Kolegij
Ciljevi predmeta: Upoznavanje s teorijama, modelima i pristupima istraživanju učinaka užeg i šireg društvenog konteksta na razvoj pojedinca od rođenja do smrti. Razumijevanje procesa i mehanizama djelovanja različitih ekoloških sustava, promjena u sustavima i interakcija među sustavima na razvoj pojedinca. Prepoznavanje i razlikovanje povoljnih i nepovoljnih učinaka različitih društvenih konteksta na spoznajni, emocionalni i socijalni razvoj pojedinca od rođenja do smrti. Primjena spoznaja o učincima užeg i šireg društvenog konteksta na razvoj pojedinca u promicanju pozitivnog razvoja u različitim razvojnim razdobljima.
Sadržaj predmeta: Teorijska objašnjenja i pristupi istraživanju učinaka društvenog konteksta na razvoj pojedinca. Teorija ekoloških sustava: mikrosustav, mezosustav, egzosustav, makrosustav, kronosustav, interakcije među ekološkim sustavima, učinci interakcija individualnih obilježja pojedinca i različitih ekoloških sustava na razvoj. Učinci obiteljske okoline, roditeljstva, rada roditelja, socioekonomskog statusa obitelji, siromaštva, vršnjaka, odgojnoobrazovnih ustanova, susjedstva, lokalne zajednice, masovnih medija, novih tehnologija, kulture i socijalne politike na razvoj pojedinaca različite životne dobi. Poticanje ranog razvoja, rana intervencija u djetinjstvu i kontekst odrastanja posebno osjetljivih i ranjivih skupina djece. Društveni kontekst odrastanja mladih i starenja. Demografski, ekonomski i socijalni izazovi u suvremenom društvu i njihovi učinci na razvoj. Rizični i zaštitni čimbenici i otpornost u cjeloživotnoj perspektivi.
Vrednovati različita teorijska objašnjenja i pristupe istraživanju učinaka društvenog konteksta na razvoj pojedinca. Predvidjeti učinke različitih ekoloških sustava na razvoj pojedinaca različite životne dobi. Predložiti aktivnosti usmjerene na promicanje povoljnih i ublažavanje nepovoljnih učinaka različitih ekoloških sustava na razvoj pojedinca. Prezentirati grupni seminarski rad na temu iz područja učinaka društvenog konteksta na razvoj. Pokazati etičku osjetljivost i vještine suradnje sa stručnjacima različitih profila za praktični rad s osobama različite životne dobi u različitim društvenim kontekstima.
Klarin, M. (2006.). Razvoj djece u socijalnom konetekstu. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Prezentacije s predavanja (Skripta)
Clarke-Stewart, A. i Dunn, J. (2006). Families count: effects on child and adolescent development. New York: Cambridge University Press.
Čudina-Obradović, M. i Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing.
Engels, R. C. M. E., Kerr, M. i Stattin, H. (2007). Friends, lovers, and groups: key relationships in adolescence. Chichester, West Sussex: John Wiley & Sons Inc.
Schneider, B. H. (1993). Children’s Social Competence in Context. The Contribution of Family, School and Culture. Oxford: Pergamon Press.
Seligman, M. i Darling, R. B. (1997). Ordinary Families, Special Children: A Systems Approach to Childhood Disability. New York: The Guliford Press.
UNICEF (2011). Situacijska analiza stanja prava djece i žena u Hrvatskoj. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku.
