Kolegij
Cilj kolegija je upoznavanje studenata medicine s određenim aspektima moderne kliničke onkološke
znanosti. S obzirom da onkologija spada među najpropulzivnije grane medicine, cilj kolegija je upoznati
studente sa napretkom onkologije u zadnjih 20 godina koji je doveo do promjene paradigme liječenja
mnogih tumorskih sijela. Posebno će biti govora o suvremenim radioterapijskim tehnikama, kao što je
stereotaksijska radioterapija (SBRT), radiokirurgija te o imunoterapiji. Prezentirat će se studije koje
ukazuju na sinergiju SBRT i imunoterapije koje mogu dovesti do izlječenja u pojedinim sijelima tumora.
Također je cilj upoznati studente sa tranzicijom iz kemoterapije prema ciljanoj terapiji i imunoterapiji te
mogućnostima personalizirane onkologije kada se daje specifičan lijek za specifičnu mutaciju.
Sadržaj kolegija: detaljno upoznavanje sa tumorskom genomikom, rezultatima projekta Tumor Genome
Atlas, radiobiološkim zakonitostima koju su u podlozi uspjeha radioterapije u ubijanju tumorskih stanica.
Posebice će se analizirati sijela tumora u kojima je razvijen koncept čuvanja organa, tzv. organ
preservation. U tom kontekstu, analizirat će se kirurške, radioterapijske, kemoterapije i druge metode
liječenja koje su u multimodalnom tretmanu dovele do visoke stope izliječenja raka. Posebno će biti
govora o tome kakvu cijenu treba platiti za izliječenje i kako se određuje terapijski indeks i terapijski omjer
za radioterapiju i kemoterapiju. Pošto i dalje vrijedi pravilo da je izliječenje najuspješnije ako se rak otkrije
u početnoj fazi, bit će u detalje govora o preventivnim nacionalnim programima ranog otkrivanja raka
grlića maternice, prostate, pluća, dojke i debelog crijeva. Posebna će se pažnja obratiti znanstvenoj
literaturi i medicini zasnovanoj na dokazima te ulozi umjetne inteligencije u onkološkoj patologiji,
radiologiji i probiru novih lijekova.
Na kraju ovog kolegija studenti će moći:
- objasniti kako djeluje moderna imunoterapija (inhibitori imunosnih kontrolnih točaka)
- objasniti radiobiološke učinke radioterapije
- nabrojati tkivne efekte SBRT-a
- prepoznati osnove tumorske CT anatomije koje su ključne za precizno zračenje
- razikovati 2D, 3D, 4D radioterapiju kao i moderne radioterapijske tehnike kao IMRT, VMAT, SBRT
- naprojati glavne biomarkere koji se koriste u personaliziranoj onkologiji
- prezentirati osnove sveobuhvatnog genetskog profiliranja
- objasniti razliku između genomskih panela i sekvencioniranja cijelog egzoma
- imenovati osnovne histološke tehnike u dijagnostičkoj tumorskoj patologiji
- prepoznati osnovne rane i kasne nuspojave radioterapije
- objasniti kada dati prednost kirurškom liječenju a kada radioterapijskom liječenju u lokaliziranim
sijelima malignoma
- objasniti zašto se neki tumori mogu izliječiti a neki ne
- analizirati literaturu i dokaze iz stvarne prakse i suprotstaviti ih dokazima iz randomiziranih studija
- prepoznati i razlikovati toksičnost kemoterapije, imunoterapije, biološke terapije i ciljane terapije
- prezentirati osnovne kliničke alate koji nam pomažu u procjeni bolesnika za agresivno onkološko
liječenje
Vrdoljak E. Klinička onkologija, 3. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada; 2018.
