Nakon položenog ispita student će moći:

• Kritički prosuđivati pristupe proučavanja književnosti u sociološkoj teoriji.
• Procijeniti teorijske uvide kulturne sociologije za analizu književnih tekstova.
• Prosuditi ključne kulturne kodove i narative unutar odabranih tekstova svjetske i hrvatske knjiženosti.
• Vrednovati autonomiju književnosti nasuprot njezinoj društvenoj uvjetovanosti.

Alexander, J. C. i Smith, P. (2005). Strogi program u kulturnoj teoriji. Elementi strukturalne hermeneutike (Jeffrey C. Alexander i Philip Smith). Diskrepancija : studentski časopis za društveno-humanističke teme, 6(10), 69–86.

Beker, M. (Ur.). (1999). Suvremene književne teorije (2., izmijenjeno izd). Matica Hrvatska. (Odabrana poglavlja)

Duda, D. (Ur.). (2006). Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturnih studija. Disput. (Odabrana poglavlja)

Sapiro, G. (2025). Sociologija književnosti. MeandarMedia.

Abbott, H. P. (2021). The Cambridge introduction to narrative (Third edition). Cambridge University Press.

Alexander, J. C. (2003). The meanings of social life: a cultural sociology. Oxford University Press.

Alexander, J. C. (2005). Zašto kulturna sociologija nije “idealistička”: odgovor McLennanu (Jeffrey C. Alexander). Diskrepancija : studentski časopis za društveno-humanističke teme, 6(10), 102–110.

Alexander, J. C., Bartmanski, D., & Giesen, B. (Ur.). (2012). Iconic power: materiality and meaning in social life. Palgrave Macmillan.

Baćak, V. (2005). Razgovor s Jeffreyem C. Alexanderom. Diskrepancija : studentski časopis za društveno-humanističke teme, 6(10), 113–118.

Bahtin, M. M. (2019). Teorija romana. Edicije Bozicevic.

Barthes, R. (2004). Užitak u tekstu/Varijacije o pismu.. Meandar.

Biti, V. (2000). Pojmovnik suvremene književne i kulʹturne teorije (2. izmij. i dop. izd). Matica Hrvatska.

Bourdieu, P. (1992). Les règles de l’art: genèse et structure du champ littéraire. Éd. du Seuil.

Bourdieu, P. (2011). Distinkcija: Društvena kritika suđenja. Izdanja Antibarbarus.

Brnčić, J. (2012). Svijet teksta: uvod u Ricœurovu hermeneutiku. Naklada Breza.

Derrida, J. (2007). Pisanje i razlika (V. Mikšić, Prev.). Šahinpašić.

Foucault, M. (2015). Što je autor? Naklada Jesenski i Turk.

Frye, N. (2000). Anatomija kritike: četiri eseja. Golden marketing.

Gadamer, H.-G. (1978). Istina i metoda : osnovi filozofske hermeneutike (Slobodan. Novakov, Prev.). Veselin Masleša.

Gee, J. P. (2014). How to do discourse analysis: a toolkit (Second Edition). Routledge.

Goldmann, L. (1967). Za sociologiju romana. Kultura.

Larsen, H. (2024). Sociology, the common good, and the community of strong program cultural sociology. American Journal of Cultural Sociology, 13(2), 394–402. https://doi.org/10.1057/s41290-024-00226-8

Lukacs, G. (1968). Teorija romana: jedan filozofskohistorijski pokušaj o formama velike epske literature. Veselin Masleša.

McLennan, G. (2005). “Nova američka kulturna sociologija”: procjena (Gregor McLennan). Diskrepancija : studentski časopis za društveno-humanističke teme, 6(10), 87–101.

Prince, G. (2020). A Dictionary of Narratology. Nebraska Paperback.

Ruiz, J. R. (2009). Sociological Discourse Analysis: Methods and Logic. Forum Qualitative Sozialforschung / Forum: Qualitative Social Research, 10(2), Article 2. https://doi.org/10.17169/fqs-10.2.1298

Spillman, L. (2020). What is cultural sociology? Polity.

Preduvjeti za dobivanje potpisa i polaganje završnog ispita:

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obaveze – individualni pisani seminarski rad i izlaganje.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom radu i na dva kolokvija.

Način polaganja ispita: Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:

1. Nastavne aktivnosti – seminarski rad i seminarsko izlaganje (30 bodova); 1. kolokvij (20 bodova); 2. kolokvij (20 bodova)
2. Završni ispit (30 bodova – pismeni i usmeni)

Minimum za prolaz je 50% ocjene. Ukupna ocjena temeljena je na bazi 100 bodova:

• dovoljan (2) – 50-64,9 bodova
• dobar (3) – 65-79,9 bodova
• vrlo dobar (4) – 80-89 bodova
• odličan (5) – 90 i više bodova

Način ocjenjivanja: 1) Nastavne aktivnosti – izrada i izlaganje seminarskog rada; 1. kolokvij (pismeni); 2. kolokvij (pismeni). 2) Završni ispit (pismen i usmeni).