Kolegij
Studiji
Diplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvo
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću
Povijest
Psihologija
Sestrinstvo
Sociologija - Upravljanje i javne politike
Povijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Sestrinstvo
Studijska godina
4ISVU ID
218344ECTS
6
Europa se kao jedinstveni dinamični intelektualni prostor izgrađuje
tijekom ranog novog vijeka. Otkrivanje antičkih tekstova je ishodište
tog procesa. Misaono i književnoteorijsko nasljeđe antičkih autora
ostaje trajno polazište ranonovovjekovne književnosti, pravne
znanosti, filozofije te političkih i gospodarskih teorija. U tom smislu
kolegij propituje najvažnije procese unutar kojih se ostvaruje transfer
antičkih tekstova. Jednako tako propituju se ideje, intelektualni
krugovi, komunikacijski i društveni okviri uobličavanja i međusobne
interakcije ranonovovjekovne misli. Sagledavanje pojedinih
intelektualnih fenomena ranog novog vijeka podrazumijeva
interdisciplinarni pristup istraživanju što je u teorijskom smislu
najvažniji cilj kolegija. To podrazumijeva upućivanje studenata na
pojedine discipline povijesne znanosti, ali i druge humanističke
znanosti bez kojih pristup pojedinim autorima i fenomenima ostaje
nepotpun.
Na kolegiju će se propitivati problematika intelektualne povijest ranog
novog vijeka počevši od teorijskog dijela, a potom kroz izabrane
sadržaje. Pristupi intelektualnoj povijesti i pristupi istraživanju
intelektualne povijesti ranog novog vijeka. Studia humanitatis –
otkrivanje i transfer antičke misli. Filologija i razvoj kritičke metode.
Pojava i utjecaj renesansnih akademija. Problematika loma vjerskog
jedinstva na Zapadu kao poticaj novim intelektualnim pristupima.
Primjer renesansnog intelektualca – Erazmo Roterdamski. Isusovački
Ratio studiorum – prvi strukturirani obrazovni kurikul; Societas Jesu kao
poticajni okvir i uređena struktura koja je omogućila razvoj pojedinaca
prema njihovim intelektualnim afinitetima. Utjecaj antičkih autora na
nastanak političkih, gospodarskih i pravnih teorija. Utjecaj tih teorija
na organiziranje teritorijalno-upravnih područja i strukture vlasti.
Fenomen prosvjetiteljstva: katoličko prosvjetiteljstvo kao inicijator
društveno-političkih rasprava; prosvjetiteljstvo kao jedinstveni
intelektualni pokret; rađa li se moderni intelektualac u 18. stoljeću.
1. Interpretirati teorije i pristupe proučavanju intelektualne povijest
ranog novog vijeka. 2. Analizirati transfer antičkih ideja i
književnoteorijskih modela u doba humanizma i renesanse. 3.
Prosuđivati društvene, političke, gospodarske, komunikacijske,
religijske, idejne i druge utjecaje na ranonovovjekovne intelektualce. 4.
Raščlaniti najvažnije procese, fenomene, izvorne tekstove i autore u
okviru intelektualne povijesti ranog novog vijeka. 5. Primijeniti
znanstvena dostignuća poddisciplina povijesne znanosti i drugih
humanističkih znanosti potrebnih za razumijevanje procesa, tekstova i
okvira strukturiranja ranonovovjekovne misli. 6. Oblikovati jasno i
strukturirano usmeno izlaganje na temelju napisanog seminarskog
rada prema akademskom uzusu struke. 7. Razviti odgovornost prema
argumentiranoj raspravi i samostalnom radu držeći se etičkih principa
u istraživačkom procesu.
Intelektualna historija, (Janković, Branimir, ur.), Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i dr., 2013. (str. 11-80); Ernst Robert Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb: Naprijed, 1998. (str. 26-90.); Martin Lowry, Svijet Aldusa Manutiusa. Poduzetništvo i učenjaštvo u renesansnoj Veneciji, Zagreb: Antibarbarus, 2004. (str. 93-140.); Jonathan Wright, Isusovci. Misije, mitovi i povijesti, Zagreb: Naklada Ljevak, 2006. (str. 23-71.); Pierre Chaunu, Vrijeme reformi. Religijska historija i civilizacijski sistem, Zagreb: Antibarbarus, 2002. (str. 65-90.; 203-240.); Danilo Pejović, Francuska prosvjetiteljska filozofija i odabrani tekstovi filozofa, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1978. (21-88.); Gajo Petrović, Engleska empiristička filozofija i odabrani tekstovi filozofa, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1979. (str. 5-142.)