Hanna L, Crosby T, Macbeth F. Praktična klinička onkologija. Beketić Orešković L,
urednica hrvatskoga izdanja. Zagreb: Medicinska naklada; 2021.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100 |
Cilj kolegija je upoznavanje studenata medicine s određenim aspektima moderne kliničke onkološke
znanosti. S obzirom da onkologija spada među najpropulzivnije grane medicine, cilj kolegija je upoznati
studente sa napretkom onkologije u zadnjih 20 godina koji je doveo do promjene paradigme liječenja
mnogih tumorskih sijela. Posebno će biti govora o suvremenim radioterapijskim tehnikama, kao što je
stereotaksijska radioterapija (SBRT), radiokirurgija te o imunoterapiji. Prezentirat će se studije koje
ukazuju na sinergiju SBRT i imunoterapije koje mogu dovesti do izlječenja u pojedinim sijelima tumora.
Također je cilj upoznati studente sa tranzicijom iz kemoterapije prema ciljanoj terapiji i imunoterapiji te
mogućnostima personalizirane onkologije kada se daje specifičan lijek za specifičnu mutaciju.
Sadržaj kolegija: detaljno upoznavanje sa tumorskom genomikom, rezultatima projekta Tumor Genome
Atlas, radiobiološkim zakonitostima koju su u podlozi uspjeha radioterapije u ubijanju tumorskih stanica.
Posebice će se analizirati sijela tumora u kojima je razvijen koncept čuvanja organa, tzv. organ
preservation. U tom kontekstu, analizirat će se kirurške, radioterapijske, kemoterapije i druge metode
liječenja koje su u multimodalnom tretmanu dovele do visoke stope izliječenja raka. Posebno će biti
govora o tome kakvu cijenu treba platiti za izliječenje i kako se određuje terapijski indeks i terapijski omjer
za radioterapiju i kemoterapiju. Pošto i dalje vrijedi pravilo da je izliječenje najuspješnije ako se rak otkrije
u početnoj fazi, bit će u detalje govora o preventivnim nacionalnim programima ranog otkrivanja raka
grlića maternice, prostate, pluća, dojke i debelog crijeva. Posebna će se pažnja obratiti znanstvenoj
literaturi i medicini zasnovanoj na dokazima te ulozi umjetne inteligencije u onkološkoj patologiji,
radiologiji i probiru novih lijekova.
Na kraju ovog kolegija studenti će moći:
- objasniti kako djeluje moderna imunoterapija (inhibitori imunosnih kontrolnih točaka)
- objasniti radiobiološke učinke radioterapije
- nabrojati tkivne efekte SBRT-a
- prepoznati osnove tumorske CT anatomije koje su ključne za precizno zračenje
- razikovati 2D, 3D, 4D radioterapiju kao i moderne radioterapijske tehnike kao IMRT, VMAT, SBRT
- naprojati glavne biomarkere koji se koriste u personaliziranoj onkologiji
- prezentirati osnove sveobuhvatnog genetskog profiliranja
- objasniti razliku između genomskih panela i sekvencioniranja cijelog egzoma
- imenovati osnovne histološke tehnike u dijagnostičkoj tumorskoj patologiji
- prepoznati osnovne rane i kasne nuspojave radioterapije
- objasniti kada dati prednost kirurškom liječenju a kada radioterapijskom liječenju u lokaliziranim
sijelima malignoma
- objasniti zašto se neki tumori mogu izliječiti a neki ne
- analizirati literaturu i dokaze iz stvarne prakse i suprotstaviti ih dokazima iz randomiziranih studija
- prepoznati i razlikovati toksičnost kemoterapije, imunoterapije, biološke terapije i ciljane terapije
- prezentirati osnovne kliničke alate koji nam pomažu u procjeni bolesnika za agresivno onkološko
liječenje
Vrdoljak E. Klinička onkologija, 3. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada; 2018.
