Course
Studenti će kroz ovaj predmet naučiti u kakvom suodnosu stoje masovni mediji i društvo te će im biti objašnjen temelji discipline masovne komunikacije kao znanstvenog područja i osnovne teorije medija koje se razvijaju u 20. i 21. stoljeću. Također, govorit će se o glavnim atributima masovnih medija i njihovog doprinosa komuniciranju informacija i ideja; analizirat će se politički, društveni i ekonomski kontekst medija i proučiti komunikacijski odnos pojedinca, društva i medijske industrije, te će se studente potaknuti da postanu kritički korisnici informacija posredovanih putem masovnih medija, kao i da razumiju efekte koje masovni mediji imaju na pojedince, grupe i društva. Proučavat će se i neki budući pravci razvoja masovnih medija. Na kraju predmeta studenti će biti osposobljeni predstaviti relevantne teorije o društvenoj ulozi medija, znati usporediti teorijske stavove vezane za poziciju medija u suvremenom društvu i stanje u medijskoj praksi današnjice; moći kritički analizirati medijski posredovane informacije i utjecaj medija. Predmet želi upoznati studente s različitim pristupima analizi masovnih medija i komunikacije, kao i s najvažnijim teoretičarima koji su pridonijeli razvoju discipline komunikologije i medijskih studija.
Identificirati osnovne značajke povijesno najznačajnijih medijskih teorija. Interpretirati teorijske perspektive važnih autora iz područja teorije medija. Kritički prosuditi učinke medijski poredovanog nasilja. Kritički vrednovati tekstove utemeljitelja komunikacijskih znanosti i istaknutih medijskih teorija.
Baran, S. J., Davis, D. K. (2009.). Mass Communication Theory. Foundations, Ferment, and Future, Cengage Learning (odabrana poglavlja); Bilić, P. (2020.). Sociologija medija. Zagreb: Jesenski i Turk.
Inglis, F. (1997). Teorija medija. Zagreb: AGM.
Kunczik, M., Zipfel, A. (2006). Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert.
Laughey, D. (2007). Key Themes in Media Theory. New York: Open University Press.
Vuković, V. (2019.). Društveni mediji i upravljanje komunikacijama, Cetinje: Fakultet dramskih umjetnosti.; McLuhan, M., Razumijevanje medija, Zagreb, Golden marketing – Tehnička knjiga, 2008.; Ćalović, D., Uvod u teoriju medija, Beograd, Megatrend Univerzitet, 2009.; Littlejohn, S. W., Theories of Human Communication, Belmont, Wadsworth P.C., 1999.; Bryant, J., Human Communication Theory and Research, London, Routledge, 2000.; Stacks, D. W., Salwen. M. B., An integrated approach to communication theory and research, London, Routledge, 2009.; McQuail, D., Introduction and Overview, u: „Communication Theory & Researc“, 2005.; Kunczik, M., Zipfel, A., Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zagreb, Zaklada Friedrich Ebert, 2006.; Ruggiero, T. E., Uses and gratifications theory in the 21st century, u: „Mass communication & Society“, 3 (2000) 1, 3-37.; Shanahan, J., Morgan, M., Television and its viewers: cultivation theory and research, Cambridge, Cambridge University Press, 1999.; Taylor, P. A., Harris, J., Marshal McLuhans’ understanding of the media, u: Critical theories of mass media. Then and now, Open University press, 2008. McQuail, D. (2010). McQuails Mass Communication Theory, 6th ed. London: SAGE Publications.
1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija.
1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij (pismeni) i 2. seminarski rad (pismeni i izlaganje).
2) Završni ispit (usmeni).
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %
Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) Kolokvij – max. 40 %;
2) Seminarski rad – max. 30 %
b) Završni ispit
3) Usmeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).
| VRSTA AKTIVNOSTI | ECTS bodovi - koeficijent opterećenja studenata | UDIO OCJENE (%) |
| Pohađanje nastave | 1.2 | 0 |
| Kolokvij-međuispit | 1.52 | 40 |
| Seminarski rad | 1.14 | 30 |
| Ukupno tijekom nastave | 3.86 | 70 |
| Završni ispit | 1.14 | 30 |
| UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) | 5 | 100 |
Learning outcomes
Studenti definiraju što je to teorija te što je to teorija u odnosu na medijske studije.
Learning outcomes
Studenti definiraju pojam masovno društvo i objašnjavaju karakteristike koje ga razlikuju od drugih tipova društva.
