Ocijeniti ulogu nadnacionalnih medijskih industrija u razvoju
medijske kulture i društva. Izdvojiti glavne značajke globalizacije i
medija. Usporediti glavne rezultate znanstvenih istraživanja i
spoznaja o ulozi medija u globalizacijskim procesima. Analizirati
ulogu i značaj medija u globalizacijskim procesima. Kritički
prosuđivati o društvenim procesima koji su utjecali na razvoj
globalizacije, te o njezinim posljedicama.

Kurtić, N., Kukić, D. (2020.), Mediji i globalizacija, University Press,
Sarajevo; Kaluđerović, Ž., „Poimanje globalizacije“, Filozofska
istraživanja, 29 (2009.), 15-29; Castells, M. (2002.), Moć identiteta,
Zagreb: Golden marketing (odabrana poglavlja); Yong Jin, D. (2019.),
Globalization and Media in the Digital Platform Age, 1. izdanje,
Routledge (odabrana poglavlja); Yong Jin D., (ur.) (2021.), The
Routledge Handbook of Digital Media and Globalization, 1. izdanje,
Routledge (odabrana poglavlja); Dimitrova, D.V., (ur.) (2021.), Global
Journalism: Understanding World Media Systems, 1. izdanje,
Rowman & Littlefield Publishers (odabrana poglavlja); Esser, Andrea;
Smith, Iain Robert; Bernal-Merino, Miguel Á. (Eds.) (2016.) Media
Across BordersLocalising TV, Film and Video Games, Routledge;
Ramon Lobato (2019.) Netflix Nations: The Geography of Digital
Distribution, NYU Press; Wong, Pak Nung (2022.) Techno-
GeopoliticsUS-China Tech War and the Practice of Digital Statecraft,
Routledge; Kim, Youna (2022.) The Soft Power of the Korean
WaveParasite, BTS and Drama, Routledge.

Sparks, C., (2007.), Globalization, Development and the Mass Media,
London, Sage; Malović, S. (ur.) (2006.), Utjecaj globalizacije na
novinarstvo. Zagreb, ICEJ; Sriramesh, K., Verčič, D. (ur.) (2020.), The
Global Public Relations Handbook. Theory, Research, and Practice,
3.ed., Routledge, New York and London; McPhail, T.L., Phipps, S.,
(2020.), Global Communication. Theories, Stakeholders, and Trends, 5.
izdanje, Wiley-Blackwell, New York.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – predana i
prihvaćena pisana verzija seminarskog rada.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno
ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – prezentacija seminara; dva kolokvija
(pismeni).
2. Završni ispit (pismeni).

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – 20%
2) 1. kolokvij – 25%
3) 2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit (pismeni) – 30% ocjene
Ukupna ocjena temeljena je na bazi 100 bodova:
nedovoljan (1) 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90-100%