Rani novi vijek (A. Volker-Rasour, ur.), Zagreb: Golden marketing,
Tehnička knjiga, 2016.; C. Van Doren, A History of Knowledge: Past,
Present and Future, 1990. New York: NY Ballantine Books 1993.; Whose
Love of Which Country?, (B. Trencsenyi, M. Zászkaliczky, ur.), Brill,
2010.; P. Chaunu, Civilizacija klasične Evrope, Beograd, 1977.; P.
Chaunu, Vrijeme reformi: religijska historija i civilizacijski sistem, Zagreb:
Antibarbarus, 2002.; F. Braudel, Civilizacije kroz povijest, Zagreb:
Globus, 1990.; W. M. Johnston, Austrijski duh. Intelektualna i društvena
povijest 1848 – 1938., Zagreb: Nakladni zavod Globus, 1993.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno
izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija
seminarskog rada;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit – usmeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
1. a) Nastavne aktivnosti– 70 % ocjene
2. seminarske obveze – 40 %
3. 1. kolokvij – 15 %
4. 2. kolokvij – 15 %
1. b) Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 %
ispita)
1. usmeni ispit – 30%
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 1.92 | 40 |
| Kolokvij-međuispit | 0.72 | 15 |
| Kolokvij-međuispit | 0.72 | 15 |
| Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
| Završni ispit | 1.44 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |
Europa se kao jedinstveni dinamični intelektualni prostor izgrađuje
tijekom ranog novog vijeka. Otkrivanje antičkih tekstova je ishodište
tog procesa. Misaono i književnoteorijsko nasljeđe antičkih autora
ostaje trajno polazište ranonovovjekovne književnosti, pravne
znanosti, filozofije te političkih i gospodarskih teorija. U tom smislu
kolegij propituje najvažnije procese unutar kojih se ostvaruje transfer
antičkih tekstova. Jednako tako propituju se ideje, intelektualni
krugovi, komunikacijski i društveni okviri uobličavanja i međusobne
interakcije ranonovovjekovne misli. Sagledavanje pojedinih
intelektualnih fenomena ranog novog vijeka podrazumijeva
interdisciplinarni pristup istraživanju što je u teorijskom smislu
najvažniji cilj kolegija. To podrazumijeva upućivanje studenata na
pojedine discipline povijesne znanosti, ali i druge humanističke
znanosti bez kojih pristup pojedinim autorima i fenomenima ostaje
nepotpun.
Na kolegiju će se propitivati problematika intelektualne povijest ranog
novog vijeka počevši od teorijskog dijela, a potom kroz izabrane
sadržaje. Pristupi intelektualnoj povijesti i pristupi istraživanju
intelektualne povijesti ranog novog vijeka. Studia humanitatis –
otkrivanje i transfer antičke misli. Filologija i razvoj kritičke metode.
Pojava i utjecaj renesansnih akademija. Problematika loma vjerskog
jedinstva na Zapadu kao poticaj novim intelektualnim pristupima.
Primjer renesansnog intelektualca – Erazmo Roterdamski. Isusovački
Ratio studiorum – prvi strukturirani obrazovni kurikul; Societas Jesu kao
poticajni okvir i uređena struktura koja je omogućila razvoj pojedinaca
prema njihovim intelektualnim afinitetima. Utjecaj antičkih autora na
nastanak političkih, gospodarskih i pravnih teorija. Utjecaj tih teorija
na organiziranje teritorijalno-upravnih područja i strukture vlasti.
Fenomen prosvjetiteljstva: katoličko prosvjetiteljstvo kao inicijator
društveno-političkih rasprava; prosvjetiteljstvo kao jedinstveni
intelektualni pokret; rađa li se moderni intelektualac u 18. stoljeću.
1. Interpretirati teorije i pristupe proučavanju intelektualne povijest
ranog novog vijeka. 2. Analizirati transfer antičkih ideja i
književnoteorijskih modela u doba humanizma i renesanse. 3.
Prosuđivati društvene, političke, gospodarske, komunikacijske,
religijske, idejne i druge utjecaje na ranonovovjekovne intelektualce. 4.
