1. Izdvojiti  osnovne pojmove sociologije braka i obitelji. 2. Razlikovati teorijske pristupe i teme sociologije braka i obitelji. 3. Izdvojiti glavne odrednice socijalizacije. 4. Pismeno i usmeno izložiti zadatak seminara u okviru tema Uvoda u sociologiju braka i obitelji.

Giddens, A. (2007). Sociologija, Zagreb: Nakladni zavod Globus (7. poglavlje); Haralambos, M. i Holborn, M. (2002). Sociologija: teme i perspektive, Zagreb: Golden marketing (3. i 8. poglavlje); Morgan, H.J.D. (1996). Family Connections: An Introduction to Family Studies, Cambridge, UK: Polity Press, MA: Blackwell Publishers (1.,2. i 3. poglavlje)

Akrap, A. i Čipin, I. (2006). Socijalni sterilitet u Hrvatskoj – zašto smo neoženjeni i neudane?, Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti; Akrap, A. i Čipin, I. (2008). Stambeni problemi, produženi život s roditeljima i odgoda ulaska u brak u Hrvatskoj, Revija za socijalnu politiku, 15 (3): 415-434; Amato, P.R. (2014). The consequences of divorce for adults and children: an update, Društena istraživanja, 23(1): 5-24; Anić,R. (2011). Kako razumjeti rod? Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; Baloban, S. (ur.) (2001). Hrvatska obitelj na prekretnici, Zagreb: Centar za promicanje socijalnog nauka crkva, Glas koncila; Baloban, J. (2002). Obitelj i suvremena kriza vrednosta, Bogoslovska smotra, 71(2-3): 341-360; Browning, S. D., Green, M. C. i  Witte, J: Jr. (ur.) (2006). Sex, marriage and family in world religious, New York: Columbia University Press; Carlson, D.S. i Knoester, C. (2011). Family Structure and the Intergenerational Transmission of Gender Ideology, Journal of Family Issues, 32(6) 709–734; Cox, D. F.  (1990). Human Intimacy: marriage, the family and its meaning, St. Paul: West Publishing Company; Dobrotić, I., Matković, T. i Zrinščak, S. (2013). Gender Equality Policies and Practices in Croatia – The Interplay of Transition and Late Europeanization, Social Policy and Administration, 47(2): 218-240; Čudina, M. i Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing- Tehnička knjiga; England, P. (2005). Gender inequality in labor markets: The role of motherhood and segregation. Social Politics: International Studies in Gender, State and Society, 12 (2): 264–288; Mazzucato, V. i Schans, D. (2011). Transnational Families and the Well-Being of Children: Conceptual and Methodological Challenges, Journal of Marriage and Family, 73: 704 – 712; Milić, A. (2007). Sociologija porodice, Beograd: Čigoja štampa; Morgan, H.J. D. (1996). Family Connections: An Introduction to Family Studies, Cambridge UK: Polity Press Cambridge, MA: Blackwell Publishers; Nikodem, K., i Aračić, P. (2005). Obitelj u transformaciji, u: J. Baloban (ur.), U potrazi za identitetom Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga, 147-178; Obradović, J., & Čudina-Obradović, M. (1998). Bračna kvaliteta: poimanje, uzroci i posljedice. Društvena istraživanja, 7 (4-5, 36-37): 659-682; Obradović, J. i Čudina-Obradović, M. (2003). Potpora roditeljstvu: Izazovi i mogućnosti, Revija za socijalnu politiku, 19 (1) : 45-68; Okin, S. M.  (2013) Women in western political thought, Princeton NY: Princeton University Press; Pećnik, N. i Raboteg-Šarić, Z.(2005). Neformalna i formalna podrška jednoroditeljskim i dvoroditeljskim obiteljima, Revija za socijalnu politiku, 12(1) :1-21; Pešić, J. (2009). Patrijarhalnost na zapadnom Balkanu. Komparativna analiza vrednosnih orijentacija, u: Milić, A. i Tomanović, S. (ur.) Porodice u Srbiji danas u komparativnoj perspektivi, Beograd: Institut za društvena istraživanja Filozofskog fakulteta, 169-187; Raboteg-Šarić, Zora (2002). Stilovi roditeljskog odgoja, slobodno vrijeme i rizično ponašanje mladih, Društvena istraživanja, 11( 2-3, 58-59):239-263; Raboteg-Šarić, Z.,Pećnik, N., i Josipović, V. (2003). Jednoroditeljske obitelji: osobni doživljaj i stavovi okoline. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži; Rihtman-Auguštin, Dunja (1984). Struktura tradicijskog mišljenja. Zagreb: Školska knjiga; Scott, J., Treas, J., i Richards, M. (ur.) (2004). The Blackwell Companion to the Sociology of Families, Malden – Oxford – Carlton: Blackwell Publishing; Slany, K., Kontos, M. i Liapi, M. (ur.) (2010). Women in New Migrations, Cracow: Jagiellonian University Press; Rassmunsen, K. E. i Troilo, J. (2016).“It Has to be Perfect!”: The Development of Perfectionism and the Family System, Journal of Family Theory and Review, 8 (2): 154-172;  Shirley, C., i Wallace, M. (2004). Domestic work, family characteristics, and earnings, Sociological Quarterly, 45(4): 663–690; Schneider, D. (2011). Market earnings and household work: New tests of gender performance theory. Journal of Marriage and Family, 73(4): 845–860; Tomić Koludrović, I. (2015). Pomak prema modernosti: žene u Hrvatskoj u razdoblju zrele tranzicije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk; White, M. J. i Klein, M. D. (2002). Family theories, Thousand Oaks: Sage Publications; Živić, D. (2003). Demografski okvir i razvoj obiteljske strukture stanovništva Hrvatske 1971.-2001., Revija za sociologiju, 34 (1-2): 57-73.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i u dogovorenom terminu izloženo seminarsko izlaganje, predan seminarski rad;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju, predanom seminarskom radu i na dva kolokvija

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje i pismeni seminarski rad; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)
2) Završni ispit (pismeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64%
dobar (3) – 65-79 %
vrlo dobar (4) – 80-89%
izvrstan (5) – 90-100%

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarski rad (izlaganje i pisani rad) – max. 30%;
2) 1. kolokvij – max. 20%;
3) 2. kolokvij – max. 20%;
b) Završni ispit – 30% ocjene
4) završni ispit – max. 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% završnog ispita)