIV. st., Zadar 2015.; E. R.
Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb 1998.;
J. Le Goff, Intelektualci u srednjem vijeku, Zagreb 2009.; T. Shek
Brnardić, Svijet Baltazara Adama Krčelića: Obrazovanje na razmeđu
tridentskog katolicizma i katoličkog prosvjetiteljstva, Zagreb 2009.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu
nastave.
Izvršene seminarske i nastavne obveze – pripremljeno i
održano seminarsko izlaganje; pisani kolokvij 1 i 2.
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti: seminarske obveze; 1. kolokvij, 2.
kolokvij.
2. Završni ispit: usmeni