Prepoznati obilježja, aktere i ciljeve političke komunikacije. Upotrijebiti
tehnike političkog komuniciranja. Identificirati učinke političke
komunikacije. Vrednovati komunikaciju političkih institucija i aktera.
Upotrijebiti tehnike političkog komuniciranja. Raščlaniti ulogu medija u
liberalnoj demokraciji. Identificirati čimbenike koji oblikuju odnos medija
prema politici. Razlikovati oblike utjecaja medija na političke procese.
Preispitati ulogu medija u liberalnoj demokraciji. Izdvojiti čimbenike koji
oblikuju odnos medija prema politici. Usporediti oblike utjecaja medija na
političke procese.

McNair, B. (2018). An Introduction to Political Communication. London – New York: Routledge

Tomić, Z. (2012). Osnove političkog komuniciranja. Zagreb – Sarajevo:
Synopsis – Visoka škola za odnose s javnošću i studij medija „Kairos“.
Tomić, Z. (2017). Politički odnosi s javnošću. Zagreb – Sarajevo: Synopsis
(odabrana poglavlja)

Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave
prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
Seminarski rad i izlaganje
Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar
zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na nastavi i
na dva kolokvija

Nastavne aktivnosti – seminarski rad i izlaganje; 1. kolokvij
(pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
Završni ispit (usmeni).

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) Seminarsko izlaganje – max. 20 bodova
2) 1. kolokvij – max. 25 bodova
3) 2. kolokvij – max. 25 bodova
b) Završni ispit – 30% ocjene
4) Usmeni ispit – max. 30 bodova
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64 bodova
dobar (3) – 65-79 bodova
vrlo dobar (4) – 80-89 bodova
izvrstan (5) – 90 do 100 bodova