Odabrani znanstveni i stručni radovi iz područja predmeta
Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave
Izrađen seminarski rad
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti
Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)
Način stjecanja bodova:
1. Nastavne aktivnosti – 70%:
1. kolokvij – 25%
2. kolokvij – 25%
pismeni seminarski rad – 10%
izlaganje seminarskog rada – 10%
2. Završni pismeni ispit – 30%
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
| Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
| Samostalni rad | 0.3 | 10 |
| Seminarsko izlaganje | 0.3 | 10 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.2 | 70 |
| Završni ispit | 0.8 | 30 |
| UKUPNO BODOVA | 4 | 100 |
Ciljevi predmeta: Upoznavanje s teorijama, modelima i pristupima istraživanju učinaka užeg i šireg društvenog konteksta na razvoj pojedinca od rođenja do smrti. Razumijevanje procesa i mehanizama djelovanja različitih ekoloških sustava, promjena u sustavima i interakcija među sustavima na razvoj pojedinca. Prepoznavanje i razlikovanje povoljnih i nepovoljnih učinaka različitih društvenih konteksta na spoznajni, emocionalni i socijalni razvoj pojedinca od rođenja do smrti. Primjena spoznaja o učincima užeg i šireg društvenog konteksta na razvoj pojedinca u promicanju pozitivnog razvoja u različitim razvojnim razdobljima.
Sadržaj predmeta: Teorijska objašnjenja i pristupi istraživanju učinaka društvenog konteksta na razvoj pojedinca. Teorija ekoloških sustava: mikrosustav, mezosustav, egzosustav, makrosustav, kronosustav, interakcije među ekološkim sustavima, učinci interakcija individualnih obilježja pojedinca i različitih ekoloških sustava na razvoj. Učinci obiteljske okoline, roditeljstva, rada roditelja, socioekonomskog statusa obitelji, siromaštva, vršnjaka, odgojnoobrazovnih ustanova, susjedstva, lokalne zajednice, masovnih medija, novih tehnologija, kulture i socijalne politike na razvoj pojedinaca različite životne dobi. Poticanje ranog razvoja, rana intervencija u djetinjstvu i kontekst odrastanja posebno osjetljivih i ranjivih skupina djece. Društveni kontekst odrastanja mladih i starenja. Demografski, ekonomski i socijalni izazovi u suvremenom društvu i njihovi učinci na razvoj. Rizični i zaštitni čimbenici i otpornost u cjeloživotnoj perspektivi.
Vrednovati različita teorijska objašnjenja i pristupe istraživanju učinaka društvenog konteksta na razvoj pojedinca. Predvidjeti učinke različitih ekoloških sustava na razvoj pojedinaca različite životne dobi. Predložiti aktivnosti usmjerene na promicanje povoljnih i ublažavanje nepovoljnih učinaka različitih ekoloških sustava na razvoj pojedinca. Prezentirati grupni seminarski rad na temu iz područja učinaka društvenog konteksta na razvoj. Pokazati etičku osjetljivost i vještine suradnje sa stručnjacima različitih profila za praktični rad s osobama različite životne dobi u različitim društvenim kontekstima.
Klarin, M. (2006.). Razvoj djece u socijalnom konetekstu. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Prezentacije s predavanja (Skripta)
Clarke-Stewart, A. i Dunn, J. (2006). Families count: effects on child and adolescent development. New York: Cambridge University Press.
Čudina-Obradović, M. i Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing.
Engels, R. C. M. E., Kerr, M. i Stattin, H. (2007). Friends, lovers, and groups: key relationships in adolescence. Chichester, West Sussex: John Wiley & Sons Inc.
Schneider, B. H. (1993). Children’s Social Competence in Context. The Contribution of Family, School and Culture. Oxford: Pergamon Press.
Seligman, M. i Darling, R. B. (1997). Ordinary Families, Special Children: A Systems Approach to Childhood Disability. New York: The Guliford Press.
UNICEF (2011). Situacijska analiza stanja prava djece i žena u Hrvatskoj. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku.
Odabrani znanstveni i stručni radovi iz područja predmeta
Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave
Izrađen seminarski rad
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti
Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)
Način stjecanja bodova:
1. Nastavne aktivnosti – 70%:
1. kolokvij – 25%
2. kolokvij – 25%
pismeni seminarski rad – 10%
izlaganje seminarskog rada – 10%
2. Završni pismeni ispit – 30%
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
| Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
| Samostalni rad | 0.3 | 10 |
| Seminarsko izlaganje | 0.3 | 10 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.2 | 70 |
| Završni ispit | 0.8 | 30 |
| UKUPNO BODOVA | 4 | 100 |
Ciljevi predmeta: Upoznavanje s teorijama, modelima i pristupima istraživanju učinaka užeg i šireg društvenog konteksta na razvoj pojedinca od rođenja do smrti. Razumijevanje procesa i mehanizama djelovanja različitih ekoloških sustava, promjena u sustavima i interakcija među sustavima na razvoj pojedinca. Prepoznavanje i razlikovanje povoljnih i nepovoljnih učinaka različitih društvenih konteksta na spoznajni, emocionalni i socijalni razvoj pojedinca od rođenja do smrti. Primjena spoznaja o učincima užeg i šireg društvenog konteksta na razvoj pojedinca u promicanju pozitivnog razvoja u različitim razvojnim razdobljima.
