Kolegij
Studiji
Diplomski sveučilišni studij Povijest (nastavnički)Komunikologija - Interkulturalna komunikacija i novinarstvo
Komunikologija - Znanstveno istraživanje medija i odnosi s javnošću
Povijest
Psihologija
Sestrinstvo
Sociologija - Upravljanje i javne politike
Povijest (dvopredmetni)
Sociologija (dvopredmetni)
Sestrinstvo
Studijska godina
4ISVU ID
218348ECTS
6
Objasniti razdoblje hrvatske povijesti u 1990-im i kontekst tadašnje
europske, pa i svjetske povijesti, uzimajući u obzir i prethodno
razdoblje, posebice drugu polovicu 1980-ih. S obzirom na činjenicu da
je Hrvatska tada u složenom političko-pravnom procesu napustila
Jugoslaviju i s obzirom na nametnuti rat, na temelju primarnih izvora
posebno treba objasniti političke i diplomatske procese te upozoriti na
događaje iz vojne povijesti.
Obuhvaća razdoblje hrvatske i europske povijesti 1980-ih i 1990-ih, s
posebnim naglaskom na Hrvatsku i BiH, odnosno područje bivše
Jugoslavije na kojem su Hrvati autohton i konstitutivan narod, te daje
pregled političke, diplomatske, vojne, gospodarske i društvene
povijesti spomenutoga razdoblja. Zbog procesa razdruživanja s
dotadašnjom jugoslavenskom državom i ratnih okolnosti, posebna
pozornost posvetit će se političkoj i diplomatskoj te vojnoj povijesti,
odnosno procesu raspada Jugoslavije i stvaranja samostalne Hrvatske,
oružanoj pobuni dijela Srba u Hrvatskoj, stvaranju Hrvatske vojske, te
obrambenim aktivnostima i oslobodilačkim akcijama i operacijama.
1. Ovladati specifičnim historiografskim pojmovima iz hrvatske i
europske povijesti s naglaskom na razdoblje kraja 1980-ih i razdoblje
1990-ih. 2. Opisati temeljne procese iz hrvatske i europske povijesti u
razdoblju 1980-ih i 1990-ih. 3. Vrednovati spomenute procese na
temelju historiografskih pristupa i istraživačkih dostignuća. 4.
Razjasniti kauzalnost povijesnih procesa hrvatske i europske povijesti
u razdoblju 1980-ih i 1990-ih. 5. Primijeniti interdisciplinarni pristup
problematici predmeta. 6. Napisati jasan i strukturiran pisani rad,
koristeći izvore te stručnu i znanstvenu literaturu. 7. Održati jasno i
strukturirano složeno usmeno izlaganje. 8. Pridržavati se etičkih
načela u radu.
H. Matković, Povijest Jugoslavije: 1918.-1991.: hrvatski pregled, Zagreb,
1998.; The Times atlas of world history, Times Books, London 1998.
(odabrani dijelovi); Z. Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.–1991.,
Zagreb 2005.; N. Barić, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., Golden
Zagreb 2005.; Z. Radelić i dr., Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat,
Zagreb, 2006.; D. Marijan, Slom Titove armije. JNA i raspad Jugoslavije
1987.-1992., Zagreb 2008.; M. Nobilo, Hrvatski feniks: diplomatski procesi
iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., Zagreb 2000.; Domovinski rat – pregled
političke i diplomatske povijesti, A. Nazor, T. Pušek, HMDCDR-Nakladni
zavod Globus, Zagreb, 2018.
NAPOMENA: Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija
dobit će sukladno temama seminarskog rada.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno
izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija
seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 30%
1. kolokvij – 20%
2. kolokvij – 20%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50%
ispita)
usmeni ispit – 30%
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Seminarski rad | 0.96 | 20 |
Kolokvij-međuispit | 1.2 | 25 |
Kolokvij-međuispit | 1.2 | 25 |
Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
Završni ispit | 1.44 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |
Objasniti razdoblje hrvatske povijesti u 1990-im i kontekst tadašnje
europske, pa i svjetske povijesti, uzimajući u obzir i prethodno
razdoblje, posebice drugu polovicu 1980-ih. S obzirom na činjenicu da
je Hrvatska tada u složenom političko-pravnom procesu napustila
Jugoslaviju i s obzirom na nametnuti rat, na temelju primarnih izvora
posebno treba objasniti političke i diplomatske procese te upozoriti na
događaje iz vojne povijesti.
Obuhvaća razdoblje hrvatske i europske povijesti 1980-ih i 1990-ih, s
posebnim naglaskom na Hrvatsku i BiH, odnosno područje bivše
Jugoslavije na kojem su Hrvati autohton i konstitutivan narod, te daje
pregled političke, diplomatske, vojne, gospodarske i društvene
povijesti spomenutoga razdoblja. Zbog procesa razdruživanja s
dotadašnjom jugoslavenskom državom i ratnih okolnosti, posebna
pozornost posvetit će se političkoj i diplomatskoj te vojnoj povijesti,
odnosno procesu raspada Jugoslavije i stvaranja samostalne Hrvatske,
oružanoj pobuni dijela Srba u Hrvatskoj, stvaranju Hrvatske vojske, te
obrambenim aktivnostima i oslobodilačkim akcijama i operacijama.
