1. Imenovati osnovne pojmove i teorijske pristupe u području kulture. 

2. Protumačiti društvene i kulturne procese u suvremenome društvu/kulturi. 

3. Povezati sociologiju kulture s drugim srodnim znanstvenim disciplinama. 

4. Argumentirano raspraviti kulturne fenomene suvremenoga društva uvažavajući stavove sudionika rasprave.

Cassirer, E. (1978). Ogled o čovjeku, Zagreb: Naprijed; Dragojević, S. (2006). Kulturna politika: europski pristupi i modeli. Doktorska disertacija, Zagreb (odabrana poglavlja); Katunarić, V. (2007). Lica kulture. Zagreb: Antibarbarus (odabrana poglavlja); Čolić, S. (2002). Kultura i povijest. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada (odabrana poglavlja); Alexander, J. i Smith, P. (2005). Strogi program u kulturnoj teoriji: Elementi strukturalne hermeneutike. Diskrepancija 6(10), 69-86.

Alexander, J. C. (2003). The Meanings of Social Life: A Cultural Sociology, New York: Oxford University Press; Back, L., Bennett, A., Edles, L.D., Gibson, M., Inglis, D., Jacobs, R., Woodward, I. (2012). Cultural Sociology: An Introduction, Chichester, Hoboken: Wiley- Blackwell; Badiou, A., Truong, N. (2011). Pohvala ljubavi, Zagreb: Meandarmedia; Barthes, R. (2009). Mitologije, Zagreb: Naklada Pelago; Beck, U. (2003). Što je globalizacija?, Lučko: Vizura; Benjamin, W. (1986). Estetički ogledi, Zagreb: Školska knjiga; Bourdieu, P. (2011). Distinkcija: Društvena kritika suđenja, Zagreb: Antibarbarus; Connerton, P. (2004). Kako se društva sjećaju, Zagreb: Antibarbarus; Cvjetičanin, B. i Katunarić, V. (ur.) (1998). Kulturna politika Republike Hrvatske. Nacionalni izvještaj, Strasbourg: Council of Europe/Ministarstvo kulture Republike Hrvatske/Institut za međunarodne odnose; Dorfles, G. (1997). Kič: Antologija lošeg ukusa, Zagreb: Golden marketing; Durkheim, E. (2008). Elementarni oblici religijskog života: Totemistički sustav u Australiji, Zagreb, Jesenski i Turk; Eagleton, T. (2002). Ideja kulture, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk; Elias, N. (1996). O procesu civilizacije, Zagreb: Antibarbarus; Foucault, M. (2002). Riječi i stvari: Arheologija humanističkih znanosti, Zagreb: Golden marketing; Geertz, C. (Gerc, K.) (1998). Tumačenje kultura (1), Beograd: XX vek; Girard, R. (2004). Promatrah sotonu kako poput munje pade, Zagreb: AGM; Gronow, J. (2000). Sociologija ukusa, Zagreb, Jesenski i Turk; Horkheimer, M. i Adorno, T. (1974). Dijalektika prosvjetiteljstva. Sarajevo: Veselin Masleša – Svjetlost; Kale, E. (2003). Uvod u znanost o kulturi, Osijek – Zagreb – Split: Pan liber; Katunarić, V. i Cvjetičanin, B. (ur.) (2003). Hrvatska u 21.stoljeću: Strategija kulturnog razvitka. Dokument, Zagreb: Ministarstvo kulture; Kipnis, L. (2007). Protiv ljubavi: Polemika, Zagreb: Algoritam; Klosovska, A. (2003). Sociologija kulture, Sarajevo: KRUG 99; LeŽvi-Strauss, C. (2001). Divlja misao, Zagreb: Golden marketing; Mannheim K. (1980). Eseji o sociologiji kulture, Zagreb: Stvarnost; Matulić, T. (2008). Metamorfoza kulture: Teološko prepoznavanje znakova vremena u ozračju znanstveno-tehničke civilizacije, Zagreb: Glas Koncila; Mikecin, V. (1995). Umjetnost i povijesni svijet, Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo; Murcott, A., Mennell, S., Van Otterloo, A. H. (1998). Prehrana i kultura: sociologija hrane, Zagreb: Jesenski i Turk; Paić, Ž. (2005). Politika identiteta. Kultura kao nova ideologija. Zagreb: Antibarbarus; Perasović, B. (2001). Urbana plemena: Sociologija subkultura u Hrvatskoj, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada; Sarti, R. (2006). Živjeti u kući: Stanovanje, prehrana i odijevanje u novovjekovnogj Europi (1500.-1800.), Zagreb: Ibis grafika; Simmel, G. (2001). Kontrapunkti kulture, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo; Skledar, N. (2012). Sociologija kulture. Zagreb: Plejada; Weber, M. (1989). Protestantska etika i duh kapitalizma, Sarajevo: Veselin Masleša – Svjetlost

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obaveze – individualni pisani seminarski rad i izlaganje.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom radu i na dva kolokvija.

1) Nastavne aktivnosti – izrada i izlaganje seminarskog rada; 1. kolokvij (pismeni); 2. kolokvij (pismeni).
2) Završni ispit (pismeni).

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
1. Nastavne aktivnosti – seminarski rad i izlaganje (20 bodova)+ 1. kolokvij (25 bodova) + 2. kolokvij (25 bodova)
2. Završni ispit (30 bodova – pismeni i usmeni: za prolaz je nužno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja tj. osvojiti najmanje 15 od maksimalnih 30 bodova)
Minimum za prolaz je 50% ocjene.
Ukupna ocjena temeljena je na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50-64,9 bodova
dobar (3) – 65-79,9 bodova
vrlo dobar (4) – 80-89 bodova
odličan (5) – 90 i više bodova