1. Definirati temeljne historiografske pojmove i osvijestiti kronologiju povijesti ranoga novog vijeka. 2. Prepoznati temeljne političke, društvene, vjerske, gospodarske i kulturne procese, koji su obilježili hrvatsku, europsku i svjetsku povijest ranonovovjekovnog razdoblja. 3. Opisati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa. 4. Analizirati izvore te različite pristupe u znanstvenoj i stručnoj literaturi. 5. Napisati jasan i strukturiran pisani rad. 6. Pridržavati se etičkih načela u radu.

S. Bertoša, Svjetska povijest modernoga doba (XVI.–XIX. stoljeće) s posebnim osvrtom na Apeninski poluotok, Zagreb 2004. (odabrana poglavlja); Rani novi vijek (ur. Anette Völker-Rasor, Zagreb 2016. (odabrana poglavlja); The Times history of the World: Povijest svijeta, novo izdanje (ur. G. Barraclough), Zagreb 2002. (odabrana poglavlja); Povijest svijeta: od početka do danas, 2. izdanje (prev. A. Škiljan … et. al.), Zagreb 1990. (odabrana poglavlja); Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost, sv. 3. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII-XVIII. stoljeće) (ur. I. Golub), Zagreb 2003. (odabrana poglavlja)

C. W. Ingrao, The Habsburg Monarchy 1618-1815, Cambridge; New York, 2019; I. Horbec, Prema modernoj državi: uprava i politika u Banskoj Hrvatskoj 18. stoljeća, Zagreb 2018.; M. Pavić, Jugoistočna Europa pod osmanskom vlašću: od pada Osmanskog Carstva do Svištovskog mira, Zadar 2014.; G. Palffy, Povijest Mađarske: Ugarska na granici dvaju imperija (1526.- 1711.), Samobor 2010.; L. Čoralić, Kraljica mora s lagunarnih sprudova: povijest Mletačke Republike, Samobor 2004.; S. J. Lee, Aspects of European History 1494-1789, London; New York, 1996; The constuction of a global world, 1400-1800 (ed. J. H. Bentley et al.) Part 1: Foundations, Cambridge 2015; The constuction of a global world, 1400-1800 (ed. J. H. Bentley et al.) Part 2: Patterns of Change, Cambridge 2017

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;

Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;

Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

Nastavne aktivnosti: 70 % ocjene: seminarske obveze, 1. kolokvij, 2. kolokvij.

Završni ispit:  30% ocjene (pismeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

1. a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

seminarske obveze – 20%

kolokvij – 25%

kolokvij – 25%

1. b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

pismeni ispit – 30%