1. Ovladati temeljnim pojmovima o brendiranju kao procesu stvaranja
brendova uz potporu odnosa s javnošću 2. Razlikovati pojmove imidž,
brendiranje i odnosi s javnošću 3. Kritički analizirati i interpretirati
značenje brenda i njegovih elemenata 4. Procijeniti važnost stvaranja,
održavanja ili oživljavanja brenda 5. Praktično primijeniti i prilagoditi
strategiju odnosa s javnošću za brend po izboru 6. Steći potrebne
vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje 7.
Pridržavati se etičkih načela u radu

Kotler, P., Keller, K. L., & Martinović, M. (2014). Upravljanje
marketingom, 14. izdanje, Zagreb: Mate.
Olins, W. (2008). Brendovi – marke u suvremenom svijetu. Zagreb:
Golden Marketing-Tehnička knjiga.
Tomić, Z. (2016). Odnosi s javnošću – teorija i praksa. Zagreb-Sarajevo:
Synopsis.

Cutlip, S. M., Center, A. H., Broom, G. M. (2010). Učinkoviti odnosi s
javnošću. Zagreb: Mate.
Gobe, M. (2009). Emotional branding: The new paradigm for
connecting brands to people. Allworth Press: New York.
Keller, K. L. (2013). Strategic Brand Management-Building,
Measuring, and Managing Brand Equity. Harlow: Pearson Education
Limited.
Miller, D. (2017). Building a storybrand: clarify your message so
customers will listen. HarperCollins Leadership.
Skoko, B. (2009). Država kao brend – upravljanje nacionalnim
identitetom. Zagreb: Matica hrvatska.
Smith, R. D. (2014). Public Relations: the Basics, New York Oxon:
Routledge.
Tench, R., Yeomans, L. (2009). Otkrivanje odnosa s javnošću. Zagreb:
Hrvatska udruga za odnose s javnošću.
Tkalac Verčič, A. (2016). Odnosi s javnošću. Zagreb: Hrvatska
udruga za odnose s javnošću.
Vranešević, T. (2007). Upravljanje markama. Zagreb: Accent.
Wilcox, D. L., Cameron, G. T., Reber, B. H. (2015). Public Relations
– Strategies and Tactics. Harlow, UK: Pearson Education Limited.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje
70% nastave prema studijskomu programu i
izvedbenomu nastavnomu planu.

Stjecanje minimalnoga uspjeha tijekom nastave unutar
zadanih nastavnih aktivnosti.
 

1. Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz
nastavne aktivnosti (radni zadaci i vježbe)
2. Dva kolokvija i završni usmeni ispit

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50 – 64 ,9%; dobar (3) – 65 – 79,9%; vrlo dobar
(4) – 80 – 89,9%; izvrstan (5) – 90% i više
Način stjecanja ocjene:
Nastavne aktivnosti (pohađanje nastave, analiza, diskusija) –
70% ocjene
Vježbe – max. 20 %;
1. kolokvij – max. 25 %;
2. kolokvij – max. 25 %;
Završni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno
odgovoriti na 60 % postavljenih pitanja).