Analizirati prinos vjerskih glasila u ostvarenju međureligijskoga dijaloga. Analizirati razvoj i ulogu hrvatskih katoličkih medija u društvu. Argumentirati specifičnosti izvještavanja o vjerskim temama i zbivanjima u crkvenim i svjetovnim medijima. Objasniti ulogu i značaj vjerskog novinarstva u medijskom izvješćivanju. Kreirati samostalno medijske objave vjerske tematike.

Connoly, D. i Mason, D. (2018). Reporting on Religion. Religion news association. Cohen, Y. i Soukup, A. (2023). The Handbook on Religion and Communication. Wiley & Sons. Odabrana poglavlja. Peran, S., Društvena odgovornost novinara i kršćanska načela, u: Mediji i društvena odgovornost, Zagreb, 2010., str. 131-143; Rustja, B., Izazivi sodobnih medijev, Kopar (104 str), 2009.; Valković, J., Evangelizacija u eri medija: mogućnosti i problemi komuniciranja. u: Bogoslovska smotra, 81 (2011) 3, str. 675-69

Devčić, I., Crkva i svijet medija: put od nepovjerenja do poziva na dijalog, u: Riječki teološki časopis, 2006, str. 5-25;Mataušić, J. M., Sredstva društvene komunikacija i pastoralno djelovanje Crkve (skripta), Zagreb, 2003. (90 str.); Mataušić, J. M., Vječno i prolazno u kršćanskom medijskom naviještanju, u: Agencijsko novinarstvo i kršćanska poruka, Zagreb, 2004., str. 106-122; Bolfek, M., Vjerske teme u društvenim medijima, u: Agencijsko novinarstvo i kršćanska poruka, 2004., str. 33-38.; Rustja, B., Katoličko (agencijsko) novinarstvo – granice i mogućnosti, u: Agencijsko novinarstvo i kršćanska poruka, 2004., str. 100-105.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Uredno izvršene vježbe.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno kroz vježbe, seminar  i kolokvij.

1) Nastavne aktivnosti – Odrađene vježbe, 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni). 2) Završni ispit (usmeni).

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) Seminarsko izlaganje – max. 20 %;

2) 1. kolokvij – max. 25 %;

3) 2. kolokvij – max. 25 %;

1. b) Završni ispit

4) Usmeni ispit – max. 30 % (zaprolaz je nužno točno odgovoritina 50 % postavljenih pitanja).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50-64,9 %

dobar (3) – 65-79,9 %

vrlo dobar (4) – 80-89,9 %

izvrstan (5) – 90-100