Hanna L, Crosby T, Macbeth F. Praktična klinička onkologija. Beketić Orešković L,
urednica hrvatskoga izdanja. Zagreb: Medicinska naklada; 2021.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100 |
Cilj kolegija je upoznavanje studenata medicine s određenim aspektima moderne kliničke onkološke
znanosti. S obzirom da onkologija spada među najpropulzivnije grane medicine, cilj kolegija je upoznati
studente sa napretkom onkologije u zadnjih 20 godina koji je doveo do promjene paradigme liječenja
mnogih tumorskih sijela. Posebno će biti govora o suvremenim radioterapijskim tehnikama, kao što je
stereotaksijska radioterapija (SBRT), radiokirurgija te o imunoterapiji. Prezentirat će se studije koje
ukazuju na sinergiju SBRT i imunoterapije koje mogu dovesti do izlječenja u pojedinim sijelima tumora.
Također je cilj upoznati studente sa tranzicijom iz kemoterapije prema ciljanoj terapiji i imunoterapiji te
mogućnostima personalizirane onkologije kada se daje specifičan lijek za specifičnu mutaciju.
Sadržaj kolegija: detaljno upoznavanje sa tumorskom genomikom, rezultatima projekta Tumor Genome
Atlas, radiobiološkim zakonitostima koju su u podlozi uspjeha radioterapije u ubijanju tumorskih stanica.
Posebice će se analizirati sijela tumora u kojima je razvijen koncept čuvanja organa, tzv. organ
preservation. U tom kontekstu, analizirat će se kirurške, radioterapijske, kemoterapije i druge metode
liječenja koje su u multimodalnom tretmanu dovele do visoke stope izliječenja raka. Posebno će biti
govora o tome kakvu cijenu treba platiti za izliječenje i kako se određuje terapijski indeks i terapijski omjer
za radioterapiju i kemoterapiju. Pošto i dalje vrijedi pravilo da je izliječenje najuspješnije ako se rak otkrije
u početnoj fazi, bit će u detalje govora o preventivnim nacionalnim programima ranog otkrivanja raka
grlića maternice, prostate, pluća, dojke i debelog crijeva. Posebna će se pažnja obratiti znanstvenoj
literaturi i medicini zasnovanoj na dokazima te ulozi umjetne inteligencije u onkološkoj patologiji,
radiologiji i probiru novih lijekova.
Na kraju ovog kolegija studenti će moći:
- objasniti kako djeluje moderna imunoterapija (inhibitori imunosnih kontrolnih točaka)
- objasniti radiobiološke učinke radioterapije
- nabrojati tkivne efekte SBRT-a
- prepoznati osnove tumorske CT anatomije koje su ključne za precizno zračenje
- razikovati 2D, 3D, 4D radioterapiju kao i moderne radioterapijske tehnike kao IMRT, VMAT, SBRT
- naprojati glavne biomarkere koji se koriste u personaliziranoj onkologiji
- prezentirati osnove sveobuhvatnog genetskog profiliranja
- objasniti razliku između genomskih panela i sekvencioniranja cijelog egzoma
- imenovati osnovne histološke tehnike u dijagnostičkoj tumorskoj patologiji
- prepoznati osnovne rane i kasne nuspojave radioterapije
- objasniti kada dati prednost kirurškom liječenju a kada radioterapijskom liječenju u lokaliziranim
sijelima malignoma
- objasniti zašto se neki tumori mogu izliječiti a neki ne
- analizirati literaturu i dokaze iz stvarne prakse i suprotstaviti ih dokazima iz randomiziranih studija
- prepoznati i razlikovati toksičnost kemoterapije, imunoterapije, biološke terapije i ciljane terapije
- prezentirati osnovne kliničke alate koji nam pomažu u procjeni bolesnika za agresivno onkološko
liječenje
Vrdoljak E. Klinička onkologija, 3. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada; 2018.
Hanna L, Crosby T, Macbeth F. Praktična klinička onkologija. Beketić Orešković L,
urednica hrvatskoga izdanja. Zagreb: Medicinska naklada; 2021.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100 |