Kolegij
Ovaj predmet služi upoznavanju studenata medicine s neurologijom i kliničkim korelatima anatomskih i
funkcionalnih odnosa u živčanom sustavu. Temeljni je cilj nastave približiti studentima neurološki način
razmišljanja, specifičnosti neurološkog pristupa pacijentu, te osobitosti dijagnostičkih metoda koje se
koriste u dijagnostičkom procesu neuroloških simptoma i bolesti. Tijekom nastave studenti će naučiti
primijeniti znanja iz neuroanatomije i neurofiziologije u kliničkoj praksi. Spoznat će osnovne principe
funkcioniranja i primjene glavnih dijagnostičkih metoda u neurologiji (EEG, UZV, EMNG), a bit će
upoznati i s neurološkom primjenom metoda iz drugih grana medicine (radiologija, laboratorijska
medicina).
Nakon polaganja ispita student će moći:
- prepoznati glavne neurološke simptome bolesti
- razumjeti važnost anamnestičkih podataka u neurologiji
- razumjeti važnost kliničkog neurološkog pregleda
- grubo topološki locirati neurološke simptome i znakove
- razlučivati između patologije središnjeg i perifernog živčanog sustava
- objasniti princip funkcioniranja sonoloških pretraga u neurologiji (CDFI, TCD) i njihovo područje
primjene
- objasniti princip funkcioniranja elektrofizioloških pretraga u neurologiji (EEG, EMNG, evocirani
potencijali) i njihovo područje primjene
- razumjeti temelje radiološkog pristupa u obradi središnjeg živčanog sustava
- razumjeti specifičnosti laboratorijskog pristupa u dijagnostici neuroloških bolesti
Brinar V i sur. Neurologija za medicinare. Drugo, obnovljeno i dopunjeno izdanje.
Medicinska naklada, Zagreb 2019.
Malojčić B i sur. Neurološki pregled – strukturirani pristup. Medicinska naklada, Zagreb
2016.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100% |
Ovaj predmet služi upoznavanju studenata medicine s neurologijom i kliničkim korelatima anatomskih i
funkcionalnih odnosa u živčanom sustavu. Temeljni je cilj nastave približiti studentima neurološki način
razmišljanja, specifičnosti neurološkog pristupa pacijentu, te osobitosti dijagnostičkih metoda koje se
koriste u dijagnostičkom procesu neuroloških simptoma i bolesti. Tijekom nastave studenti će naučiti
primijeniti znanja iz neuroanatomije i neurofiziologije u kliničkoj praksi. Spoznat će osnovne principe
funkcioniranja i primjene glavnih dijagnostičkih metoda u neurologiji (EEG, UZV, EMNG), a bit će
upoznati i s neurološkom primjenom metoda iz drugih grana medicine (radiologija, laboratorijska
medicina).
Nakon polaganja ispita student će moći:
- prepoznati glavne neurološke simptome bolesti
- razumjeti važnost anamnestičkih podataka u neurologiji
- razumjeti važnost kliničkog neurološkog pregleda
- grubo topološki locirati neurološke simptome i znakove
- razlučivati između patologije središnjeg i perifernog živčanog sustava
- objasniti princip funkcioniranja sonoloških pretraga u neurologiji (CDFI, TCD) i njihovo područje
primjene
- objasniti princip funkcioniranja elektrofizioloških pretraga u neurologiji (EEG, EMNG, evocirani
potencijali) i njihovo područje primjene
- razumjeti temelje radiološkog pristupa u obradi središnjeg živčanog sustava
- razumjeti specifičnosti laboratorijskog pristupa u dijagnostici neuroloških bolesti
Brinar V i sur. Neurologija za medicinare. Drugo, obnovljeno i dopunjeno izdanje.
Medicinska naklada, Zagreb 2019.
Malojčić B i sur. Neurološki pregled – strukturirani pristup. Medicinska naklada, Zagreb
2016.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100% |
Ovaj predmet služi upoznavanju studenata medicine s neurologijom i kliničkim korelatima anatomskih i
funkcionalnih odnosa u živčanom sustavu. Temeljni je cilj nastave približiti studentima neurološki način
razmišljanja, specifičnosti neurološkog pristupa pacijentu, te osobitosti dijagnostičkih metoda koje se
koriste u dijagnostičkom procesu neuroloških simptoma i bolesti. Tijekom nastave studenti će naučiti
primijeniti znanja iz neuroanatomije i neurofiziologije u kliničkoj praksi. Spoznat će osnovne principe
funkcioniranja i primjene glavnih dijagnostičkih metoda u neurologiji (EEG, UZV, EMNG), a bit će
upoznati i s neurološkom primjenom metoda iz drugih grana medicine (radiologija, laboratorijska
medicina).
Nakon polaganja ispita student će moći:
- prepoznati glavne neurološke simptome bolesti
- razumjeti važnost anamnestičkih podataka u neurologiji
- razumjeti važnost kliničkog neurološkog pregleda
- grubo topološki locirati neurološke simptome i znakove
- razlučivati između patologije središnjeg i perifernog živčanog sustava
- objasniti princip funkcioniranja sonoloških pretraga u neurologiji (CDFI, TCD) i njihovo područje
primjene
- objasniti princip funkcioniranja elektrofizioloških pretraga u neurologiji (EEG, EMNG, evocirani
potencijali) i njihovo područje primjene
- razumjeti temelje radiološkog pristupa u obradi središnjeg živčanog sustava
- razumjeti specifičnosti laboratorijskog pristupa u dijagnostici neuroloških bolesti
Brinar V i sur. Neurologija za medicinare. Drugo, obnovljeno i dopunjeno izdanje.
Medicinska naklada, Zagreb 2019.
Malojčić B i sur. Neurološki pregled – strukturirani pristup. Medicinska naklada, Zagreb
2016.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100% |