Studenti definiraju hipodermičku teoriju medija te elaboriraju njezine temeljne postavke o utjecaju medija na publiku.
Learning outcomes
Studenti definiraju pojmove manipulacija i persuazivna komunikacija te objašnjavaju kako se ovi koncepti odnose na medije i komunikaciju. Također, identificiraju ključne faze u razvoju istraživanja medija, uključujući fazu manipulacije, propagande i razvoja teorija persuasivnog komuniciranja.
Learning outcomes
Stdenti opisuju osnovni proces dvostupanjskog tijeka komunikacije, od medijskih poruka preko opinion leadera do šire publike.
Samostalno identificiraju karakteristike opinion leadera te elaboriraju njihovu ulogu u prijenosu informacija unutar društvenih skupina.
Learning outcomes
Studenti analiziraju različite funkcije medija prema funkcionalističkoj perspektivi, kao što su informiranje, obrazovanje, socijalizacija i zabava.
Studenti verbalno elaboriraju ključne principe teorije koristi i zadovoljstva, uključujući način na koji pojedinci odabiru medije temeljeći se na svojim potrebama i željama.
Studenti identificiraju različite vrste koristi koje pojedinci mogu imati od medija, kao što su emocionalna, informativna i društvena korist.
Learning outcomes
Studenti objašnjavaju osnovne koncepte kritičke paradigme u medijskim i društvenim studijama, uključujući njene ključne teorijske temelje.
Studenti imenuju ključne teoretičare i ideje Frankfurtske škole, uključujući Maxa Horkheimera, Theodora Adorna i Herberta Marcusea, te njihovu kritiku suvremenih društvenih struktura.
Learning outcomes
Studenti objašnjavaju osnovne pojmove i teorijske okvire kulturalnih studija, uključujući kulturni identitet, hegemoniju, i intersekcionalnost.
Learning outcomes
Studenti objašnjavaju osnovne pojmove i principe teorije dnevnog reda. Studenti kritički promišljaju o etici i odgovornosti medija u procesu formiranja dnevnog reda, uključujući pitanje pristranosti i reprezentacije.
Learning outcomes
Studenti će moći objasniti osnovne koncepte teorije spirale šutnje, uključujući ulogu straha od izolacije i percepciju javnog mnijenja.
Identifikacija ključnih teoretičara:
Studenti će prepoznati glavne doprinose Elisabeth Noelle-Neumann i njezinu ulogu u razvoju teorije spirale šutnje.Studenti će moći objasniti osnovne koncepte teorije spirale šutnje, uključujući ulogu straha od izolacije i percepciju javnog mnijenja.
Identifikacija ključnih teoretičara:
Studenti će prepoznati glavne doprinose Elisabeth Noelle-Neumann i njezinu ulogu u razvoju teorije spirale šutnje.Studenti će moći objasniti osnovne koncepte teorije spirale šutnje, uključujući ulogu straha od izolacije i percepciju javnog mnijenja.Studenti će moći objasniti osnovne koncepte teorije spirale šutnje, uključujući ulogu straha od izolacije i percepciju javnog mnijenja.
Learning outcomes
Studenti imenuju ključne teorije o utjecaju medijskog nasilja na ponašanje, uključujući teoriju socijalnog učenja, teoriju katarktičkog efekta, teoriju desenzibilizacije, teoriju kultivacije i sl. Studenti objašnjavaju kako izlaganje medijskom nasilju može utjecati na ponašanje, stavove i emocionalne reakcije različitih dobnih skupina.
Learning outcomes
Studenti definiraju tehnološki determinizam i objašnjavaju osnovne principe ove teorije, uključujući kako tehnologija utječe na društvene promjene i kulturne prakse.
Studenti identificiraju ključne teoretičare tehnološkog determinizma, kao što su Marshall McLuhan i njegov koncept "medij je poruka" te analiziraju njihove doprinose razumijevanju odnosa između tehnologije i društva.
Learning outcomes
Studenti objašnjavaju temeljne koncepte teorije ovisnosti o medijima, uključujući ideju da su pojedinci i društvene institucije u određenim okolnostima ovisni o medijima za informacije, zabavu i socijalizaciju.
Learning outcomes
Studenti definiraju osnovne pojmove postmodernizma u kontekstu medija, kao što su fragmentacija, simulakrum, hiperrealnost i dekonstrukcija, te razumjeti njihovu primjenu na suvremene medijske prakse.
| Academic year | |
|---|---|
| 2024/2025 | [Download] |