Kolegij
Cilj kolegija je stjecanje znanja o povijesno-pravnom razvoju ljudskih prava, utemeljenju ljudskih prava kao i kritičkoj prosudbi povijesno-pravnog razvoja pojedinih grana ljudskih prava. Specifičan je cilj kolegija upoznati odnos nacionalnih, europskih i međunarodnih pravnih propisa u području ljudskih prava te prosuditi konkretnu sudsku praksu europskih i međunarodnih pravosudnih tijela. Kolegij također ima za cilj pružiti uvid u znanstveni diskurs o univerzalnosti i kulturološkoj relativnosti ljudskih prava, odnosu ljudskih prava i religija te ljudskih odgovornosti i etike kao i obrazovanja za ljudska prava.
- Opisati povijest ljudskih prava te povijesni kontekst pravnog razvoja.
- Objasniti utemeljenje ljudskih prava te ljudsko dostojanstvo.
- Kritički prosuđivati povijesno-pravni razvoj pojedinih grana ljudskih prava.
- Usporediti međusobni odnos nacionalnih, europskih i međunarodnih pravnih propisa u području ljudskih prava.
- Argumentirati mišljenje i kritički prosuditi sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, Suda EU i ostalih međunarodnih pravosudnih tijela nadležnih za rješavanje konkretnih pitanja o ljudskim pravima.
- Povezati teoriju o ljudskim pravima i odgovornostima s konkretnom praksom, etikom ljudskih prava te obrazovanjem za ljudska prava.
M. Matulović, Ljudska prava. Uvod u teoriju ljudskih prava, Zagreb 1996.; V. Đ. Degan, Međunarodno pravo, Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja); J. Andrassy, B. Bakotić, M. Seršić, B. Vukas, Međunarodno pravo 1, Zagreb,2010.; J. Crawford, Brownlie’s Principles of Public International Law, 9th edition, Oxford University Press 2019. (odabrana poglavlja)
V. Đ. Degan, Međunarodna zaštita prava čovjeka, Naše teme, 1990.; Đ. Degan: Pojam i sadržaj naročito teških kršenja prava čovjeka, ZPFZ 1989, Supplement broju 5-6; G. Boas, Public International Law – Contemporary Principles, 2nd edition, Edward Elgar 2023. (odabrana poglavlja); A. Henriksen, International Law, 4th edition, Oxford University Press 2023. (odabrana poglavlja); D. J. Bederman, C. I. Keitner, International Law Frameworks, 4th edition, Foundation press 2016. (odabrana poglavlja); Šime Pavlović, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda: protokoli uz Konvenciju: Europski sud za ljudska prava: praksa, komentari, teorija, Rijeka, Libertin naklada, 2020.; B. Vukas, Manjine i međunarodno pravo, JRMP, 1977. br. 3.; V. Đ. Degan: Postupci zaštite prava pojedinaca prema međunarodnim konvencijama, Odvjetnik 1990, br. 3-4.; V. Barić Punda, Načelo nediskriminacije-jedno od temeljnih načela zaštite ljudskih prava i sloboda, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 42, 2005, 1-2, str. 27-42.; V. Crnić Grotić, M. Matulović, Zaštita ljudskih prava, Dometi 1992, Rijeka, br. 5-6.; V. Đ. Degan, Prirodno i pozitivno pravo u oblasti poštivanja ljudskih prava, Beograd 2003.; T. Buergenthal, Međunarodna ljudska prava u sažetom obliku, Zagreb, 1997.; V. Barić Punda, The principle of equal rights and self-determination of peoples and the dissolution of Yugoslavia, u: International Law and the use of force at the turn of centuries, Essays in honour of Vladimir Đuro Degan, ed. by V. Crnić Grotić, M. Matulović, Rijeka, 2005, str. 257-277.; Mira Lulić, Davor Muhvić, Ljudska prava: izbor međunarodnih dokumenata, Osijek, Pravni fakultet, 2012.; G. Ernst, J.-C. Heilinger,The Philosophy of Human Rights Contemporary Controversies, Stuttgart, De Gruyter, 2012.; M. Biškup, Ljudska prava. Povijesno-teološki osvrt, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2010 (izabrana poglavlja); Ujedinjeni narodi, Povelja Ujedinjenih naroda: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/1993_12_15_35.html; Vijeće Europe, Europski sud za ljudska prava, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda: https://www.zakon.hr/z/364/%28Europska%29-Konvencija-za-za%C5%A1titu-ljudskih-prava-i-temeljnih-sloboda; Europska unija, Sud Europske unije, Povelja Europske unije o temeljnim pravima: https://eur-lex.europa.eu/HR/legal-content/summary/charter-of-fundamental-rights-of-the-european-union.html
Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave).
Vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti te završni ispit (pismeni).
Sukladno Pravilniku o studijima i studiranju, stečeno znanje studenta provjerava se tijekom nastave, a konačna se ocjena utvrđuje na završnom ispitu iz pojedinog kolegija. U skladu s čl. 47. Pravilnika, konačna ocjena iz kolegija sastoji se od:
– nastavnih aktivnosti (kontinuirana provjera znanja, kolokviji, seminari i druge aktivnosti utvrđene izvedbenim planom nastave) koje iznose 70 % ocjene; i
– završnog ispita iz kolegija koji iznosi 30 % ocjene. Pravo pristupa završnom ispitu iz kolegija ostvaruje student kojemu je nositelj kolegija ovjerio izvršenje svih propisanih nastavnih obveza iz kolegija.
Akademska godina | |
---|---|
2025/2026 | Download |