Kolegij
Kao ciljevi kolegija su postavljeni: stjecanje specifičnih znanja iz područja psihopatologije te stjecanje
sposobnosti primjene tih znanja u praksi sukladno važećim dijagnostičkim kriterijima. U pogledu sadržaja
fokus je na aspektima specifične psihopatologije vezane uz pojedine dijagnostičke kategorije (anksiozni
poremećaji, poremećaji raspoloženja, poremećaji ličnosti, ovisnosti, psihotični poremećaji, shizofrenije,
organski poremećaji, somatoformni i disocijativni poremećaji). U tom kontekstu je naglasak ovog kolegija
upravo na razlikovanju pojedinih dijagnostičkih entiteta, posebice u slučajevima kada ne postoje
patognomonični simptomi.
Utvrditi sindrome specifične za određenu dijagnostičku kategoriju.
Usporediti različite/iste simptome u različitim dijagnozama.
Procijeniti kvantitetu, kvalitetu i trajanje psihičkih simptoma.
Kritički se osvrnuti na razlike u postojećim i važećim dijagnostičkim kriterijima.
Karlović D. Psihijatrija. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2019.
Američka psihijatrijska udruga, ur. Jukić V., Arbanas G.. DSM-5 Dijagnostički i statistički
priručnik za duševne poremećaje. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2014.
Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema: MKB-10 – deseta
revizija. Zagreb: Medicinska naklada; 1994.
Karlović D, Peitl V, Silić A. Shizofrenije. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2019.
Karlović D, Peitl V, Silić A. Poremećaji raspoloženja. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2020.
Matošić A, Puljić A. Alkohologija. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2024.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100% |
Kao ciljevi kolegija su postavljeni: stjecanje specifičnih znanja iz područja psihopatologije te stjecanje
sposobnosti primjene tih znanja u praksi sukladno važećim dijagnostičkim kriterijima. U pogledu sadržaja
fokus je na aspektima specifične psihopatologije vezane uz pojedine dijagnostičke kategorije (anksiozni
poremećaji, poremećaji raspoloženja, poremećaji ličnosti, ovisnosti, psihotični poremećaji, shizofrenije,
organski poremećaji, somatoformni i disocijativni poremećaji). U tom kontekstu je naglasak ovog kolegija
upravo na razlikovanju pojedinih dijagnostičkih entiteta, posebice u slučajevima kada ne postoje
patognomonični simptomi.
Utvrditi sindrome specifične za određenu dijagnostičku kategoriju.
Usporediti različite/iste simptome u različitim dijagnozama.
Procijeniti kvantitetu, kvalitetu i trajanje psihičkih simptoma.
Kritički se osvrnuti na razlike u postojećim i važećim dijagnostičkim kriterijima.
Karlović D. Psihijatrija. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2019.
Američka psihijatrijska udruga, ur. Jukić V., Arbanas G.. DSM-5 Dijagnostički i statistički
priručnik za duševne poremećaje. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2014.
Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema: MKB-10 – deseta
revizija. Zagreb: Medicinska naklada; 1994.
Karlović D, Peitl V, Silić A. Shizofrenije. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2019.
Karlović D, Peitl V, Silić A. Poremećaji raspoloženja. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2020.
Matošić A, Puljić A. Alkohologija. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2024.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100% |
Kao ciljevi kolegija su postavljeni: stjecanje specifičnih znanja iz područja psihopatologije te stjecanje
sposobnosti primjene tih znanja u praksi sukladno važećim dijagnostičkim kriterijima. U pogledu sadržaja
fokus je na aspektima specifične psihopatologije vezane uz pojedine dijagnostičke kategorije (anksiozni
poremećaji, poremećaji raspoloženja, poremećaji ličnosti, ovisnosti, psihotični poremećaji, shizofrenije,
organski poremećaji, somatoformni i disocijativni poremećaji). U tom kontekstu je naglasak ovog kolegija
upravo na razlikovanju pojedinih dijagnostičkih entiteta, posebice u slučajevima kada ne postoje
patognomonični simptomi.
Utvrditi sindrome specifične za određenu dijagnostičku kategoriju.
Usporediti različite/iste simptome u različitim dijagnozama.
Procijeniti kvantitetu, kvalitetu i trajanje psihičkih simptoma.
Kritički se osvrnuti na razlike u postojećim i važećim dijagnostičkim kriterijima.
Karlović D. Psihijatrija. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2019.
Američka psihijatrijska udruga, ur. Jukić V., Arbanas G.. DSM-5 Dijagnostički i statistički
priručnik za duševne poremećaje. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2014.
Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema: MKB-10 – deseta
revizija. Zagreb: Medicinska naklada; 1994.
Karlović D, Peitl V, Silić A. Shizofrenije. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2019.
Karlović D, Peitl V, Silić A. Poremećaji raspoloženja. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2020.
Matošić A, Puljić A. Alkohologija. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2024.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100% |