Kolegij
Prikupljanje, obrada i statistička analiza podataka. Nakon stjecanja temeljnih znanja i vještina iz
istraživačke metodologije i korištenja medicinskih informacija te primjene statističkih metoda i postupaka
u medicini, student će dalje razviti svoja znanja i vještine za kritičku procjenu postupaka i odluka u
medicini, te za istraživanja i uporabu stručne i znanstvene literature. Upoznati će se s radom u laboratoriju,
radom s pokusnim životinjama, zakonima koji reguliraju rad s pokusnim životinjama i osnovnim
životinjskim modelima. Naglasak će biti na radu s konkretnim problemom, na osnovi kojega će student
postaviti i testirati hipotezu, te usmeno i pismeno prikazati i raspraviti dobivene rezultate.
Nakon odslušanog predmeta student će moći:
-prepoznati vrste studija;
-kodirati i pohranjivati podataka;
-odrediti normalnost raspodjele podataka;
-statistički analizirati podatke;
-provesti statističke testove sukladno ustroju studije i vrsti istraživačkog pitanja;
-izračunati izlazne kliničke parametre rezultata istraživanja specifične za vrstu
istraživanja;
-organizirati, sintetizirati i prikazati (tablično i grafički) rezultate istraživanja;
-prezentirati istraživanje i njegove rezultate u usmenom i pisanom obliku.
Petz, B. (2012.). Petzova statistika - osnovne statističke metode za nematematičare. Naklada Slap.
White, S. (2019.). Basic & Clinical Biostatistics: Fifth Edition (5. izdanje). McGraw Hill.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100% |
Prikupljanje, obrada i statistička analiza podataka. Nakon stjecanja temeljnih znanja i vještina iz
istraživačke metodologije i korištenja medicinskih informacija te primjene statističkih metoda i postupaka
u medicini, student će dalje razviti svoja znanja i vještine za kritičku procjenu postupaka i odluka u
medicini, te za istraživanja i uporabu stručne i znanstvene literature. Upoznati će se s radom u laboratoriju,
radom s pokusnim životinjama, zakonima koji reguliraju rad s pokusnim životinjama i osnovnim
životinjskim modelima. Naglasak će biti na radu s konkretnim problemom, na osnovi kojega će student
postaviti i testirati hipotezu, te usmeno i pismeno prikazati i raspraviti dobivene rezultate.
Nakon odslušanog predmeta student će moći:
-prepoznati vrste studija;
-kodirati i pohranjivati podataka;
-odrediti normalnost raspodjele podataka;
-statistički analizirati podatke;
-provesti statističke testove sukladno ustroju studije i vrsti istraživačkog pitanja;
-izračunati izlazne kliničke parametre rezultata istraživanja specifične za vrstu
istraživanja;
-organizirati, sintetizirati i prikazati (tablično i grafički) rezultate istraživanja;
-prezentirati istraživanje i njegove rezultate u usmenom i pisanom obliku.
Petz, B. (2012.). Petzova statistika - osnovne statističke metode za nematematičare. Naklada Slap.
White, S. (2019.). Basic & Clinical Biostatistics: Fifth Edition (5. izdanje). McGraw Hill.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30% konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100% |
Prikupljanje, obrada i statistička analiza podataka. Nakon stjecanja temeljnih znanja i vještina iz
istraživačke metodologije i korištenja medicinskih informacija te primjene statističkih metoda i postupaka
u medicini, student će dalje razviti svoja znanja i vještine za kritičku procjenu postupaka i odluka u
medicini, te za istraživanja i uporabu stručne i znanstvene literature. Upoznati će se s radom u laboratoriju,
radom s pokusnim životinjama, zakonima koji reguliraju rad s pokusnim životinjama i osnovnim
životinjskim modelima. Naglasak će biti na radu s konkretnim problemom, na osnovi kojega će student
postaviti i testirati hipotezu, te usmeno i pismeno prikazati i raspraviti dobivene rezultate.
Nakon odslušanog predmeta student će moći:
-prepoznati vrste studija;
-kodirati i pohranjivati podataka;
-odrediti normalnost raspodjele podataka;
-statistički analizirati podatke;
-provesti statističke testove sukladno ustroju studije i vrsti istraživačkog pitanja;
-izračunati izlazne kliničke parametre rezultata istraživanja specifične za vrstu
istraživanja;
-organizirati, sintetizirati i prikazati (tablično i grafički) rezultate istraživanja;
-prezentirati istraživanje i njegove rezultate u usmenom i pisanom obliku.
Petz, B. (2012.). Petzova statistika - osnovne statističke metode za nematematičare. Naklada Slap.
White, S. (2019.). Basic & Clinical Biostatistics: Fifth Edition (5. izdanje). McGraw Hill.
Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija
ostvaruje redoviti student kojem je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz
kolegija sukladno Pravilniku o studijima i studiranju.
Svaki ispit i konačnu ocjenu čine tri dijela: kontinuirano
usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave (20% konačne ocjene), te praktični (30%
konačne ocjene) i pismeni ispit (50% konačne ocjene) koji se održavaju na kraju nastave.
Način stjecanja bodova: Kontinuirana aktivnost u nastavi
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: izvrstan (5) – od 90 do 100 %; vrlo dobar (4) – od 80 do
89,9 %; dobar (3) – od 70 do 79,9 %; dovoljan (2) – od 60 do 69,9 %; nedovoljan (1) – od 0 do 59,9 %
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene (%) |
| Kontinuirano usmeno i pismeno ispitivanja znanja i vještina za vrijeme nastave | 0.2 | 20 |
| Ukupno tijekom nastave | 0.2 | 20 |
| Praktični dio završnog ispita | 0.3 | 30 |
| Pismeni dio završnog ispita | 0.5 | 50 |
| UKUPNO BODOVA (nastava + završni ispit) | 1 | 100% |