Raščlaniti najvažnije procese, fenomene, izvorne tekstove i autore u
okviru intelektualne povijesti ranog novog vijeka. 5. Primijeniti
znanstvena dostignuća poddisciplina povijesne znanosti i drugih
humanističkih znanosti potrebnih za razumijevanje procesa, tekstova i
okvira strukturiranja ranonovovjekovne misli. 6. Oblikovati jasno i
strukturirano usmeno izlaganje na temelju napisanog seminarskog
rada prema akademskom uzusu struke. 7. Razviti odgovornost prema
argumentiranoj raspravi i samostalnom radu držeći se etičkih principa
u istraživačkom procesu.
Intelektualna historija, (B. Janković, ur.), Zagreb: Filozofski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu i dr., 2013. (odabrana poglavlja); E. Robert
Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb:
Naprijed, 1998. (odabrana poglavlja); M. Lowry, Svijet Aldusa
Manutiusa. Poduzetništvo i učenjaštvo u renesansnoj Veneciji, Zagreb:
Antibarbarus, 2004. (odabrana poglavlja); J. Wright, Isusovci. Misije,
mitovi i povijesti, Zagreb: Naklada Ljevak, 2006. (odabrana poglavlja);
P. Chaunu, Vrijeme reformi. Religijska historija i civilizacijski sistem,
Zagreb: Antibarbarus, 2002. (odabrana poglavlja); D. Pejović,
Francuska prosvjetiteljska filozofija i odabrani tekstovi filozofa, Zagreb:
Nakladni zavod Matice hrvatske, 1978. (odabrana poglavlja); G.
Petrović, Engleska empiristička filozofija i odabrani tekstovi filozofa,
Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1979. (odabrana poglavlja).
Rani novi vijek (A. Volker-Rasour, ur.), Zagreb: Golden marketing,
Tehnička knjiga, 2016.; C. Van Doren, A History of Knowledge: Past,
Present and Future, 1990. New York: NY Ballantine Books 1993.; Whose
Love of Which Country?, (B. Trencsenyi, M. Zászkaliczky, ur.), Brill,
2010.; P. Chaunu, Civilizacija klasične Evrope, Beograd, 1977.; P.
Chaunu, Vrijeme reformi: religijska historija i civilizacijski sistem, Zagreb:
Antibarbarus, 2002.; F. Braudel, Civilizacije kroz povijest, Zagreb:
Globus, 1990.; W. M. Johnston, Austrijski duh. Intelektualna i društvena
povijest 1848 – 1938., Zagreb: Nakladni zavod Globus, 1993.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno
izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija
seminarskog rada;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit – usmeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
1. a) Nastavne aktivnosti– 70 % ocjene
2. seminarske obveze – 40 %
3. 1. kolokvij – 15 %
4. 2. kolokvij – 15 %
1. b) Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 %
ispita)
1. usmeni ispit – 30%
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 1.92 | 40 |
| Kolokvij-međuispit | 0.72 | 15 |
| Kolokvij-međuispit | 0.72 | 15 |
| Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
| Završni ispit | 1.44 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |
Europa se kao jedinstveni dinamični intelektualni prostor izgrađuje
tijekom ranog novog vijeka. Otkrivanje antičkih tekstova je ishodište
tog procesa. Misaono i književnoteorijsko nasljeđe antičkih autora
ostaje trajno polazište ranonovovjekovne književnosti, pravne
znanosti, filozofije te političkih i gospodarskih teorija. U tom smislu
kolegij propituje najvažnije procese unutar kojih se ostvaruje transfer
antičkih tekstova. Jednako tako propituju se ideje, intelektualni
krugovi, komunikacijski i društveni okviri uobličavanja i međusobne
interakcije ranonovovjekovne misli. Sagledavanje pojedinih
intelektualnih fenomena ranog novog vijeka podrazumijeva
interdisciplinarni pristup istraživanju što je u teorijskom smislu
najvažniji cilj kolegija. To podrazumijeva upućivanje studenata na
pojedine discipline povijesne znanosti, ali i druge humanističke
znanosti bez kojih pristup pojedinim autorima i fenomenima ostaje
nepotpun.
Na kolegiju će se propitivati problematika intelektualne povijest ranog
novog vijeka počevši od teorijskog dijela, a potom kroz izabrane
sadržaje. Pristupi intelektualnoj povijesti i pristupi istraživanju
intelektualne povijesti ranog novog vijeka. Studia humanitatis –
otkrivanje i transfer antičke misli. Filologija i razvoj kritičke metode.
Pojava i utjecaj renesansnih akademija. Problematika loma vjerskog
jedinstva na Zapadu kao poticaj novim intelektualnim pristupima.
