1. Procijeniti tijek razvoja demografske transformacije Hrvatske s obzirom na glavne značajke osnovnih teorija razvoja stanovništva.

2. Proračunati pokazatelje kretanja i raznovrsnoga sastava stanovništva za hrvatsko društvo.

3. Povezati demografiju sa sociologijom i drugim znanstvenim disciplinama.

4. Protumačiti  teorije razvoja stanovništva i karakteristične demografske pojmove.

5. Diskutirati o pretpostavkama kvalitete uspješnih demografskih trendova.

6. Primijeniti etička načela u diskusijama o nastavnim temama.

Wertheimer-Baletić, A., (1999). Stanovništvo i razvoj. Zagreb: Mate. (odabrana poglavlja); Nejašmić, I., (2005). Demogeografija – stanovništvo u prostornim odnosima i procesima. Zagreb: Školska knjiga.  (odabrana poglavlja)

Živić, D.,  Pokos, N. i Mišetić, A., ur. (2005). Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive, Biblioteka Zbornici. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.; Relevantni članci objavljeni u domaćim znanstvenim časopisima: Acta Geographica Croatica, Društvena istraživanja, Geoadria, Hrvatski geografski glasnik, Migracijske i etničke teme, Sociologoja i prostor (Sociologija sela), Revija za sociologiju, Revija za soicijalnu politiku.

Preduvjeti za polaganje završnog ispita: Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% ukupne ocjene tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti (kumulativno ostvareno na samostalnim zadatcma i kolokvijima)

1)  Nastavne aktivnosti  – izrada samostalnih zadataka; 1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (pismeni) i 3. kolokvij (pismeni)

2)  Završni ispit (pismeni).

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50-64 bodova

dobar (3) – 65-79 bodova

vrlo dobar (4) – 80-89 bodova

izvrstan (5) – 90 i više bodova

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) samostalni zadatci – max. 20 bodova;

2) 1. kolokvij – max. 15 bodova (12 pitanja – 6 pitanja po 2 boda i 6 pitanja po 0,5 bodova);

3) 2. kolokvij – max. 20 bodova (16 pitanja – 8 pitanja po 2 boda i 8 pitanja po 0,5 bodova);

4) 3. kolokvij – max. 15 bodova (12 pitanja – 6 pitanja po 2 boda i 6 pitanja po 0,5 bodova);

b) Završni ispit – 30% ocjene

5) završni ispit – max. 30 bodova (5 zadataka po max. 6 bodova – za prolaz je nužno riješiti 50% završnog ispita)

1. Procijeniti tijek razvoja demografske transformacije Hrvatske s obzirom na glavne značajke osnovnih teorija razvoja stanovništva.

2. Proračunati pokazatelje kretanja i raznovrsnoga sastava stanovništva za hrvatsko društvo.

3. Povezati demografiju sa sociologijom i drugim znanstvenim disciplinama.

4. Protumačiti  teorije razvoja stanovništva i karakteristične demografske pojmove.

5. Diskutirati o pretpostavkama kvalitete uspješnih demografskih trendova.

6. Primijeniti etička načela u diskusijama o nastavnim temama.

Wertheimer-Baletić, A., (1999). Stanovništvo i razvoj. Zagreb: Mate. (odabrana poglavlja); Nejašmić, I., (2005). Demogeografija – stanovništvo u prostornim odnosima i procesima. Zagreb: Školska knjiga.  (odabrana poglavlja)

Živić, D.,  Pokos, N. i Mišetić, A., ur. (2005). Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive, Biblioteka Zbornici. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.; Relevantni članci objavljeni u domaćim znanstvenim časopisima: Acta Geographica Croatica, Društvena istraživanja, Geoadria, Hrvatski geografski glasnik, Migracijske i etničke teme, Sociologoja i prostor (Sociologija sela), Revija za sociologiju, Revija za soicijalnu politiku.

Preduvjeti za polaganje završnog ispita: Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% ukupne ocjene tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti (kumulativno ostvareno na samostalnim zadatcma i kolokvijima)

1)  Nastavne aktivnosti  – izrada samostalnih zadataka; 1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (pismeni) i 3. kolokvij (pismeni)

2)  Završni ispit (pismeni).

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50-64 bodova

dobar (3) – 65-79 bodova

vrlo dobar (4) – 80-89 bodova

izvrstan (5) – 90 i više bodova

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) samostalni zadatci – max. 20 bodova;

2) 1. kolokvij – max. 15 bodova (12 pitanja – 6 pitanja po 2 boda i 6 pitanja po 0,5 bodova);

3) 2. kolokvij – max. 20 bodova (16 pitanja – 8 pitanja po 2 boda i 8 pitanja po 0,5 bodova);

4) 3. kolokvij – max. 15 bodova (12 pitanja – 6 pitanja po 2 boda i 6 pitanja po 0,5 bodova);

b) Završni ispit – 30% ocjene

5) završni ispit – max. 30 bodova (5 zadataka po max. 6 bodova – za prolaz je nužno riješiti 50% završnog ispita)

1. Procijeniti tijek razvoja demografske transformacije Hrvatske s obzirom na glavne značajke osnovnih teorija razvoja stanovništva.

2. Proračunati pokazatelje kretanja i raznovrsnoga sastava stanovništva za hrvatsko društvo.

3. Povezati demografiju sa sociologijom i drugim znanstvenim disciplinama.

4. Protumačiti  teorije razvoja stanovništva i karakteristične demografske pojmove.

5. Diskutirati o pretpostavkama kvalitete uspješnih demografskih trendova.

6. Primijeniti etička načela u diskusijama o nastavnim temama.

Wertheimer-Baletić, A., (1999). Stanovništvo i razvoj. Zagreb: Mate. (odabrana poglavlja); Nejašmić, I., (2005). Demogeografija – stanovništvo u prostornim odnosima i procesima. Zagreb: Školska knjiga.  (odabrana poglavlja)

Živić, D.,  Pokos, N. i Mišetić, A., ur. (2005). Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive, Biblioteka Zbornici. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.; Relevantni članci objavljeni u domaćim znanstvenim časopisima: Acta Geographica Croatica, Društvena istraživanja, Geoadria, Hrvatski geografski glasnik, Migracijske i etničke teme, Sociologoja i prostor (Sociologija sela), Revija za sociologiju, Revija za soicijalnu politiku.

Preduvjeti za polaganje završnog ispita: Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% ukupne ocjene tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti (kumulativno ostvareno na samostalnim zadatcma i kolokvijima)

1)  Nastavne aktivnosti  – izrada samostalnih zadataka; 1. kolokvij (pismeni), 2. kolokvij (pismeni) i 3. kolokvij (pismeni)

2)  Završni ispit (pismeni).

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50-64 bodova

dobar (3) – 65-79 bodova

vrlo dobar (4) – 80-89 bodova

izvrstan (5) – 90 i više bodova

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) samostalni zadatci – max. 20 bodova;

2) 1. kolokvij – max. 15 bodova (12 pitanja – 6 pitanja po 2 boda i 6 pitanja po 0,5 bodova);

3) 2. kolokvij – max. 20 bodova (16 pitanja – 8 pitanja po 2 boda i 8 pitanja po 0,5 bodova);

4) 3. kolokvij – max. 15 bodova (12 pitanja – 6 pitanja po 2 boda i 6 pitanja po 0,5 bodova);

b) Završni ispit – 30% ocjene

5) završni ispit – max. 30 bodova (5 zadataka po max. 6 bodova – za prolaz je nužno riješiti 50% završnog ispita)