1. Ovladati specifičnim historiografskim pojmovima iz hrvatske i
europske povijesti s naglaskom na razdoblje kraja 1980-ih i razdoblje
1990-ih. 2. Opisati temeljne procese iz hrvatske i europske povijesti u
razdoblju 1980-ih i 1990-ih. 3. Vrednovati spomenute procese na
temelju historiografskih pristupa i istraživačkih dostignuća. 4.
Razjasniti kauzalnost povijesnih procesa hrvatske i europske povijesti
u razdoblju 1980-ih i 1990-ih. 5. Primijeniti interdisciplinarni pristup
problematici predmeta. 6. Napisati jasan i strukturiran pisani rad,
koristeći izvore te stručnu i znanstvenu literaturu. 7. Održati jasno i
strukturirano složeno usmeno izlaganje. 8. Pridržavati se etičkih
načela u radu.
H. Matković, Povijest Jugoslavije: 1918.-1991.: hrvatski pregled, Zagreb,
1998.; The Times atlas of world history, Times Books, London 1998.
(odabrani dijelovi); Z. Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.–1991.,
Zagreb 2005.; N. Barić, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., Golden
Zagreb 2005.; Z. Radelić i dr., Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat,
Zagreb, 2006.; D. Marijan, Slom Titove armije. JNA i raspad Jugoslavije
1987.-1992., Zagreb 2008.; M. Nobilo, Hrvatski feniks: diplomatski procesi
iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., Zagreb 2000.; Domovinski rat – pregled
političke i diplomatske povijesti, A. Nazor, T. Pušek, HMDCDR-Nakladni
zavod Globus, Zagreb, 2018.
NAPOMENA: Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija
dobit će sukladno temama seminarskog rada.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno
izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija
seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 30%
1. kolokvij – 20%
2. kolokvij – 20%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50%
ispita)
usmeni ispit – 30%
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Seminarski rad | 0.96 | 20 |
Kolokvij-međuispit | 1.2 | 25 |
Kolokvij-međuispit | 1.2 | 25 |
Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
Završni ispit | 1.44 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |
Objasniti razdoblje hrvatske povijesti u 1990-im i kontekst tadašnje
europske, pa i svjetske povijesti, uzimajući u obzir i prethodno
razdoblje, posebice drugu polovicu 1980-ih. S obzirom na činjenicu da
je Hrvatska tada u složenom političko-pravnom procesu napustila
Jugoslaviju i s obzirom na nametnuti rat, na temelju primarnih izvora
posebno treba objasniti političke i diplomatske procese te upozoriti na
događaje iz vojne povijesti.
Obuhvaća razdoblje hrvatske i europske povijesti 1980-ih i 1990-ih, s
posebnim naglaskom na Hrvatsku i BiH, odnosno područje bivše
Jugoslavije na kojem su Hrvati autohton i konstitutivan narod, te daje
pregled političke, diplomatske, vojne, gospodarske i društvene
povijesti spomenutoga razdoblja. Zbog procesa razdruživanja s
dotadašnjom jugoslavenskom državom i ratnih okolnosti, posebna
pozornost posvetit će se političkoj i diplomatskoj te vojnoj povijesti,
odnosno procesu raspada Jugoslavije i stvaranja samostalne Hrvatske,
oružanoj pobuni dijela Srba u Hrvatskoj, stvaranju Hrvatske vojske, te
obrambenim aktivnostima i oslobodilačkim akcijama i operacijama.
1. Ovladati specifičnim historiografskim pojmovima iz hrvatske i
europske povijesti s naglaskom na razdoblje kraja 1980-ih i razdoblje
1990-ih. 2. Opisati temeljne procese iz hrvatske i europske povijesti u
razdoblju 1980-ih i 1990-ih. 3. Vrednovati spomenute procese na
temelju historiografskih pristupa i istraživačkih dostignuća. 4.
Razjasniti kauzalnost povijesnih procesa hrvatske i europske povijesti
u razdoblju 1980-ih i 1990-ih. 5. Primijeniti interdisciplinarni pristup
problematici predmeta. 6. Napisati jasan i strukturiran pisani rad,
koristeći izvore te stručnu i znanstvenu literaturu. 7. Održati jasno i
strukturirano složeno usmeno izlaganje. 8. Pridržavati se etičkih
načela u radu.
H. Matković, Povijest Jugoslavije: 1918.-1991.: hrvatski pregled, Zagreb,
1998.; The Times atlas of world history, Times Books, London 1998.
(odabrani dijelovi); Z. Radelić, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.–1991.,
Zagreb 2005.; N. Barić, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., Golden
Zagreb 2005.; Z. Radelić i dr., Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat,
Zagreb, 2006.; D. Marijan, Slom Titove armije. JNA i raspad Jugoslavije
1987.-1992., Zagreb 2008.; M. Nobilo, Hrvatski feniks: diplomatski procesi
iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., Zagreb 2000.; Domovinski rat – pregled
političke i diplomatske povijesti, A. Nazor, T. Pušek, HMDCDR-Nakladni
zavod Globus, Zagreb, 2018.
NAPOMENA: Popis preporučene dodatne literature polaznici kolegija
dobit će sukladno temama seminarskog rada.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno
izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija
seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno
kumulativno.
1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene
seminarske obveze – 30%
1. kolokvij – 20%
2. kolokvij – 20%
b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50%
ispita)
usmeni ispit – 30%
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
Seminarski rad | 0.96 | 20 |
Kolokvij-međuispit | 1.2 | 25 |
Kolokvij-međuispit | 1.2 | 25 |
Ukupno tijekom nastave | 4.56 | 70 |
Završni ispit | 1.44 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 6 | 100 |