Primjer renesansnog intelektualca – Erazmo Roterdamski. Isusovački
Ratio studiorum – prvi strukturirani obrazovni kurikul; Societas Jesu kao
poticajni okvir i uređena struktura koja je omogućila razvoj pojedinaca
prema njihovim intelektualnim afinitetima. Utjecaj antičkih autora na
nastanak političkih, gospodarskih i pravnih teorija. Utjecaj tih teorija
na organiziranje teritorijalno-upravnih područja i strukture vlasti.
Fenomen prosvjetiteljstva: katoličko prosvjetiteljstvo kao inicijator
društveno-političkih rasprava; prosvjetiteljstvo kao jedinstveni
intelektualni pokret; rađa li se moderni intelektualac u 18. stoljeću.
1. Interpretirati teorije i pristupe proučavanju intelektualne povijest
ranog novog vijeka. 2. Analizirati transfer antičkih ideja i
književnoteorijskih modela u doba humanizma i renesanse. 3.
Prosuđivati društvene, političke, gospodarske, komunikacijske,
religijske, idejne i druge utjecaje na ranonovovjekovne intelektualce. 4.
Raščlaniti najvažnije procese, fenomene, izvorne tekstove i autore u
okviru intelektualne povijesti ranog novog vijeka. 5. Primijeniti
znanstvena dostignuća poddisciplina povijesne znanosti i drugih
humanističkih znanosti potrebnih za razumijevanje procesa, tekstova i
okvira strukturiranja ranonovovjekovne misli. 6. Oblikovati jasno i
strukturirano usmeno izlaganje na temelju napisanog seminarskog
rada prema akademskom uzusu struke. 7. Razviti odgovornost prema
argumentiranoj raspravi i samostalnom radu držeći se etičkih principa
u istraživačkom procesu.
Intelektualna historija, (B. Janković, ur.), Zagreb: Filozofski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu i dr., 2013. (odabrana poglavlja); E. Robert
Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb:
Naprijed, 1998. (odabrana poglavlja); M. Lowry, Svijet Aldusa
Manutiusa. Poduzetništvo i učenjaštvo u renesansnoj Veneciji, Zagreb:
Antibarbarus, 2004. (odabrana poglavlja); J. Wright, Isusovci. Misije,
mitovi i povijesti, Zagreb: Naklada Ljevak, 2006. (odabrana poglavlja);
P. Chaunu, Vrijeme reformi. Religijska historija i civilizacijski sistem,
Zagreb: Antibarbarus, 2002. (odabrana poglavlja); D. Pejović,
Francuska prosvjetiteljska filozofija i odabrani tekstovi filozofa, Zagreb:
Nakladni zavod Matice hrvatske, 1978. (odabrana poglavlja); G.
Petrović, Engleska empiristička filozofija i odabrani tekstovi filozofa,
Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1979. (odabrana poglavlja).
Rani novi vijek (A. Volker-Rasour, ur.), Zagreb: Golden marketing,
Tehnička knjiga, 2016.; C. Van Doren, A History of Knowledge: Past,
Present and Future, 1990. New York: NY Ballantine Books 1993.; Whose
Love of Which Country?, (B. Trencsenyi, M. Zászkaliczky, ur.), Brill,
2010.; P. Chaunu, Civilizacija klasične Evrope, Beograd, 1977.; P.
Chaunu, Vrijeme reformi: religijska historija i civilizacijski sistem, Zagreb:
Antibarbarus, 2002.; F. Braudel, Civilizacije kroz povijest, Zagreb:
Globus, 1990.; W. M. Johnston, Austrijski duh. Intelektualna i društvena
povijest 1848 – 1938., Zagreb: Nakladni zavod Globus, 1993.
Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno
izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija
seminarskog rada;
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit – usmeni.
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 %
dovoljan (2) – 50 do 64,9 %
dobar (3) – 65 do 79,9 %
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
1. a) Nastavne aktivnosti– 70 % ocjene
2. seminarske obveze – 40 %
3. 1. kolokvij – 15 %
4. 2. kolokvij – 15 %
1. b) Završni ispit – 30 % ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50 %
ispita)
1. usmeni ispit – 30%
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Seminarsko izlaganje | 1.92 | 40 |
| Kolokvij-međuispit | 0.72 | 15 |
| Kolokvij-međuispit | 0.72 | 15 |
| Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
| Završni ispit | 1.44 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |