1. Klasificirati temeljne pojmove historiografskih smjerova i škola 2. Prepoznati razvoj historiografije, odnosno povezanost između historiografije i povijesnog konteksta 3. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad na temelju analize historiografskog teksta 4. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje 5. Pridržavati se etičkih načela u radu.

M. Gross, Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja, Zagreb 2001., str. 1-110.

J. Burrow, Povijest povijesti: Epovi, kronike, romanse i ispitivanja od Herodota i Tukidida do dvadesetog stoljeća, Zagreb 2010., str. 13.–199.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; kolokvij (pismeni); 
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze: 35%; Kolokvij: 35%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%