Opisati tijek povijesnoga razvoja tiskanog novinarstva. Izdvojiti glavne
značajke raznih novinarskih vrsta u tiskanom novinarstvu. Razlikovati
osnovne pojmove u tiskanom novinarstvu. Primijeniti temeljna profesionalna
i etička načela u tiskanom novinarstvu. Demonstrirati stečena znanja kroz
samostalno pisanje za tiskovine

Malović, S. (2005). Osnove novinarstva. Zagreb: Golden marketing –
Tehnička knjiga.
Malović, S. (2003). Novine. Zagreb: Sveučilišna knjižara.
Bobić, D. (1987). Što s događajem: o umijeću novinskog obavještavanja.
Zagreb: Informator.

Grbelja, J., Sapunar, M. (1993). Novinarstvo – teorija i praksa. Zagreb:
MGC: 83. – 195.
Malović, S. (ur.) (2007). Vjerodostojnost novina. Zagreb: ICEJ.
Meyer, P. (2004). The Vanishing Newspaper – Saving Journalism in the
Information Age. Missouri: University of Missouri Press.
Malović, S., Ricchiardi, S. (1996). Uvod u novinarstvo. Zagreb: Izvori.
Rudin, R., Ibbotson, T. (2008), Uvod u novinarstvo. Osnovne tehnike i
temeljna znanja, Zagreb: Mate & Zagrebačka škola ekonomije i
managementa.
Vilović, G. (2007). Povijest vijesti. Zagreb: Sveučilišna knjižara, ICEJ.
Mast, C. (izd.) (2018). Abeceda novinarstva. Priručnik. Kõln: Konrad
Adenauer
Stiftung.
Brey, T. (2022). Kvalitetno novinarstvo u Jugoistočnoj Europi – Hrvatska –
udžbenik za uvježbavanje novinarskih tehnika. Beograd: Friedrich Naumann
Stiftung.
Vasilj, M. (2022). Novinarski žanrovi. Forme u eri postistine i digitalnih
medija. Zagreb, Sarajevo, Mostar: Synopsis, Sveučilište u Mostaru,
Plejada.
Vilović, G. (2011). Novine, u: Peruško, Z. (ur.). Uvod u medije. Zagreb:
Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, 67-85.
The Missouri Group (2014). News Reporting and Writing. Boston; New
York: Bedford / St. Martin’s.
Poler Kovačić, M. (2005). Novinari i njihovi izvori: uloga odnosa s medijima
pri upravljanju pristupa novinarskim objavama. U: Medijska istraživanja, 11,
1: 9-31.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom
planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar
zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na
seminarskom izlaganju i na dva kolokvija.

1) Nastavne aktivnosti – seminar; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij
(pismeni).
2) Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90 i više %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) Seminar – max. 20 %;
2) 1. kolokvij – max. 25 %;
3) 2. kolokvij – max. 25 %;
b) Završni ispit
4) Usmeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno odgovoriti
na 50 % postavljenih pitanja).