Sadržaj predmeta: Teorijska objašnjenja i pristupi istraživanju učinaka društvenog konteksta na razvoj pojedinca. Teorija ekoloških sustava: mikrosustav, mezosustav, egzosustav, makrosustav, kronosustav, interakcije među ekološkim sustavima, učinci interakcija individualnih obilježja pojedinca i različitih ekoloških sustava na razvoj. Učinci obiteljske okoline, roditeljstva, rada roditelja, socioekonomskog statusa obitelji, siromaštva, vršnjaka, odgojnoobrazovnih ustanova, susjedstva, lokalne zajednice, masovnih medija, novih tehnologija, kulture i socijalne politike na razvoj pojedinaca različite životne dobi. Poticanje ranog razvoja, rana intervencija u djetinjstvu i kontekst odrastanja posebno osjetljivih i ranjivih skupina djece. Društveni kontekst odrastanja mladih i starenja. Demografski, ekonomski i socijalni izazovi u suvremenom društvu i njihovi učinci na razvoj. Rizični i zaštitni čimbenici i otpornost u cjeloživotnoj perspektivi.
Vrednovati različita teorijska objašnjenja i pristupe istraživanju učinaka društvenog konteksta na razvoj pojedinca. Predvidjeti učinke različitih ekoloških sustava na razvoj pojedinaca različite životne dobi. Predložiti aktivnosti usmjerene na promicanje povoljnih i ublažavanje nepovoljnih učinaka različitih ekoloških sustava na razvoj pojedinca. Prezentirati grupni seminarski rad na temu iz područja učinaka društvenog konteksta na razvoj. Pokazati etičku osjetljivost i vještine suradnje sa stručnjacima različitih profila za praktični rad s osobama različite životne dobi u različitim društvenim kontekstima.
Klarin, M. (2006.). Razvoj djece u socijalnom konetekstu. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Prezentacije s predavanja (Skripta)
Clarke-Stewart, A. i Dunn, J. (2006). Families count: effects on child and adolescent development. New York: Cambridge University Press.
Čudina-Obradović, M. i Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing.
Engels, R. C. M. E., Kerr, M. i Stattin, H. (2007). Friends, lovers, and groups: key relationships in adolescence. Chichester, West Sussex: John Wiley & Sons Inc.
Schneider, B. H. (1993). Children’s Social Competence in Context. The Contribution of Family, School and Culture. Oxford: Pergamon Press.
Seligman, M. i Darling, R. B. (1997). Ordinary Families, Special Children: A Systems Approach to Childhood Disability. New York: The Guliford Press.
UNICEF (2011). Situacijska analiza stanja prava djece i žena u Hrvatskoj. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku.
Odabrani znanstveni i stručni radovi iz područja predmeta
Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave
Izrađen seminarski rad
Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti
Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)
Način stjecanja bodova:
1. Nastavne aktivnosti – 70%:
1. kolokvij – 25%
2. kolokvij – 25%
pismeni seminarski rad – 10%
izlaganje seminarskog rada – 10%
2. Završni pismeni ispit – 30%
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova
| Vrsta aktivnosti | ECTS bodovi | Udio ocjene |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
| Kolokvij-međuispit | 0.7 | 25 |
| Samostalni rad | 0.3 | 10 |
| Seminarsko izlaganje | 0.3 | 10 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.2 | 70 |
| Završni ispit | 0.8 | 30 |
| UKUPNO BODOVA | 4 | 100 |