1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima hrvatske povijest ranoga novog vijeka 2. Prepoznati temeljne političke, društvene i kulturne procese koji su obilježili hrvatsku povijest ranoga novog vijeka 3. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa 4. Razlikovati posebnosti proizašle iz razjedinjenost hrvatskog prostora u ranom novom vijeku, ali i objedinjavajuće faktore 5. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu 6. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad 7. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje te aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi 8. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje

Povijest Hrvata. Od kraja 15. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, druga knjiga (gl. ur. M. Valentić i L. Čoralić), Zagreb 2005. (odabrana poglavlja)

Hrvatski povijesni atlas . Drugo izdanje. (ur. V. Dugački K. Regan), Zagreb 2018.; Ljudi 18. stoljeća na hrvatskom prostoru. Od plemića i crkvenih dostojanstvenika do težaka i ribara (ur. L. Čoralić et al.), Zagreb 2016.; N. Štefanec, Država ili ne ustroj Vojne krajine 1578. godine i hrvatsko-slavonski staleži u regionalnoj obrani i politici, Zagreb 2011.; M. Bertoša, Istra: Doba Venecije (XVI. – XVIII. stoljeće), Pula 1995.; C. W. Bracewell, Senjski uskoci: piratstvo, razbojništvo i sveti rat na Jadranu u 16. stoljeću, Zagreb 1997.; A. Buczynski, Gradovi Vojne krajine, Zagreb: 1997.;  M. Korade, M. Aleksić i J. Matoš, Isusovci i hrvatska kultura, Zagreb; Beč 1993.; M. Kruhek, Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog Kraljevstva tijekom 16. stoljeća, Zagreb 1995.; N. Moačanin, Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, Slavonski Brod 2001.; L. Čoralić, U gradu sv. Marka: povijest hrvatske zajednice u Mletcima, Zagreb 2001.;  B. Stulli, Studije iz povijesti Dubrovnika, Zagreb 2001.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20%
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%