Argumentirati ulogu i značaj istraživačkoga novinarstva u suvremenome svijetu. Razlikovati europsku i angloameričku tradiciju u istraživačkom novinarstvu. Izdvojiti temeljne pojmove istraživačkoga novinarstva. Samostalno kreirati plan novinarskoga istraživanja.

Bešker, I., Obad, O. i dr. (2004), Istraživačko novinarstvo, Zagreb: Press Data..

De Burgh, H. & Lashmar, P. (2021. 3rd. ed.). Investigative Journalism. Routledge

De Burgh, H. (ed.) (2000), Investigative Journalism. Context and Practice, London / New York: Routledge..

Spark, D. (1999), Investigative Reporting. A Study in Technique, Oxford: Focal Press.

Hunter, M. L. (2011); Story-based Inquiry: A manual for investigative journalists, UNESCO, https://unesdoc.unesco.org/images/0019/001930/193078e.pdf.

Ullman, J., Colbert, J. (eds.) (1992), The Reporter’s Handbook. An Investigator’s Guide to Documents and Techniques, New York: St. Martin’s Press.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Uredno izvršene vježbe.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno kroz vježbe, seminar  i kolokvij.

1) Nastavne aktivnosti – vježbe; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).
2) Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50-64,9 %

dobar (3) – 65-79,9 %

vrlo dobar (4) – 80-89,9 %

izvrstan (5) – 90-100 %

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene    

vježbe – max. 20 %;    

kolokvij – max. 25 %;   

seminarski rad  – max. 25 %;

b) Završni ispit   Usmeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).