1. Izdvojiti glavne značajke suvremenih socioloških teorija religije i autore teorijskih pristupa. 2. Izdvojiti ulogu i značaj pojedinih suvremenih autora sociologije religije. 3. Demonstrirati nove pristupe u suvremenim problematikama u sociologiji religije. 4. Izložiti seminarske zadaće pridržavajući se etičkih standarda. 5. Diskutirati o društvenim procesima koristeći suvremene teorijske pravce u sociologiji religije.

1. Davie, G. (2005). Religija u suvremenoj Europi. Zagreb: Golden marketing. (Poglavlja: Teorijska gledišta; Zastupničko sjećanje 1; Estetsko ili simboličko sjećanje:kulturna sfera; Zaključak: mutacija sjećanja).
2. Zrinščak, S. (2008). Što je religija i čemu religija: sociološki pristup, u: Bogoslovksa smotra 78 (1): 25-37.
3. Nisbet, R.A. (2007) Sociološka tradicija, Zagreb, Golden marketing – Tehnička knjiga (Poglavlje: Sveto).
4. Črpić, G., Zrinščak, S. (2010). Dinamičnost u stabilnosti: religioznost u Hrvatskoj 1999. i 2008. godine, u: Društvena istraživanja, vol 19, 1-2 (105-106), 3-27.
5. Jukić, J.(1991). Budućnost religije. Split: Matica Hrvatska (Poglavlje: »Socijalistički feudalizam, postmoderna i karizmatična religioznost«, str. 207-258).
6. Mardešić, Ž. (2007). Rascjep u svetome. Zagreb: Kršćanska sadašnjost (Poglavlj: “Sveto u Hrvatskom društvu”, str. 795 – 886).
7. S. Zrinščak (2020.) Religija. U: S. Zrinščak i sur. Opća sociologija s uvodom u sociologiju prava (str. 498-515). Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu
8. Küng, H. (1994). Kršćanstvo i svjetske religije: uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom. Zagreb: Naprijed.

Cifrić, I. Percepcija nekih odnosa crkve i države i uloga crkve i religije u društvu, u: Sociologija sela, 38(2000), 1-2(147/148), Suplement, 227-269;  Cifrić, I., Vjernička struktura u tranzicijskom kontekstu hrvatskog društva, u: Društvena istraživanja 4(1995), br. 6(20), 819-836; E. Gellner, Postmodernizam, razum i religija, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2000.; M. Heidegger, Fenomenologija religioznog života, Demetra, Zagreb, 2004.; D. Jerolimov-Marinović, Društveni kontekst i teorijsko hipotetski okvir istraživanja “Religijske promjene i vrijednosti u hrvatskom društvu”, u: Sociologija sela, 38(2000)1/2, (147/148), Suplement, str. 21-36; H. Knoblauch, Sociologija religije, Demetra, Zagreb, 2004.; K. Lëwit, Svjetska povijest i događanje spasa, Cesarec – Svjetlost, Sarajevo, 1990.; Mandarić, Blaženka, s. Valentina. Religiozni identitet zagrebačkih srednjoškolaca, Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’, Zagreb, 2000.; D. Marinović-Jerolimov, Višedimenzionalni pristup u istraživanju religioznosti: smjernice za istraživanje u Hrvatskoj, u: Društvena istraživanja 4(1995), br. 6(20), str. 837-851; M. Weber, Protestantska etika i duh kapitalizma, Veselin Masleša – Svjetlost, Sarajevo, 1989.; M. Weber, Sociologija religije, Kruzak, Zagreb, 2000.;S. Zrinščak, Sociologija religije. Hrvatsko iskustvo, Pravni fakultet, Zagreb, 1999. James, W. ( 1990.), Raznolikosti religioznog iskustva, Zagreb, Naprijed. Freud, S. (2000.), Totem i tabu – neke podudarnosti u društvenom životu divljaka i neurotičara, Zagreb, Stari grad. Kovač, T. (2013.), Crkva gleda s poštovanjem i muslimane” (NA 3) (Post)koncilski zaokret Katoličke Crkve prema islamu i njegovi teološki izazovi (Doktorska disertacija), Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Durkheim, E. (2008). Elementarni oblici religijskog života: totemistički sustav u Australiji, Zagreb,  Naklada Jesenski i Turk – Hrvatsko sociološko društvo.; Douglas, M. (2004). Čisto i opasno: analiza predodžbi o nečistom i zabranjenom, Zagreb, Algoritam.; Turner, V. (1989). Od rituala do teatra: ozbiljnost ljudske igre, Zagreb, August Cesarec.; Maritain, J. (1989). Cjeloviti humanizam, Zagreb, Kršćanska sadašnjost.; de Lubac, H. (2009). Drama ateističkog humanizma. Rijeka, Sarajevo: Ex libris, Synopsis.; Tillich, P. (2009). Teologija kulture. Rijeka, Sarajevo: Ex libris, Synopsis.; Bajsić, V. (1980). Strah za granicu. Pitanja sadašnjeg trenutka, Zagreb, Kršćanska sadašnjost.; Bajsić, V. (1994). Obrnuto vrijeme, Zagreb, Kršćanska sadašnjost.; Bajsić, V. (1994). Ekologija slobode, Zagreb, Kršćanska sadašnjost.; Berger, P. L., ur. (2008). Desekularizacija sveta. Oživljavanje religije i svetska politika, Novi Sad, Mediterran Publishing.; Odabrane stranice iz beletristike kao što su: F. M. Dostojevski, Braća Karamazovi; Flannery O’Connor, Mudra krv; Hermann Hesse, Siddharhta; Graham Greene, Kraj ljubavne priče; Shusaku Endo, Šutnja; Marilynne Robinson, Gilead; Ranko Marinković: Glorija; Petar Šegedin: Djeca Božja, Miroslav Krleža: Legenda…

• Redovito pohađanje nastave: prisutnost na najmanje 70% nastave.
• Uredno izvršene seminarske obveze: seminarsko izlaganje.
• Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti.

• Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti (seminarsko izlaganje, aktivnost na nastavi i dva pismena kolokvija)
• Završni usmeni ispit

Način stjecanja bodova:

1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

a)  seminarske obveze  – 10%

b) kolokviji – 60%

2. Završni ispit – 30% ocjene

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50 do 64,9%

dobar (3) – 65 do 79,9%

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9%

izvrstan (5) – 90 do 100%