Opisati pojmove mediji, odgoj, odgoj za medije, medijska kompetencija, medijska pismenost. Razlikovati zadaće medijskog odgoja koje su se oblikovale kroz povijest. Analizirati ulogu djece i mladih kao korisnika i sustvaratelja medija. Vrjednovati utjecaj medija na odgojno – obrazovne procese. Kritički prosuđivati i preporučiti kvalitetne medijske sadržaje za različite medijske publike.

Frau-Meigs, D., Velez, I. i Michel, J. F. (Eds.). (2017). Public Policies in Media and Information Literacy in Europe: Cross-Country Comparisons. Routledge. (odabrana poglavlja); Potter, William James (2014) Media Literacy (sedmo izdanje), SAGE Publications, Inc. (odabrana poglavlja); Car, V., Turčilo, L., Matović, M. (ur.) (2015) Medijska pismenost – preduvjet za odgovorne medije. Zbornik radova s 5. regionalne znanstvene konferencije Vjerodostojnost medija Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo. (odabrana poglavlja); 16. Livingstone, Sonia (2004) Media literacy and the challenge of new information and communication technologies, Communication Review, 1 (7): 3-14.; Car, V. i Jurišić, J. (2021). Medijska agenda 2020.-2030. (str. 5-29); Nielsen, R. K.: Media Capture in the Digital Age (str. 33-43) u: In the Service of Power: Media Capture and the Threat to Democracy (ur. Anya Schiffrin); Chistyakov, D. (2020). Media Construction of Social Reality and Communication Impact on an Individual. (str. 141-144); Frau-Meigs, D. (2012). Transliteracy as the new research horizon for media and information literacy. Media Studies, 3(6).; Osmančević, L. (2021). Od vizualne kulture do vizualne pismenosti–vizualnost u medijima i etička odgovornost medijskih publika u digitalnom dobu. Nova prisutnost: časopis za intelektualna i duhovna pitanja, 19(1), 183-192.

Car. V. i Osmančević, L. (2016). Televizijski narativi – pričam ti priču. Sarajevo Social Science Review/Sarajevski žurnal za društvena pitanja, 5(1-2), 7-27.; Croteau, D. i Hoynes, W. (2014). Media/society: Industries, images, and audiences, 5 edt. Sage Publications; Lemish, D. (2015). Children and media: a global perspective. John Wiley & Sons; Withey, S. B. i Abeles, R. P. (2013). Television and Social Behavior: Beyond Violence and Children/A Report of the Committee on Television and Social Behavior, Social Science Research Council, Routledge

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu; 2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje; 3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija.

1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni). 2) Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada: dovoljan (2) – 50-64,9 % dobar (3) – 65-79,9 % vrlo dobar (4) – 80-89,9 % izvrstan (5) – 90 do 100 % Način stjecanja ocjene: a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene    1) Seminarski rad – max. 20 %;     2) 1. kolokvij – max. 25 %;    3) 2. kolokvij – max. 25 %; b) Završni ispit     4)  Usmeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).

Pohađanje nastave 1.2; Kolokvij-međuispit 0.95 (25%); Kolokvij-međuispit 0.95 (25%); Seminarski rad 0.76 (20%);  Ukupno tijekom nastave 3.86 (70%);  Završni ispit 1.14 (30%);  UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 5 (100%).