Kolegij
Studiji
Računarstvo za društvene primjeneStudijska godina
1ISVU ID
277904ECTS
8
Uvid u razloge nastanka sociologije, posebnost sociologije kao akademske discipline, pregled osnovnih koncepcija razumijevanja sociologije te osnovnih perspektiva i pojmova u sociologiji.
Predmet analize sociologije; kontekst nastanka sociologije; temeljne sociološke perspektive; funkcionalizam; konfliktne teorije; simbolički interakcionizam; etnometodologija; fenomenologija; sociologija i ideologija; klasici sociologije; društvene institucije; društveni fenomeni i procesi. Upoznavanje s općim temama poput socioloških perspektiva te društvenim snagama i intelektualnim gibanjima u razvoju sociologije. Usvajanje klasičnih socioloških pojmova u djelima osnivača sociologije kao znanstvene discipline te socioloških teoretičara 19. i prve polovice 20. stoljeća. To se odnosi na sociološke koncepte H. Saint – Simona, A. Comtea, H. Spencera, K. Marxa, E. Durkheima, M. Webera, A. de Tocquevillea, zatim teorije elita (V. Pareto, G. Mosca), njemački formalizam (F. Tönnies, G. Simmel, L. Von Wiese, A. Vierkandt), američki formalizam (Small, Ross, Park, Sorokin), ranu čikašku školu i početke simboličkog interakcionizma te radikalnu sociologiju u Americi (Ch. W. Mills).
Definirati osnovne sociološke pojmove. Izdvojiti značajke temeljnih socioloških perspektiva i njihovih predstavnika. Izdvojiti sličnosti i razlike temeljnih socioloških perspektiva. Diskutirati o društvenim fenomenima i procesima u perspektivi temeljnih socioloških teorija i autora. Prepoznati osnovne teorijske pojmove klasika socioloških teorija. Grupirati glavne pojmove i definicije klasičnih socioloških teorija prema autorima. Sažeti glavne ideje socioloških klasika i njihove implikacije. Analizirati osnovne postavke obrađenih teorija.
Durkheim, E. (2008). Elementarni oblici religijskog života. Zagreb: Jesenski i Turk.
Giddens, A. (2007). Sociologija. Zagreb: Nakladni zavod Globus. (odabrana poglavlja).
Haralambos, M., Holborn, M. (2002). Sociologija. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. (odabrana poglavlja)
Jukić, J. (1993). Oktobar prije Bastille. Obnovljeni život, XLV.
Kalanj, R. (2005). Suvremenost klasične sociologije. Zagreb: Politička kultura. (odabrana poglavlja).
Nisbet, A. R. (2007). Sociološka tradicija. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. (odabrana poglavlja).
Ritzer. G. (1997). Suvremena sociologijska teorija. Zagreb: Globus. (odabrana poglavlja).
Fromm, E. (1984). Bijeg od slobode. Zagreb: Naprijed. (odabrana poglavlja)
Goffman, E. (2000). Kako se predstavljamo u svakodnevnom životu, Beograd: Geopoetika.
Plenković, M. i Črpić, G. (2018). Suvremene sociološke teorije: sociologije svakodnevnog života i drugi .
Baudrillard, J. (2001). Simulacija i zbilja. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. (odabrana poglavlja)
Beck, U. (1996).O zastarijevanju društvenoznanstvenih pojmova. Osnovne teorije refleksivne modernizacije. Socijalna ekologija, 5(1): 83-99. Castells, M. (2002). Moć identiteta, Zagreb: Golden marketing. (odabrana poglavlja).
Elias, N. (1996). O procesu civilizacije: Sociogenetska i psihogenetska istraživanja. Zagreb: Antibarbarus. (odabrana poglavlja).
Weber, M.(1999). Vlast i Politika. Zagreb: Jesenski i Turk.; Weber, M. (1989). Protestantska etika i duh kapitalizma. Sarajevo: Veselin Masleša.; Weber, M. (1989). Metodologija društvenih nauka. Zagreb: Globus.; Durkheim, E. (1999). Pravila sociološke metode. Zagreb: Jesenski i Turk.; Merton, R. K.(1979). O teorijskoj sociologiji. Zagreb: CDD.; Parsons, T. (1991). Društva. Zagreb: August Cesarec.; Wright Mills, C. (1964). Elita vlasti. Beograd: Kultura.; Wright Mills, C.(1979). Bijeli ovratnik: američke srednje klase. Zagreb: Naprijed.; Wright Mills, C. (1964). Sociološka imaginacija. Beograd: Savremena škola.; Marcuse, H. (1989). Čovjek jedne dimenzije. Sarajevo: Veselin Masleša.; Fromm, E. (1984). Djela u 12 svezaka. Zagreb: Naprijed; Marx, K., Engels, F. (1989) Rani radovi (deveto izdanje), Zagreb, Naprijed; Županov, J. (1993). Dominantne vrijednosti hrvatskog društva. Erasmus, str. 2-6. Županov, J. (2011). Hrvatsko društvo danas – kontinuitet i promjena. Politička misao, 48: 3., str. 145-163.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – prema pravilima pripremljenog i u dogovorenom terminu odrađenog seminarskog zadatka. Napomena: prema pravilima pripremljeni i u zadanom terminu odrađeni seminarski zadatci uvjet su za pristupanje završnom ispitu.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvarenih na pismenim kolokvijima i pravovremeno odrađenim seminarskim zadacima.
1. Nastavne aktivnosti (kolokviji i seminari) – 70 % ocjene.
2. Završni ispit – 30 % ocjene.
Način stjecanja bodova:
1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
a) seminarske obveze – 10%
b) kolokviji – 60%
2. Završni ispit – 30% ocjene
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50 do 64,9%
dobar (3) – 65 do 79,9%
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%
izvrstan (5) – 90 do 100%
VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
Pohađanje nastave | 3 | 0 |
Seminarski rad | 0.5 | 10 |
Kolokvij-međuispit | 1,5 | 30 |
Kolokvij-međuispit | 1,5 | 30 |
Ukupno tijekom nastave | 3,5 | 70 |
Završni ispit | 1,5 | 30 |
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 8 | 100 |