1. Prepoznati osnovna sociološka obilježja, društvene procese, aktere i proturječnosti u hrvatskome društvu.

2. Protumačiti glavne probleme hrvatskome društvu.

3. Razlučiti društvene procese, aktere i proturječnosti u hrvatskome društvu.

4. Pridržavati se etičkih načela pri definiranju i razradi istraživačkih radnih zadataka na razini kolegija.

• Gordan Črpić, Jasna Ćurković Nimac, Željko Tanjić (2016.), Vjersko uvjerenje i moralno ponašanje, Kršćanska sadašnjost-Hrvatsko katoličko
  sveučilište, Zagreb (odabrana poglavlja); 
• Duško Sekulić (2014.). Identitet i vrijednosti. Zagreb : Politička kultura (odabrana poglavlja);
• Dinko Tomašić (2013.). Društveni i politički razvitak Hrvata: rasprave i eseji, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk : Hrvatsko sociološko društvo; 
• Zoran Malenica (2007.): Ogledi o hrvatskom društvu: Prilog sociologiji hrvatskog društva. Zagreb: Golden marketing: Tehnička knjiga (odabrana poglavlja); 
• Josip Županov (1995.), Poslije potopa, Globus: Zagreb (odabrana poglavlja); 
• Josip Županov, (2002.), Od komunističkog pakla do divljeg kapitalizma, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada (odabrana poglavlja); Nenad Zakošek (2002.). Politički sustav Hrvatske, Zagreb, Fakultet političkih znanosti Zagreb (odabrana poglavlja); 
• Josip Baloban, Krunoslav Nikodem, Siniša Zrinščak (2014.).Vrednote u Hrvatskoj i u Europi. Komparativna analiza. Zagreb. Kršćanska sadašnjost, KBF Sveučilišta u Zagrebu. (odabrana poglavlja).

Matko Meštrović, Aleksandar Štulhofer (ur.) (1998.): Sociokulturni kapital i tranzicija u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo;
Eduard Kale (1999.): Hrvatski kulturni i politički identitet. Osijek – Zagreb – Split: Pan Liber; Josip Kregar (1999): Nastanak predatorskog kapitalizma i korupcija. Zagreb: RIFIN; 
Nenad Karajić (2000.): Politička modernizacija. Prilozi sociologiji Hrvatskog društva. Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo; 
Aleksandar Štulhofer (2000.): Nevidljiva ruka tranzicije. Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo; 
Benjamin Perasović (2001.): Urbana plemena: sociologija subkultura u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada; 
Josip Županov (2002.): Od komunističkog pakla do divljeg kapitalizma. Odabrane rasprave i eseji (1995 – 2001). Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada;
Duško Sekulić i sur. (2004.): Sukobi i tolerancija. O društvenoj uvjetovanosti nacionalizma i demokracije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk: Hrvatsko sociološko društvo; 
Vlasta Ilišin (ur.) (2005.). Mladi Hrvatske i europska integracija. Zagreb: Institut za društvena istraživanja; Ivo Nejašmić (2008.): Stanovništvo Hrvatske: demogeografske studije i analize. Zagreb: Hrvatsko geografsko društvo; Vlado Puljiz i sur. (2008.): Socijalna politika Hrvatske. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 
Dinka Marinović i Jerolimov Nikola Skledar (1997.):. Uloga religije i religioznosti u integracijskim procesima u Hrvatskoj: Teorijsko-metodologijske mogućnosti istraživanja, u: Politička misao, 34(2): 177-191; 
Siniša Zrinšćak (1998.): Religija i hrvatsko društvo, Društvena istraživanja, 7(3): 339-357; 
Gordan Črpić i Stjepan Kušar (1999.): Neki aspekti religioznosti u Hrvatskoj, Bogoslovska smotra, 68(4): 513-563; 
Gordan Črpić i Marijan Valaković (2000.): Moral u Hrvatskoj u sociologijskoj perspektivi, Bogoslovska smotra, 70(1): 
Ivan Cifrić (2000.): Percepcija nekih odnosa crkve i države i uloga crkve i religije u društvu, Sociologija sela, 38 (1/2=147/148): 227-269.
 

1. Redovito pohađanje nastave: prisutnost na najmanje 70% nastave.
2. Uredno izvršene seminarske obveze: seminarsko izlaganje u obliku prezentacije i predaja pisanog rada.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti.

1. Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti (seminarske obveze i dva pismena kolokvija).
2. Završni ispit.

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:
dovoljan (2) – 50-64 bodova
dobar (3) – 65-79 bodova
vrlo dobar (4) – 80-89 bodova
izvrstan (5) – 90 i više bodova

Način stjecanja bodova:
1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
a) seminarske obveze – 10%
b) kolokviji – 60%