Kolegij
Pravna povijest služi boljem razumijevanju konkretnog pravnog poretka i prava općenito. Svaki pravni poredak ima svoju povijesnu genezu, a praktična primjena prava nerijetko podrazumijeva uzimanje u obzir povijesnih konotacija i perspektiva. U tom smislu povijesno tumačenje prava jedan je od najzačajnijih metodoloških pristupa u pravnoj znanosti i praksi. U skladu s tim, ciljevi ovog kolegija su pružiti studentima temeljna znanja o povijesnom razvoju prava od najstarijih vremena do modernog doba; ukazivanje na povijesne dimenzije odnosa prava, države i društva; razvijanje sposobnosti tumačenja povijesnog procesa razvoja prava u komparativnoj perspektivi; razvijanje svijesti studenata o povijesnom podrijetlu i uvjetovanosti suvremenih pravnih instituta. U okviru općeg pristupa kolegiju, dodatna pažnja usmjerena je nastanku i razvoju predmetnih fenomena na tlu hrvatskih zemalja te Republike Hrvatske, gdje se fenomeni promatraju u širem europskom kontekstu.
1. Ovladati temeljnim pojmovima iz problematike pravne povijesti i identificirati proces razvoja materijalnog i procesnog prava u prošlosti, te prepoznati osnovne kategorije i pojmove pravne povijesti na tlu hrvatskih zemalja i Republike Hrvatske. 2. Razložiti kauzalnost temeljnih procesa razvoja pravne povijesti u odnosu na konkretne pravne grane i institute. 3. Uočavati znanstvena dostignuća pravne povijesti; 4. Održati strukturirano usmeno izlaganje o zadanoj temi, a temeljem kritičke analize i interpretacije znanstvene i stručne literature koristiti povijesnopravnu metodologiju i znanja pri rješavanju konkretnih pravnih pitanja (tumačenju prava). 5. Valorizirati oblike i kontekste prijenosa (recepcije) prava. 6. Prezentirati sposobnost korištenja stručne terminologije. 7. Razviti samostalnost i odgovornost u radu. 8. Preuzeti temelje društveno odgovornog ponašanja, odnosno pridržavati se etičkih načela u radu. |
Kurtović Šefko; Opća povijest prava i države 1; Sveučilište u Zagrebu (2005); Kurtović Šefko; Opća povijest prava i države 2; Sveučilište u Zagrebu (2002); Margetić, Lujo; Beuc, Ivan; Čepulo, Dalibor, Hrvatska pravna povijest u europskom kontekstu: studijsko gradivo / Čepulo, Dalibor (ur.), Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (2006).
/
Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u radu izvršavanjem postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje kroz sudjelovanje u raspravama i u obliku pismenih sažetaka seminarskih tema i pisanja seminarskoga rada.
Sukladno Pravilniku o studijima i studiranju, stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave, a konačna se ocjena utvrđuje na završnom ispitu iz pojedinog kolegija. U skladu s čl. 47. Pravilnika, konačna ocjena iz kolegija sastoji se od: – nastavnih aktivnosti (kontinuirana provjera znanja, kolokviji, seminari i druge aktivnosti utvrđene izvedbenim planom nastave) koje iznose 70 % ocjene; i – završnog ispita iz kolegija koji iznosi 30 % ocjene. Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje student kojemu je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija
Sukladno Pravilniku o studijima i studiranju, stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave, a konačna se ocjena utvrđuje na završnom ispitu iz pojedinog kolegija. U skladu s čl. 47. Pravilnika, konačna ocjena iz kolegija sastoji se od: – nastavnih aktivnosti (kontinuirana provjera znanja, kolokviji, seminari i druge aktivnosti utvrđene izvedbenim planom nastave) koje iznose 70 % ocjene; i – završnog ispita iz kolegija koji iznosi 30 % ocjene. Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje student kojemu je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija.
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2025/2026 | Download |