Kolegij
Cilj kolegija je upoznati specifičnosti psihičkih komorbiditeta u bolesnika koji se zbrinjavaju i u drugim
područjima medicine, kao i ulogu konzultativno-suradnog psihijatra kao dionika multidisciplinarnog
tretmana. Cilj je i prepoznati i liječiti komorbidna psihijatrijska i tjelesna stanja te ovladati dijagnostičkim i
terapijskim postupcima koji će omogućiti oporavak bolesnika.
Student bi po završetku ovog obaveznog predmeta trebao steći sljedeća znanja, vještine i sposobnosti:
- vrednovati okolnosti i razmjere utjecaja psihičkih momenata na pojavu somatskih simptoma i
psihosomatskih oboljenja, s posebnim osvrtom na etiopatogenezu komorbidnih stanja i bolesti
- valorizirati specifičnosti psihičkih komorbiditeta u bolesnika zbrinjavanih u drugim područjima
medicine (kirurgija, interna medicina, onkologija, neurologija, ginekologija, pedijatrija,
dermatovenerologija, otorinolaringologija, fizikalna medicina)
- procijeniti ulogu konzultativno-suradnog psihijatra, kao i psihijatra u multidisciplinarnom timu
- usporediti pojedine kliničke pretrage i psihodijagnostičke parametre u dijagnostici i liječenju
- primijeniti stečena znanja u svakodnevnoj kliničkoj praksi u kontekstu individualiziranog (pacijentu
prilagođenog) diferencijalno-dijagnostičkog i terapijskog pristupa (plan liječenja) u konzultativnosuradnoj
psihijatriji
- odabrati adekvatnu metodologiju prikupljanja, analize i prezentiranja podataka
- vrednovati metodologiju i proces izrade istraživanja u kontekstu konzultativno-suradne psihijatrije
- kreirati istraživanje unutar okvira konzulativno-suradne psihijatrije i suradnje s drugim granama
medicine.
Buljan D. Konzultativno-suradna psihijatrija. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2016.
Peitl V, Gall V. Psihosomatska medicina u ginekologiji i porodništvu. Jastrebarsko:
Naklada Slap; 2022.
Karlović D. Psihijatrija. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2019.
Peitl V, Gabrić ID, Karlović D. Propedeutika kliničke medicine. Jastrebarsko: Naklada
Slap; 2024.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Kontinuirana aktivnost u nastavi
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100 |
Cilj kolegija je upoznati specifičnosti psihičkih komorbiditeta u bolesnika koji se zbrinjavaju i u drugim
područjima medicine, kao i ulogu konzultativno-suradnog psihijatra kao dionika multidisciplinarnog
tretmana. Cilj je i prepoznati i liječiti komorbidna psihijatrijska i tjelesna stanja te ovladati dijagnostičkim i
terapijskim postupcima koji će omogućiti oporavak bolesnika.
Student bi po završetku ovog obaveznog predmeta trebao steći sljedeća znanja, vještine i sposobnosti:
- vrednovati okolnosti i razmjere utjecaja psihičkih momenata na pojavu somatskih simptoma i
psihosomatskih oboljenja, s posebnim osvrtom na etiopatogenezu komorbidnih stanja i bolesti
- valorizirati specifičnosti psihičkih komorbiditeta u bolesnika zbrinjavanih u drugim područjima
medicine (kirurgija, interna medicina, onkologija, neurologija, ginekologija, pedijatrija,
dermatovenerologija, otorinolaringologija, fizikalna medicina)
- procijeniti ulogu konzultativno-suradnog psihijatra, kao i psihijatra u multidisciplinarnom timu
- usporediti pojedine kliničke pretrage i psihodijagnostičke parametre u dijagnostici i liječenju
- primijeniti stečena znanja u svakodnevnoj kliničkoj praksi u kontekstu individualiziranog (pacijentu
prilagođenog) diferencijalno-dijagnostičkog i terapijskog pristupa (plan liječenja) u konzultativnosuradnoj
psihijatriji
- odabrati adekvatnu metodologiju prikupljanja, analize i prezentiranja podataka
- vrednovati metodologiju i proces izrade istraživanja u kontekstu konzultativno-suradne psihijatrije
- kreirati istraživanje unutar okvira konzulativno-suradne psihijatrije i suradnje s drugim granama
medicine.
Buljan D. Konzultativno-suradna psihijatrija. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2016.
Peitl V, Gall V. Psihosomatska medicina u ginekologiji i porodništvu. Jastrebarsko:
Naklada Slap; 2022.
Karlović D. Psihijatrija. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2019.
Peitl V, Gabrić ID, Karlović D. Propedeutika kliničke medicine. Jastrebarsko: Naklada
Slap; 2024.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Kontinuirana aktivnost u nastavi
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100 |
Cilj kolegija je upoznati specifičnosti psihičkih komorbiditeta u bolesnika koji se zbrinjavaju i u drugim
područjima medicine, kao i ulogu konzultativno-suradnog psihijatra kao dionika multidisciplinarnog
tretmana. Cilj je i prepoznati i liječiti komorbidna psihijatrijska i tjelesna stanja te ovladati dijagnostičkim i
terapijskim postupcima koji će omogućiti oporavak bolesnika.
Student bi po završetku ovog obaveznog predmeta trebao steći sljedeća znanja, vještine i sposobnosti:
- vrednovati okolnosti i razmjere utjecaja psihičkih momenata na pojavu somatskih simptoma i
psihosomatskih oboljenja, s posebnim osvrtom na etiopatogenezu komorbidnih stanja i bolesti
- valorizirati specifičnosti psihičkih komorbiditeta u bolesnika zbrinjavanih u drugim područjima
medicine (kirurgija, interna medicina, onkologija, neurologija, ginekologija, pedijatrija,
dermatovenerologija, otorinolaringologija, fizikalna medicina)
- procijeniti ulogu konzultativno-suradnog psihijatra, kao i psihijatra u multidisciplinarnom timu
- usporediti pojedine kliničke pretrage i psihodijagnostičke parametre u dijagnostici i liječenju
- primijeniti stečena znanja u svakodnevnoj kliničkoj praksi u kontekstu individualiziranog (pacijentu
prilagođenog) diferencijalno-dijagnostičkog i terapijskog pristupa (plan liječenja) u konzultativnosuradnoj
psihijatriji
- odabrati adekvatnu metodologiju prikupljanja, analize i prezentiranja podataka
- vrednovati metodologiju i proces izrade istraživanja u kontekstu konzultativno-suradne psihijatrije
- kreirati istraživanje unutar okvira konzulativno-suradne psihijatrije i suradnje s drugim granama
medicine.
Buljan D. Konzultativno-suradna psihijatrija. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2016.
Peitl V, Gall V. Psihosomatska medicina u ginekologiji i porodništvu. Jastrebarsko:
Naklada Slap; 2022.
Karlović D. Psihijatrija. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2019.
Peitl V, Gabrić ID, Karlović D. Propedeutika kliničke medicine. Jastrebarsko: Naklada
Slap; 2024.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Kontinuirana aktivnost u nastavi
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100 |