Ocijeniti ulogu nadnacionalnih medijskih industrija u razvoju
medijske kulture i društva. Analizirati ulogu i značaj medija u
globalizacijskim procesima. Kritički prosuđivati o društvenim
procesima koji su utjecali na razvoj globalizacije, te o njezinim
posljedicama. Izdvojiti glavne značajke globalizacije i medija.
Usporediti glavne rezultate znanstvenih istraživanja i spoznaja o ulozi
medija u globalizacijskim procesima.

Sparks, C., Globalization, Development and the Mass Media, London,
Sage, 2007.; Malović, S. (ur.), Utjecaj globalizacije na novinarstvo. Zagreb,
ICEJ, 2006;

Beck, U., Što je gobalizacija?, Zablude globalizma – odgovori na globalizaciju
Zagreb, Vizura, 2003.; Sinclair, John, „Globalization, Supranational
Institutions, and Media“, u: Downing, J. (ed), The Handbook of Media
Studies, London, Sage, str. 65-82, 2003;
Castells, M. (2000) Uspon umreženog društva. Zagreb: Golden
marketing.
Beck, U. & Grande, E. (2006) Kozmopolitska Europa: Društvo i politika u
drugoj moderni. Zagreb: Školska knjiga
Beck, U. (2004) Moć protiv moći u doba globalizacije: Nova svjetskopolitička
ekonomija. Zagreb: Školska knjiga.
Friedman, T. L. (2010) Svijet je ravna ploča : Globalizirani svijet u 21.
stoljeću. Zagreb: Algoritam;
Küng, H. (2007) Svjetski ethos za svjetsku politiku. Zagreb: Intercon.
Küng, H. (2007) Svjetski ethos za svjetsko gospodarstvo. Zagreb: Intercon.
Nancy, Jean-Luc (2004) Stvaranje svijeta ili mondijalizacija, Zagreb:
Jesenski i Turk
Robertson, R. (1992) Globalization: Social Theory and Global Culture.
London: Sage
Singer, P. (2005) Jedan svijet: etika globalizacije. Zagreb: Ibis grafika
Stiglitz, J. (2004) Globalizacija i dvojbe koje izaziva. Zagreb: Algoritam
Šimac, N. (2001) Izazovi i zamke globalizacije. Zagreb: Udruga za
demokratsko društvo – HKD Napredak
Chossudovsky, M. (2008) Globalizacija bijede i novi svjetski poredak.
Zagreb: Prometej
Fukuyama, F. (1994) Kraj povijesti i posljednji čovjek, Zagreb: Hrvatska
sveučilišna naklada
Giddens, A. (2005) Odbjegli svijet: Kako globalizacija određuje naše živote.
Zagreb: Klub studenata sociologije Diskrepancija – Naklada Jesenski i
Turk.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70%
nastave prema studijskom programu i izvedbenom
nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – predana i
prihvaćena pisana verzija seminarskog rada.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave
unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno
ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – prezentacija seminara; dva kolokvija
(pismeni).
2. Završni ispit (pismeni).

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – 20%
2) 1. kolokvij – 25%
3) 2. kolokvij – 25%
b) Završni ispit (pismeni) – 30% ocjene
Ukupna ocjena temeljena je na bazi 100 bodova:
nedovoljan (1) 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90-100%