Kolegij
Studiji
Diplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvo
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću
Povijest
Psihologija
Sestrinstvo
Sociologija - Upravljanje i javne politike
Sestrinstvo
Studijska godina
4ISVU ID
135478ECTS
5
Nizom odabranih primjera pokazati što je to karakteristično za
hrvatski kulturni identitet, kao i za njegovo europstvo. Interpretirati
Hrvatsku, na razmeđi svjetova, kao izvjesnost trajno suočenu s
raznorodnim, nerijetko i suprotnim kulturnim utjecajima. Evidentirati
ono što ju je održalo kao etničku cjelinu: svijest o pripadnosti jednome
kolektivu, o zajedničkom kulturnom naslijeđu te trajno sjećanje na
srednjovjekovnu državnost kao svojevrsnu utopijsku nostalgiju koja je
kompenzirala nedostatak državne samostalnosti. Prostudirati glavne
smjernice i inačice te svijesti. Prikazati Hrvatsku kao paradigmu
maloga naroda koji na rubu Europe, ali na geopolitički osjetljivu
prostoru, uspijeva opstati zahvaljujući legitimacijskim praksama
kulturne proizvodnje, osobito zanimljive u raznim
naracijskolegitimacijskim zahvatima fikcijske, ideologijske,
znastvenopovijesne naravi. Prikazati na jednoj strani nacionalno
ekskluzivističke kulturne koncepte, kao rezultat zebnje pred
sredobježnim prijetnjama i drugu krajnost, nadnacionalne kulturne i
ideologijske koncepcije kao svojevrstan odgovor na vlastite skučene
društvene prilike. Prikazati one kulturne fenomene kojima smo dali
ravnopravan prinos europskoj kulturi, s osobitim naglaskom na
činjenicu da je hrvatska kultura ne samo dio širega kulturnoga sklopa
nego da je njezin identitet ujedno i identitet europskog kulturnog
modela.
Gross-A. Szabo, Prema hrvatskom građanskom društvu, Zagreb,
1992. (izbor poglavlja po dogovoru s nastavnikom); Hrvatska i
Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. IV, Zagreb 2009. (odabrana
poglavlja u dogovoru s nastavnikom); Grupa autora: Istra u hrvatskoj
književnosti i kulturi, HAZU, 2022., (za svakog slušača pojedinačno –
jedno poglavlje u dogovoru s nastavnikom); M. Gross, Suvremena
historiografija, Zagreb 1996. (odabrana poglavlja u dogovoru s
nastavnikom); John Burrow, Povijest povijesti. Epovi, kronike,
romanse i ispitivanja od Herodota i Tukidida do dvadesetog stoljeća,
Zagreb 2010. (izbor poglavlja po dogovoru s nastavnikom); Hrvatski
identitet. Zbornik, Zagreb 2011. (odabrana poglavlja u dogovoru s
nastavnikom).
Seton-Watson, Nacije i države, Zagreb 1980.; R. Hackson – J. R.
Lampe, Balkan Economic History 1550-1950, Bloomington, 1982.; I.
Banac, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji, Zagreb 1988.; J. P. Taylor,
Habsburška monarhija 1809-1918. godine, Zagreb 1990.; Lj. Boban,
Hrvatske granice 1918-1993., Zagreb, 1995.; T. Berend – G. Ránki,
Evropska periferija i industrijalizacija 1780.-1914., Zagreb, 1996.;
H.Kissinger, Diplomacija, Zagreb 1999.; H. Haselsteiner, Ogledi o
modernizaciji u Srednjoj Europi, Zagreb, 1997.; H. Matković, Povijest
Jugoslavije. Hrvatski pogled, Zagreb 1998.; E. Hobsbawn, Nacije i
nacionalizam, Zagreb, 1993.; I. Karaman, Hrvatska na pragu
modernizacije, Zagreb, 2000.; N. Stančić, Hrvatska nacija i
nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002.; J. Županov, Od
komunističkog pakla do divljeg kapitalizma, Zagreb, 2002.; V.
Katunarić, Sporna zajednica: novije teorije o naciji i nacionalizmu,
Zagreb, 2003.; P. Burke, Očevid. Upotreba slike kao povijesnog
dokaza, Zagreb, 2003.; P. Connerton, Kako se društva sjećaju, Zagreb
2004.; D. Roksandić (ur.), Uvod u komparativnu historiju, Zagreb
2004.; M. Hroch, Društveni preduvjeti nacionalnih preporoda u
Europi, Zagreb, 2006.; P. Korunić, Rasprava o izgradnji moderne
hrvatske nacije: Nacija i nacionalni identitet, Slavonski Brod, 2006.;
Kulturni stereotipi. Koncepti identiteta u srednjoeuropskim
književnostima, ur. Oraić-Tolić, Dubravka et al., Zagreb, 2006.;
Hobsbawm, Doba extrema, Zagreb, 2008.; I. Goldstein, Hrvatska
19182008., Zagreb, 2008.; I. Banac, Hrvati i Crkva. Kratka povijest
hrvatskog katoličanstva u modernosti, Sarajevo-Zagreb, 2013.; D.
Diner, Razumjeti stoljeće, Općepovijesno razmišljanje. Zagreb 2013.
(NAPOMENA: Popis literature nije gotov, a ovisit će o dogovoru s
nastavnikom sukladno odabranoj temi seminarskog rada.)
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno
izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija
seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).